ZDRAVLJE

Tikva za imunitet i vitak stas

Tikva je diuretik, zbog toga se preporučuje osobama s artritisom i gihtom

Kao maska za lice tikva je prikladna za problematičnu kožu. Ilustracija

"Zdravlje u kući"

19.1.2019

Tikva je kraljica jeseni. Zrela jestiva tikva bilo da je dinjastog, jabučastog, kruškastog oblika ima sočno meso izrazite narančaste boje. Okus joj je slatkast i bez naročite arome, osim tzv. mošusove bundeve. 

Nekad davno bila je bitan izvor hrane Indijancima. Pomagala im je da izdrže dugu i hladnu zimu. Ondje su je predstavili doseljenicima, kojima je također postala važan dio prehrane i nezaobilazan dio blagdanskog stola za Dan zahvalnosti.

Evropljani, prije svih stari Egipćani i Rimljani, poznavali su i pripremali tikvice (Lagenaria vulgaris) i veliku duguljastu buču glatke kore (Luffa cylindrica) koja je prikladna za prehranu čovjeka samo dok je mlada, nedozrela.

Smatra se da je američku tikvu ili bundevu u Evropu donio Kolumbo, gdje je prvotno služila kao hrana za stoku. Danas se ona nalazi u mnogim vrhunskim jelima jer je ukusna, lako probavljiva i nutritivno bogata namirnica.

 Sastav i ljekovitost

Boja tikve ukazuje na to da je ova namirnica bogat izvor beta karotena, snažmog antioksidansa koji štiti organizam od utjecaja slobodnih radikala, jača imunitet i sprečava razvoj malignih tumora.

Uz njega tu su i vitamini C, E, K, B1, B2, B3, B6, folna kiselina i mineralni sastojci kalij, fosfor, kalcij i željezo. A tu su I pektini, celuloza i druga biljna vlakna.

Energetska vrijednost tikve je mala; iznosi oko 111 kJ, odnosno 26 kcal na 100 grama. Zbog niske kalorijske vrijednosti vrlo je pogodna za dijetalnu prehranu; za pretile osobe, dijabetičare, kao i osobe s oboljenjima želuca i tankog crijeva (zbog lake probavljivosti). Djeluje umirujuće, a ujedno regulira probavu zbog sadržaja celuloze i pektina.

Tikva je diuretik, zbog toga se preporučuje osobama s artritisom i gihtom. Ona  štiti zdravlje očiju, jer je bogata karotenoidima. Ova namirnica pomaže smanjenju holesterol u krvi. Oblog od svježe naribane tikve primjenjuje se za ublažavanje bolova od proširenih vena, a kašika soka dnevno zaštitit će vas od bolesti mokraćnog mjehura, bubrega i prostate. 

Pretpostavlja se da dnevne doze beta-karotena (7-10 mg), koje se mogu unositi u obliku kapsula ili još jednostavnije u obliku napitka, smanjuju rizik od pojave raka grla, želuca, jednjaka i grlića maternice.

Kao maska za lice tikva je prikladna za problematičnu kožu. Ona ne samo da njeguje i hrani kožu, nego je i štiti od raka - pokazuju najnovija istraživanja.

Tikva u prehrani

Bilo da je kuhana, pečena, kao pire, u čorbi i u rižotu, kao pita ili nadjev, uvijek očarava svojom finoćom okusa i bojom. Mesnati dio najčešće se reže na ploške, veće ili manje kocke ili se riba.

Od sirove tikve pripremaju se salata i sok, možer se pohati ili koristiti kod pripreme slanih i slatkih jela. Tikvu narezanu na kocke možete kuhati na pari u poklopljenoj posudi iznad kipuće vode ili kuhati u kipućoj zasoljenoj vodi oko pet minuta na laganoj vatri. Jednako tako možete je pirjati na maslacu u poklopljenoj posudi uz dolijevanje temeljca ili vode oko pet minuta.

Jedini slučaj kad se tikva priprema s korom jest kada je pečemo u pećnici. Složite na lim okrenute prema gore polovice manjih ili izdubljene i očišćene ploške kod većih bundeva, poškropite ih rastopljenim maslacem i pecite na 190°C oko 45 minuta.

Odabir kuharskih tehnika samo je početak u pripremi jela od tikve. Kuhanu tikvu upotrijebite s maslacem kao samostalno jelo ili prilog, za pripremu umaka i hladnih salata.

Pirjana tikva može biti sastavni dio variva samostalno ili s drugim povrćem, kao dio nadjeva za palačinke, savijače, pite najčešće u kombinaciji sa svježim sirom. Pečena sama za sebe je delicija, samostalno ili u kombinaciji s mesom, ili kao dio salatne marinade.

Uz nju pristaju začini poput peršina, majčine dušice, kadulje, lovora, muškatnog oraščića, đumbira i cimeta.

 Ljekovite košpice

Tikva se uzgaja ne samo zbog jestivog ploda nego i zbog sjemenki. Njene košpice

bogate su kvalitetnim proteinima i mastima. Obiluju i aminokiselinama, triptofanom, glutamatom, vitaminima E i B, bakrom, manganom, kalijem, željezom, cinkom i selenom.

Za razliku od ploda košpice su vrlo kalorične - daju čak 559 kalorija na 100 grama. Zato ih je preporučljivo kupiti neočišćene, tako da se zabavljate čišćenjem i pritom ne pojedete previše.

Zbog prehrambenih vlakana preporučuju se u prehrani svih skupina ljudi, bez obzira na spol i dob, da bi se održavala i osiguravala pravilna peristaltika crijeva i provodila djelotvorna detoksikacija organizma.

Košpice djeluju umirujuće, antistresno, antioksidativno, a uz to snizuju holesterol i poboljšavaju pamćenje. Možete ih jesti sirove, koristiti u pripremi namaza ili dodavati u kruh, variva, kolačiće i složence.

Sjemenke dokazano pomažu kod povećane prostate i olakšavaju mokrenje. U Bugarskoj, Rumuniji, Turskoj i Ukrajini stope bolesti prostate su niske, jer tamo su tikvine sjemenke dio svakodnevne prehrane.

 Bučino ulje

Od košpica tikve dobija se bučino ulje - jedno od najhranjivijih vrsta ulja. Ono je odličan izvor esencijalnih masnih kiselina, antioksidanata, vitamina i sterola.

Ulje djeluje kao diuretik, poboljšava kvalitetu spermija i zdravlje kože, jača imunitet, sprečava dijabetičku nefropatiju i uravnotežuje hormone. Poznato je i po blagotvornom djelovanju na prostatu.

Ulje se obično koristi u pripremi salata, ali može se dodavati u supe i šejkove. I sjemenke i ulje poznato su sredstvo narodne medicine za tjeranje glista i drugih crijevnih parazita. 

 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.