Svi poznajemo nekoga ko nikada ne stiže na vrijeme, bilo da je riječ o ručku ili poslovnom sastanku. Riječ je o zanimljivoj temi koja je postala predmet određenih istraživanja u sklopu kojih se pokušalo pronaći objašnjenje za tu, prema mnogima iritantnu, naviku. Stručnjaci su na kraju zaključili da navika kašnjenja proizlazi iz nekoliko faktora, uključujući percepciju vremena, upravljanje vremenom i karakter, piše Livescience.
Prema Hugou Spirsu, profesoru kognitivne neuronauke na Univerzitetu College London, mehanizam u mozgu može uzrokovati kašnjenje jer neki ljudi krivo procjenjuju koliko će im trebati da stignu na odredište. Njegovo istraživanje iz 2017. objavljeno u časopisu Hippocampus ukazuje da hipokampus, dio mozga koji procesira vrijeme, pomaže u pamćenju trajanja zadataka. Ipak, nije potpuno jasno zašto neki ljudi stalno loše procjenjuju odnosno podcjenjuju vrijeme.
Jedan od faktora koji utječe na razvijanje navike kašnjenja jeste i to koliko dobro poznajemo prostor. U istraživanju iz 2017., Spirs je zamolio studente da procijene vrijeme putovanja po Londonu. Rezultati su pokazali da dobro poznavanje prostora može dovesti do krive procjene vremena potrebnog za putovanje.
Neki ljudi prije kretanja na neko odredište ne uzimaju u obzir dodatne zadatke, poput jutarnjeg spremanja. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Memory & Cognition, procjene vremena često se temelje na sjećanjima, koja nisu uvijek tačna. Ako smo zadatak radili mnogo puta, skloni smo pogrešno procijeniti koliko će trajati.
Karakter također igra ulogu kod navike kašnjenja. Ljudi s niskim nivoom savjesnosti mogu zaboraviti planirane zadatke, a sklonost multitaskingu smanjuje šanse za njihovo pravovremeno dovršavanje. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Advances in Cognitive Psychology, multitasking može iscrpiti pažnju potrebnu za obavljanje planiranih zadataka.
Ljudi koji redovno kasne često ne vide sebe takvima , kaže Grace Pacie, autorica knjige Late! A Timebender’s Guide to Why We Are Late and How We Can Change. Iako mogu biti tačni kada su posljedice ozbiljne, poput propuštanja leta, bez čvrstog roka često gube pojam o vremenu. Osobe s ADHD-om posebno teško procjenjuju protok vremena, pokazuje pregled iz 2019.
