Giht se često naziva “bolest bogatih” jer se najčešće razvija kao posljedica prehrane bogate mesom i prevelike konzumacije alkohola. Ova bolest je vrsta artritisa koji se javlja u slučaju nakupljanja mokraćne (urične) kiseline u krvi, tkivima i urinu.
Mokraćna kiselina nastaje kao nusprodukt pri probavi određene hrane, stoga je giht usko vezan uz prehranu. Debljina i neprikladna prehrana mogu povećati rizik od razvoja ove bolesti.
Hrana bogata purinima povećava nivo mokraćne kiseline u tijelu. Izbjegavanje uzimanja takve hrane rezultirat će smanjenjem nivoa mokraćne kiseline u organizmu te smanjenjem inteziteta simptoma kod osoba oboljelih od gihta.
Faktori koji mogu pogodovati razvoju bolesti su:
1. pretilost – mnoge osobe koje imaju giht imaju prekomjernu tjelesnu masu ili su pretile,
2. alkohol- akutni napadi gihta često su rezultat pretjerivanja sa unosom alkohola,
3. prehrambeni purini- konzumiranje hrane bogate purinima (meso, riba) može uzrokovati napadaj gihta,
4. gladovanje ili niskokalorična prehrana – nivo soli mokraćne kiseline u krvi može porasti kada se usljed gladovanja razgrađuju proteini u organizmu,
5. bolesti bubrega – bilo koja bolest koja utječe na funkciju bubrega i izlučivanje viška mokraćne kiselina može uzrokovati giht,
6. druge bolesti, naprimjer leukemija, koje uzrokuju povećanu produkciju mokraćne kiseline,
7. lijekovi- hemijske komponente koje smanjuju izlučivanje mokraćne kiseline.
Sasvim je jasno da je giht bolest čijem razvoju uvelike pridonose neke životne navike, u najvećoj mjeri one prehrambene. Stoga se rizik od ove bolesti može maksimalno reducirati ukoliko se izvrši nekolikojednostavnih promjena životnog stila. One uključuju:
1. Gubitak suvišne tjelesne mase,
2. Izbjegavanje alkohola - alkoholna pića, posebno pivo, trebali bi se u potpunosti izbjegavati. Alkohol potiče lučenje vode iz organizma što uzrokuje koncentriranje mokraćne kiseline u preostaloj tjelesnoj tekućini, također, alkohol i sam potiče organizam na stvaranje mokraćne kiseline. Iz navedenih razloga za osobe koje imaju problemam sa gihtom, alkohol se smatra otrovom.
3. Izbjegavanje prejedanja te bogatih i masnih obroka.
4. Izbjegavanje namirnica bogatih purinima (jetra, bubrezi, sardine, kavijar, jaja, mesno i mesni ekstrakti).
5. Konzumiranje barem 6-8 čaša vode dnevno – voda pomaže bubrezima u lučenju suvišne mokraćne kiseline.
6. Ograničena konzumacija gaziranih napitaka i napitaka koji sadrže kofein.
Umjerenost u hrani i piću najbolje su rješenje za ublažavanje simptoma gihta.
Pri spremanju jela dnevno koristite 2 kašike visokokvalitetnog biljnog ulja (suncokretovog, maslinovog, uljane repe...)
Za potrebe spremanja jela ne koristite više od 2 kašike - 10 grama - grijanog ulja ili masnoća.
Dnevno ne konzumirajte više od 2 kašike maslaca ili margarina.
Izbjegavajte masne obroke u najvećoj mogućoj mjeri, ukoliko pak ne možete bez njih, ne konzumirajte ih više od 2 puta sedmično.
Možete konzumirati slatkiše u umjerenim količinama. Ipak, imajte na umu mnogi slatkiši sadrže skrivene masnoće.
Ne konzumirajte više od jednog serviranja (80 – 120g) krtog mesa dnevno, 2-4 puta sedmično.
Izbjegavajte mesne prerađevine.
Konzumirajte 1 –3 serviranja (100-120 g) ribe sedmično, prethodno uklonite kožicu.
U potpunosti izbacite školjke i prerađenu ribu, bubrege, mozak te jetru.
Ne konzumirajte više od 1-3 jaja sedmično.
