Nivoi tri najvažnija plina koja zadržavaju toplotu u atmosferi ponovo su dostigla nove rekordne vrijednosti prošle godine, potvrdili su američki naučnici, naglašavajući eskalirajući izazov koji predstavlja klimatska kriza.

Globalna koncentracija ugljendioksida, najvažnijeg i najzastupljenijeg od plinova s efektom staklene bašte koje emituje ljudska aktivnost, porasla je na prosječnih 419 molekula na milion u atmosferi 2023. godine, dok je metan, moćan, ali i kratkotrajniji plin koji ima efekt staklene bašte, porastao na 1.922 molekula u odnosu na milijardu.

Nivo azot-oksida, trećeg po značaju plina koji ima efekt staklene bašte, blago se popeo na 336 molekula u odnosu na milijardu.

Povećanja ne odgovaraju u potpunosti rekordnim skokovima viđenim posljednjih godina, prema Nacionalnoj upravi za okeane i atmosferu (NOAA), ali i dalje predstavljaju veliku promjenu u sastavu atmosfere, čak i od prije samo jedne decenije, piše Euronews.rs.

Sagorijevanjem fosilnih goriva, uzgojem životinja i krčenjem šuma, svjetski nivoi CO2 su sada za više od 50 posto veći nego što su bili prije ere masovne industrijalizacije.

Metan, koji dolazi iz izvora koji uključuju eksploataciju nafte i plina i uzgoj životinja, porastao je još dramatičnije posljednjih godina, saopćila je NOAA i sada ima atmosferske koncentracije 160 posto veće nego u predindustrijsko vrijeme.

NOAA je saopćila da je povećanje nivoa plinova koji imaju efekt staklene bašte posljedica kontinuirane upotrebe fosilnih goriva, kao i utjecaja šumskih požara, koji izbacuju dim prepun ugljika u zrak.

Azotni oksid je, u međuvremenu, porastao zbog široke upotrebe azotnog đubriva i intenziviranja poljoprivrede.

Sve veće prisustvo plinova s efektom staklene bašte potiče porast globalne temperature, koja izaziva poplave, suše, toplotne valove i šumske požare.