Legendarni Vudi Harelson (Woody Harrelson) stigao je na otok Vis u organizaciji 35mm Vis Film Festivala kako bi prisustvovao projekciji filma “Narod protiv Larryja Flinta”. Zajedno sa svojom suprugom Laurom Lui (Louie), u ljetom kinu Hrid ponovo je pogledao film iz 1996. godine, biografsku priču o kontroverznom američkom izdavaču porno-magazina Hustler, koji mu je donio nominaciju za Oskara.

Uz Harelsona, koji je film gledao u opuštenom izdanju, projekciji je prisustvovala i Martina Formanova, supruga preminulog redatelja, piše 24Sata.hr.

Nakon filma, američki glumac je razgovarao s publikom i predstavnicima medija, a bio je poprilično iznenađen interesom koji su pokazali za film i njegov dolazak na Vis. Govorio je o brojnim ulogama koje su obilježile njegovu respektabilnu karijeru.

Na pitanje o tome u kojoj se ulozi najbolje osjećao, Harelson nije mogao izdvojiti nijednu jer svaki lik kreira s maksimalnom posvećenošću, što je zacijelo i tajna njegove duge i uspješne karijere.

- Sve moje uloge su moja djeca - izjavio je Harelson

Na pitanje da prokomentira film “Welcome to Sarajevo” Majkla Vinterbotoma (Michael Winterbottom), koji je snimio samo godinu nakon “Narod protiv Larryja Flinta” i u kojem igra Goran Višnjić, Harelson se prisjetio šoka koji je doživio kada jestigao u Split i saznao više o ratu u Bosni i Hercegovini, rekavši da mu je bilo izuzetna važno da sudjeluje u tome da ta priča dođe do svakog čovjeka na svijetu.

Film u kojem su uloge ostvarili Goran Višnjić, Stiven Dilan (Stephen Dillane), Marisa Tomei i drugi prati reportera Majkla  Hendersona koji 1992. godine putuje u opkoljeno Sarajevo te tamo upoznaje američku novinarsku zvijezdu Džimija Flina (Jimmy Flynn).

Radnja se dešava u Sarajevu, a posebno se tematizira evakuacija djece iz opkoljenog grada, ali i ukazuje na ponašanje međunarodne zajednice te predstavnika Ujedinjenih nacija koje je itekako ironično.

Harelson je istakao kako je za njega to bilo emotivno iskustvo.

- Zainteresovan sam bio za ono što se dešava tamo, a nisam o tome znao ništa. Počeo sam čitati o tome. Sletio sam u Split, i onda smo iz Hrvatske prešli u BiH. Vidio sam spaljena mjesta i bilo je to veoma emotivno za mene. Onda sam saznao stvari o žrtvama i užasnim stvarima koje su se dogodile tada - rekao je Harelson.

Kao što je film ironično ukazivao na ponašanje međunarodne zajednice, Harelson je s prisutnima podijelio jednu opasku.

- Tada su govorili da, kada su se kopale masovne grobnice i da se u tome pronašla nafta, onda bi se vjerovatno umiješale Sjedinjene Američke Države. Bilo je veoma snažno iskustvo biti tu - poručio je.

- Mislim da je rat opscen. U Americi vlast stalno govori kako nema novca, kako ostaju bez njega. Govore da nemaju novca za mnoge stvari, ali uvijek imaju novca za rat. Ne samo za naše ratove već i za one u kojima učestvuju proxyji - zaključio je Harelson.