Đorđe Balašević je pjevao: “Osmijeh se vratio u grad.”

Upravo tako, samo u slučaju Sarajeva, festival se vratio u grad, a samim tim i posebna atmosfera - zadovoljstvo, kultura i zabava.

Nema improvizacije

Nakon što je prošle godine Sarajevo Film Festival (SFF) zbog pandemije koronavirusa i loše epidemiološke situacije održan u online formatu, najjača smotra sedme umjetnosti u ovom dijelu Evrope vraća se na velika vrata.

Od 13. do 20. avgusta trajat će 27. izdanje SFF-a. Gosti već pristižu u bh. prijestonicu, a uoči dizanja festivalske zavjese, direktor SFF-a Mirsad Miro Purivatra za “Dnevni avaz” govorio je o značaju ovog događaja, koronavirusu i poduzetim mjerama, ali i šta za njega predstavlja ovaj festival te se prisjetio i početaka osnivanja ove smotre sedme umjetnosti.

Kako će SFF izgledati ove godine?

- Nakon prošlogodišnje pauze, kada se nismo uživo vidjeli s publikom, s uzbuđenjem dočekujemo početak Festivala. Očekujemo da će ovo izdanje donijeti festivalsku atmosferu kakve se sjećamo iz proteklih godina. Osnovni cilj nam je bio kreirati povratak publike u kinodvorane te podsjetiti na jedinstveno iskustvo zajedničkog gledanja filma. Većina gostiju je vezana za svoje filmove, tako da će biti uzbudljivo opet čuti razgovore autora i publike. Ove godine imamo znatno veći broj dvorana za prikazivanje filmova, uključujući dvije nove festivalske lokacije - multipleks „Cineplexx“ s osam vrhunski opremljenih kinodvorana te Ljetno kino Stari Grad kod Vijećnice. Projekcije u okviru Sarajevo Film Festivala će se i ove godine održavati u Mostaru. U odnosu na rekordnu 2019. godinu, očekujemo oko 60 posto gostiju, a dio će, u segmentu industrije (CineLink), biti održan online.

Koliko se oslanjate na planove, a koliko računate na to da ćete morati improvizirati zbog epidemiološke situacije?

- Nikada nismo računali na improvizaciju, to nikada nije bio naš princip rada. Uvijek smo se trudili da upravljamo procesima. Predvidjeti situaciju, djelovati, prilagođavati se u vrlo kratkom roku i na najbolji mogući način. Epidemiološka situacija, koja je bila globalna, sigurno je zahtijevala neke reakcije koje se nisu mogle unaprijed predvidjeti, ali smo ih uspješno savladali. Ovo izdanje SFF-a pripremljeno je prema preciznim uputama Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, odnosno Zavoda za javno zdravstvo KS. Manji je kapacitet svih kina, ali imamo veći broj lokacija. Bio je to veliki izazov, ali se radujemo zbog povratka publike u kina i na festivalske lokacije.

Nakon svih ovih godina, šta za Vas predstavlja SFF?

- Sarajevo Film Festival je projekt koji je od samog početka imao jasnu viziju, misiju i postavljene ciljeve. Zajedno sa saradnicima, uložio sam ogroman trud i uvijek sam radio uz veliku posvećenost i insistiranje na visoko postavljenim standardima. Naš cilj je uvijek bila izvrsnost. Festival je postao snažna platforma za razvoj i promociju filma u BiH i regiji, a od filmskog događaja prerastao je u vrhunski kulturni i društveni event. SFF je neizostavni dio mene, uživao sam u radu svih ovih 27 godina i radost s kojom se stanovnici grada pripremaju za Festival je najveća nagrada za sav taj rad.

Dostojanstven život

Vi ste jedan od idejnih tvoraca Festivala, koji je kroz godine poprimio ogromne razmjere. Jeste li prije 27 ili čak 28 godina mogli pretpostaviti da će SFF biti jedan od simbola glavnog grada, kao i države BiH?

- Kada smo počinjali, teško je bilo predvidjeti kako će to izgledati za 10 ili 20 godina. No, kao što sam već rekao, imali smo jasno zacrtane ciljeve, koje smo, na naše zadovoljstvo, uglavnom realizirali tokom ovih godina postojanja. Vremena su bila užasna, ratna, ali smo željeli pokazati da nam je čak i tada bila potrebna umjetnost, da imamo pravo na dostojanstven život. Uvijek smo išli naprijed, razvijali se, ulagali u edukaciju saradnika, obilazili velike svjetske festivale i događaje, usvajali najbolje od njih. Ponosan sam na ono što je SFF danas - filmski festival od najvećeg ugleda u regionu i svijetu. Što se tiče filmske industrije, SFF je najjača platforma za razvoj, prikazivanje i promociju filma kada je u pitanju region jugoistočne Evrope.

Sudeći prema svemu, pripreme za SFF traju mnogo duže nego što publika pretpostavlja. Kako je to bilo ove godine jer je sve bilo neizvjesno?

- Jeste, neizvjesnost nas je stalno pratila, a mi na nju odgovaramo kreativnošću i efikasnim rješenjima. Ovogodišnji format je rezultat dobre procjene razvoja globalne situacije i kvalitetne pripreme logistike potrebne za realizaciju ovako zahtjevnog projekta.

„BH Telecom“ će uložiti značajnu svotu novca za domaće TV serije. To je značajan podstrek autorima i rediteljima, a opet sve zahvaljujući SFF-u.

- Jedan od ciljeva SFF-a je da bude generator razvoja filmskog sadržaja i same produkcije i drago nam je vidjeti da se pojavljuju novi „igrači“ u ovom sektoru. Nije to samo ulaganje u domaću produkciju, već i u profesiju kao takvu, u mlade - njihov ostanak u BiH, zapošljavanje, njihovo obrazovanje, generalno, u kreativnu industriju koja ima ogromni potencijal kada su u pitanju unapređenje države i dobrobit cijelog društva. „BH Telecom“ je, prema mom mišljenju, ovom investicijom napravio historijski korak u sistemskom razvoju bh. filmske i TV industrije. Saradnja s direktorom Kahrimanom i njegovim timom je bila konstruktivna i profesionalna i to je ono što pruža nadu u svijetlu budućnost bh. filma.

Ponta Lopud festival

Hoće li uopće, zbog pandemije, Sarajevo ugostiti neka od svjetskih imena? Kako ste Vi, kao direktor SFF-a, podnijeli prošlu godinu, kako lično tako i s finansijske strane?

- Lično, teško je bilo živjeti i raditi u izolaciji. A Festival je teško zamisliti bez gostiju i publike. Nažalost, prošle godine smo, zbog pandemije, morali otkazati dolazak jednog od najvećih glumaca današnjice Madsa Mikelsena (Mikkelsen), koji se obratio samo putem online platforme. Nadamo se da je to iskustvo iza nas. Finansijski, naši partneri su ostali uz nas, dobili smo i neke nove koji su prepoznali važnost i snagu brenda kakav je Sarajevo Film Festival i zahvalni smo im na tome. Sačuvali smo sve zaposlene i od pandemije i od gubitka posla, što nam je omogućilo da ovo izdanje radimo punom snagom.

Kada su u pitanju svjetske zvijezde, presretni smo što je ovogodišnji počasni gost autor na čijim filmovima smo odrastali i kome smo se divili - Vim Venders (Wim Wenders), kojem ćemo uručiti „Počasno Srce Sarajeva“ na otvorenju Festivala.

Je li Vam dobro došao taj prinudni odmor ili ste snagu usmjerili na druge stvari?

- Možda smo na početku svi bili zatečeni „lockdownom“, ali čak su se i u takvom okruženju stvarale nove ideje. Jedna od onih koja je nastala u tom vremenu, a realizirana je ovo ljeto, je Ponta Lopud festival, zamišljen kao kreativni hub za mlade regionalne filmske profesionalce, koji će se na malom, ali prekrasnom otoku Lopudu, u neposrednoj blizini Dubrovnika, družiti, učiti i razmjenjivati iskustva s velikim filmskim autorima. Ove godine su to bili Pavel Pavlikovski (Pawel Pawlikowski), Mišel Franko (Michel Franco) i Danis Tanović.

Uoči SFF-a sam Vas pitala odakle Vam snaga da uvijek budete nasmijani, ali i prisutni na svim važnim događajima?

- Odgovor je jednostavan: Volim i živim posao koji radim.

Opravdati brend „UNESCO - grad filma“

- Sarajevo Film Festival od samih početaka nosi slogan „Sarajevo Mon Amour“. „Srce Sarajeva“ je naša nagrada. Sarajevo je u vrijeme Festivala grad filma, a SFF nikad ne bi bio ovo što je danas da nije Sarajeva i njegovih ljudi i da nije nastao upravo u ovom gradu. Posebno sam sretan što je Sarajevo pod okriljem brenda „UNESCO - grad filma“. Nadamo se da će ga i opravdati - kazao je Purivatra.

Stanje u bh. kinematografiji nije blistavo

Kako gledate na stanje u bh. kinematografiji danas?

- Stanje u bh. kinematografiji nije blistavo - budžeti se drastično smanjuju, što ne budi optimizam. U BiH je od planiranog iznosa za 2020. godinu, a to su 4 miliona KM, Fondacija za kinematografiju dobila 1,7 miliona KM, a ove godine je odobren budžet od samo 1,26 miliona maraka. Nadu daje ulaganje „BH Telecoma“ od nekoliko miliona maraka u domaću produkciju TV serija, a nadamo se i skorom donošenju dugo čekane uredbe o poticajima za produkciju audio-vizuelnog sadržaja na nivou Kantona Sarajevo koja bi omogućila kontinuitet produkcije i zapošljavanje između 100 do 300 filmskih profesionalaca te promociju Sarajeva kao UNESCO-ovog grada filma.

Mreža festivala Jadranske regije

Uvrstili ste i serije u konkurenciju za nagradu „Srce Sarajeva“. Mnogo je, osim toga, novina. Koje biste Vi izdvojili kao najznačajnije?

- Ojačali smo saradnju s regionalnim festivalima kroz Mrežu festivala Jadranske regije (Zagreb, Beograd, Herceg-Novi) i novoformiranim zajedničkim Online festivalom. Nagradom „Srce Sarajeva“ za TV serije ćemo povećati vidljivost i prodaju regionalnih serija na međunarodnom planu, ali i, kako se nadamo, dovesti značajne produkcije u BiH... Tu je i nagrada publike Mreže festivala Jadranske regije za najbolji film. Ove godine imamo i novu nagradu za rodnu ravnopravnost, koja je ustvari nastavak aktivnosti kojima SFF daje doprinos uspostavi jednakopravnosti žena u filmskoj industriji... Dosta je toga novoga, u pravu ste. Cilj nam je uvijek ići naprijed.