Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Nerzuk Ćurak cijeni da su sve alternative Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, ali da prvo treba ojačati građansko društvo, relativizirati značaj politike te osnažiti utjecaj drugih profesija.
To je kazao na Konferenciji "BiH između ustavnih reformi i Evropske Unije: Perspektive građanske države i zahtjeva za ravnopravnošću" koju su danas u Sarajevu organizirali Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti polova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Inicijativa Građanke za ustavne promjene i Agencija za ravnopravnost polova BiH.
Ćurak smatra da je potrebno banalizirati političku dimenziju, jer je bh. društvo u fazi u kojoj je politika smisao života, ali da ne zaslužuje takvu vrstu pažnje.
Kao najkorjenitije promjene Ćurak je istaknuo i rodnu ravnopravnost, te pokušaj neutralizacije kulture militarizma, kako bi ustavna materija zadobila rodnu dimenziju na najbolji i najkreativniji način.
Predsjedavajući Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti polova Predstavničkog doma PSBiH Mirsad Isaković istaknuo je bitnost održavanja Konferencije pojašnjavajući da je Inicijativa Građanke za ustavne promjene zajedno s Komisijom još 2013. godine i pokrenula ustavne promjene u BiH.
Dodao je da se Vijeće ministara BiH nikada nije izjasnilo o toj inicijativi, kao ni Ustavno-pravna komisija.
- Vrijeme je da se ponovo oglasimo po tom osnovu te da napokon ravnopravnost u BiH zaživi. Imamo zakone, ali to su samo norme, ali nemamo ambijent za njihovo provođenje - zaključio je Isaković.
Član delegacije Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope Saša Magazinović kazao je da su građani 1992. godine izjasnili da žele građansku BiH na jedinom referendumu koji je održan te da ih u međuvremenu niko nije pitao da li su se predomislili.
- Ono što elite rade u pokušaju političkog preživljavanja i ostanka na slobodi je da zagovaraju koncept koji nije građanski. Ako želimo u EU, BiH mora biti građanska, jer je i EU građanska - naglasio je.
Magazinović smatra da nije sporno da će BiH ostati građanska, već da je pitanje koliko će vremena trebati i koliko će ljudi napustiti BiH.
Učesnici Konferencije razgovarali su o izazovima na putu ka ustavnim rješenjima u svrhu pune ravnopravnosti i jednakosti građana u Bosni i Hercegovini, a poseban fokus bio je na postojanju rodne komponente u Ustavu BiH u kontekstu procesa pridruživanja Evropskoj uniji.
Također, razgovarano je i o obavezama države i implementaciji međunarodnih dokumenata koje BiH ima na putu evropskih integracija.
