Ensar Berber, sin velikog umjetnika, ugledni galerista i predsjednik Uprave Fondacije „Mersad Berber“, kontinuirano radi na očuvanju lika i djela svog oca. Umjetnost je za njega vječna, tako su i djela Mersada Berbera, koji je umro u oktobru 2012. godine, vječna, kroz koja on živi. U posljednja tri mjeseca održane su dvije velike izložbe u Ankari i Istanbulu, nedavno su zatvorili izložbu u Šibeniku, koja je bila poklon Fondacije tom gradu, u kojem posljednje dvije godine održavaju artionice za najmlađe, kao sastavni dio programa dugogodišnjeg i priznatog Internacionalnog festivala za djecu.

Od Tokija do Amerike

U veoma otvorenom razgovoru za „Avaz“ priznao je koliko njemu, kao sinu velikog umjetnika, znače ovi projekti, dokle je stigla realizacija Muzeja “Mersad Berber” u Sarajevu, da li država BiH na pravi način čuva i njeguje djelo njegovog oca, a govorio nam je i o Bajramu u Zagrebu i kakve ga uspomene vežu za ovaj blagdan u djetinjstvu.

- Raditi s internacionalnim institucijama, muzejima, privatnim galerijama, uz poslovni dio koji prati sve to, ogromna je personalna satisfakcija kada vidite i doživite ushićenja i priznanje običnih ljudi i struke djelima moga oca, pogotovo od ljudi koji prethodno nisu imali dodira s njima - istakao je Berber.

Kakve su danas reakcije onih koji se ponovo ili prvi put susretnu s djelima Vašeg oca?

- Često spominjem našu izložbu u Vijećnici 2017. godine, kao veliki povratak nakon 50 godine od tada posljednje održane izložbe u Sarajevu. S obzirom na to da se naše izložbe godinama održavaju uglavnom u inozemstvu, od Tokija do Amerike, izložba u Sarajevu, koja je bila posjećena s više od 25 hiljada ljudi s plaćenom ulaznicom, u cijelosti je bio poklon i doprinos Fondacije „Berber“ gradu Sarajevu, a nama je kao takva predstavljala veliku čast i zadovoljstvo ogromnim odzivom publike.

Da li država Bosna i Hercegovina na pravi način čuva i njeguje umjetničku ostavštinu Vašeg oca?

- Nastojim biti realan i promatrati cjelokupnu situaciju u našoj zemlji generalno. Politika i njeni predstavnici su ti koji doprinose ili ne doprinose tome. Ne može uvijek materijalni aspekt biti izgovor za letargiju i za nepokretanje inicijativa i ideja jer postoje resori i ljudi u vladi koji bi se trebali isključivo time baviti. Bojim se da se pitanje kulture, koja označava identitet nacije i koja mu daje najjači "background" i snagu, ne shvaća dovoljno ozbiljno iz razloga što pravi ljudi ne sjede na pravim mjestima, a koji bi trebali i morali biti inicijatori toga. Kao što je sve postalo površno, tako su i ljudi koji trebaju donositi odluke instant donositelji odluka s površnim znanjem, koji su većinom stranački postavljeni da štite prvenstveno stranačke interese, a struka se uopće ne pita, tako da nije ni čudno šta nam se dešava. Volio bih da me realizacija Muzeja ''Mersad Berber'' demantira i da bude pozitivan primjer da ipak nije sve tako crno.

Autentična tradicija

Obilježava se najveći islamski blagdan Bajram. Svi su emotivni u tom periodu i privrženi porodici. Kakve Vas uspomene vežu za Bajrame s Vašim rahmetli ocem? Kakav je bio kao otac, prijatelj, komšija?

- Najbolje i najrealnije o mom ocu, mislim, mogu reći svi oni koji su ga poznavali. Za mene je moj otac bio najbolji, i tada dok smo zajedno provodili vrijeme, a pogotovo sada, kada ga nema. Bajrame smo zajedno dočekivali u krugu najbliže familije, uz obavljanje svih vjerskih dužnosti, kao i održavanje naše autentične tradicije i običaja za nas, bosanske muslimane.

Vi živite u Zagrebu, opišite nam malo vjerske praznike van granica Bosne i Hercegovine?

- Posljednjih 20 godina živim u Zagrebu, a prethodno sam živio na Dalekom istoku, kao i u zapadnoj Evropi. Želim istaći da, kao praktični vjernik, u Hrvatskoj, kao u dominantno katoličkoj državi, uživamo apsolutnu toleranciju u svim vjerskim slobodama. Kao Sarajlija, svjedočim da je miris ramazana i Bajrama u Sarajevu neponovljiv, ipak mi koji ne živimo više u matičnoj domovini nastojimo unutar naših kuća, gdje god bili, što više zadržati, očuvati i prenijeti našu višestoljetnu tradiciju, na koju smo izuzetno ponosni.

Pandemija usporila izgradnju muzeja

U ulici Zelenih beretki u Sarajevu 2019. godine dogovorena je izgradnja Muzeja “Mersad Berber”. Hoće li ove godine biti realiziran i koliko je pandemija koronavirusa poremetila planove?

- To je projekt koji je prije nekoliko godina dobio apsolutnu potporu i zeleno svjetlo od Grada Sarajeva i Općine Stari Grad, kao našeg najvećeg partnera u tom projektu. Trenutno je na stand-by modu. Pri tome je naš proslavljeni arhitekt Zlatko Ugljen za našu fondaciju "pro bono" izradio projekt muzeja.  Krenulo se prije dvije godine s pripremom unutrašnjeg prostora koji se proteže na dva sprata. Pandemija i novonastale okolnosti totalno su usporile rad na daljnjoj realizaciji. No, nadam se da ćemo, uz svesrdnu potporu načelnika Hadžibajrića koju imamo od prvog dana, ako Bog da, u što skorije vrijeme nastaviti na procesu realizacije gradnje muzeja, koji će nesumnjivo, kroz permanentnu izložbenu kolekciju, dati veliki doprinos sveopćoj kulturnoj sceni BiH i obogaćenoj ponudi grada Sarajeva.