Pizze su popularna hrana pa su zahvaljujući njima mnogi zavoljeli i druga jela sa gljivama. A gljive - „šumsko meso“ posebno rado jedu dvije vrste ljudi:
- osobe koje izbjegavaju namirnice životinjskog porijekla,
- osobe koje radije koriste namirnice niske kalorijske vrijednosti.
Prehrambena vrijednost
Prva skupina upravo jelima na bazi kvalitetnih gljiva unosi u organizam aminokiseline koje su iznimno važne za njegovu optimalnu funkciju. Najveći postotak u sastavu gljiva čini voda, i to od 80 do 93 posto.
U preostaloj suhoj tvari su proteini kojih ima i do 50 posto, ugljikohidrati te vrlo mala količina masti (0, 5 g na ukupan težinski dio).
Upravo se iz sastava može zaključiti kako niska kalorijska vrijednost većine gljiva potiče osobe na dijetama da ih upotrebljavaju u prehrani i uživaju u čarima maštovite kuhinje mirisnih jela od gljiva.
U 100 g šampinjona iz uzgoja, koje se najčešće koriste u pripremanju jela, nalazi se
- samo 15 kcal,
- vitamini B skupine
- značajne (količine dragocjenih minerala (470 mg kalija, 10 mg kalcija, 100 mg fosfora, 1,2 mg željeza i dr.).
Mineralima su posebno bogate sušene gljive. Najviše željeza naći ćemo u tartufima koji imaju 3, 5 mg na 100 g, a bogati su cinkom i bakrom. Obožavani tartuf ima čak 47 mg kalcija, pa smanjuju izglede za pojavu osteoporoze i anemije.
Bukovače se ističu po dobrom aminokiselinskom sastavu, bogatstvu minerala te dosta hitina i celuloze. U 100 g vrganja imamo oko 25 kcal, vitamine B skupine, minerale, a prepoznatljivi su po svojstvenom, ugodnom okusu.
Za koga su gljive dobar izbor
Uz osobe vegetarijanskog pogleda na svijet i sve one koje su se zbog vrijednog nutritivnog sastava i malo kalorija s pravom priklonile plemenitim i uvaženim gljivama, stručnjaci ih preporučuju još i:
- sportistima (zbog obilja minerala koji se gube znojenjem),
- osobama s usporenom probavom (folna kiselina i vlakna djeluju na rad crijeva, potiču peristaltiku),
- djeci i adolescentima jer usvajanje novih namirnica znači raznovrsnost u prehrani i garanciju dovoljnog unosa potrebnih hranjivih materija,
- osobama koje se oporavljaju od preležanih bolesti jer ne opterećuju probavni sistem.
Eterična ulja daju gljivama svojstven okus i miris (podsjećamo na intenzivan miris bijelog tartufa) koji se pri pripremi jela trebaju sačuvati. Upotreba začina mora biti pažljiva kako bi se obogatio, a nikako potisnuo okus gljiva.
Korist za zdravlje
Gljive su mnogima omiljeni jesenski plod, a osim što uživamo u njihovom okusu u raznim receptima, poznate su i njihove zdravstvene dobrobiti. Gljive, naime, mogu ojačati imunitet, štite od srčanih bolesti i dijabetesa, a krcate su nutritijentima poput B vitamina i minerala.
Prema novijim istraživanjima, gljive su i važan izvor vitamina D koji je ključan za pravilnu funkciju imunosnog sistema.
Dobrobiti ove jesenske namirnice poznate su i u dalekim dijelovima svijeta: gljive se u Kini već milenijima koriste u medicinske svrhe, a Egipćani su vjerovali da osiguravaju besmrtnost.
Danas se uz novija istraživanja i mnogi znanstvenici slažu kako su gljive iznimno zdrave za nas, a evo i pet razloga zašto ih trebate uvrstiti u svoj jelovnik.
1. Štite od srčanih bolesti
Gljive su bogate hranjivim hitinom koji čisti arterije i dokazano smanjuje rizik od srčanih bolesti, a također obiluju vlaknima koja su bitna za zdravlje srca.
2. Jačaju imunitet
Vrste gljiva poput šampinjona bogate su mineralom selenom, B vitaminom i krcate antioksidansima koji nam pomažu u jačanju imuniteta i borbi protiv prehlada i gripe.
3. Antikancerogeno djelovanje
Prema nekim istraživanjima, svakodnevna konzumacija gljiva može smanjiti rizik od raka te pomažu u prevenciji i liječenju raka dojke.
4. Jačaju kosti
Gljive sadrže više bjelančevina od ostalog povrća, a zbog udjela D vitamina preporučaju se u prevenciji protiv osteoporoze.
5. Pomažu kod autoimunih bolesti
Gljive imaju takozvano imunomodularno djelovanje: kad je potrebno pojačavaju snagu imuniteta ili pak smanjuju imunološki odgovor kod pretjeranog rada imuniteta.
Upravo iz tog razloga gljive mogu biti od velike pomoći kod autoimunih bolesti poput alergija, dermatitisa, lupusa ili artritisa.
Zato iskoristite sezonu gljiva i uvrstite ih u svoje jelovnike. Gljive se mogu pripremiti na bezbroj načina i odličan su dodatak slanim i slatkim jelima,
Kako koristiti gljive kao jelo
- Većinu gljiva ne smijemo jesti prečesto, kao što nije dobro prejesti se bilo koje vrste gljiva. Kao nepisano pravilo može se uzeti da nije poželjno više od dva puta sedmično jesti samostalna jela od gljiva.
Ako se gljive koriste kao prilozi drugim jelima i u malim količinama, ne treba se držati ovog pravila.
- Većinu pravilno ubranih gljiva treba upotrijebiti najkasnije 24 sata nakon skladištenja na hladnom i zračnom mjestu, a samo nekoliko čvrstih vrsta možemo čuvati u frižideru 2-3 dana.
Kad gljive pripremamo za jelo, ako ih treba usitniti, to treba raditi neposredno prije upotrebe.
Oprez, bez podgrijavanja!
Jela od gljiva, makar i spremljena u frižideru, ne smiju se prigrijavati i jesti. Stajanjem jela, naime, dolazi do raspadanja proteina i ostalih sastojaka pa može doći do stvaranja otrova.
Tako i jestive gljive mogu postati otrovne, ali i pogodno tlo za razvoj nekih mikroorganizama kao npr. klica paratifusa.
Jela od gljiva
Gljive koristimo svježe, sušene, konzervirane, ukiseljene… Dobro se slažu s jelima od povrća, tjesteninom, rižom, ali i s mesnim jelima. Od gljiva radimo salate, supe, umake, jednostavna ili složena jela.
Okus gljiva i jela od gljiva može se pojačati ukoliko im se doda malo soli, soja sosa ili šećera, ovisno o receptu, ukusima, i samim gljivama. Osim toga gljive izvrsno pašu sa nekim začinima kao što su luk (i bijeli i crveni), bosiljak, peršin i sl.
