Melanom je jedan od najagresivnijih i na liječenje najrezistentnijih zloćudnih tumora kod ljudi. Nastaje malignom preobrazbom dobroćudnih melanocita, ćelija koje su prisutne u koži, oku i epitelu sluznica i moždanih ovojnica i koje stvaraju melanin.
Učestalost melanoma raste posljednjih godina više od bilo kojeg drugog raka. Kod nas u BiH, nažalost, nema registra, a prema podacima Registra za rak susjedne Hrvatske, učestalost melanoma se od 1998. do 2008. godine povećala za 149 posto kod muškaraca i 130 posto kod žena, dok je smrtnost od melanoma porasla za 50 posto.
Promjene u veličini
Smatra se da će jedna od 70 osoba dobiti maligni melanom u toku svog života. Iako samo 4,6 posto svih kancera otpada na melanome, oni su odgovorni za dvije trećine smrtnih ishoda od svih kancera kože.
Između šest i osam posto melanoma imaju nedostatak pigmentacije pri kliničkom makroskopskom pregledu, otežavajući tako tačnu ranu dijagnozu. Amelanotični (bezbojni) melanom rijedak je i težak za dijagnosticiranje zbog odsustva pigmentacije. Ipak, uvijek postoje promjene u veličini - rast, granicama - nazubljenost i simetriji.
Prema jednoj kliničkoj studiji, u prosjeku se 13 mjeseci kasni s postavljanjem dijagnoze zbog nedostatka pigmentacije kod amelanotičnog melanoma. Zbog toga su u trenutku dijagnosticiranja već u odmakloj fazi, što skraćuje životni vijek pacijenta. Najčešće greške u postavljanju dijagnoze je kod melanoma koji se nalazi ispod nokta i kod bezbojnih melanoma.
Amelanotični melanom uobičajeno se predstavlja kao vaskularni ili ulcerirajući čvor, mada ponekad može imati i „zbunjujuću“ crvenu, ljubičastu ili bijelu boju, slično ožiljku.
Gotovo 60 posto svih zloćudnih madeža potječe od pigmentiranih dobroćudnih madeža. S obzirom na to da prosječan odrasli bijelac ima 15-20 madeža, od najveće važnosti je da kliničar prepozna različite dobroćudne pigmentirane tumore kože i da ima jasnu predstavu o indikacijama za biopsiju ili uklanjanje.
Prestaje opasnost
U posljednje vrijeme sve više se koristi i dermatoskopija, kao pomoćna metoda u dijagnostici ovakvih agresivnih zloćudnih tumora. Najveća zabluda kod našeg naroda je da se madeži ne smiju dirati ili hirurški odstraniti. Upravo suprotno - kada se dobroćudni madež otkloni i kada patolog potvrdi da je potpuno otklonjen, svaka opasnost po život pacijenta prestaje jer se iz ničega ne može desiti maligna transformacija.
Suština je da ne smijemo dozvoliti da madež pred očima okoline i pacijenta, te lako dostupan pogledu i pregledu ljekara, dovede do smrtnog ishoda.
Kada se javiti jekaru
Naravno da je prognoza bolja ako su melanomi nižeg stepena i ako nema udaljenih metastaza. Zbog toga je najvažnije znati da melanom može biti bezbojan i mora se voditi računa o drugim znakovima koji izazivaju sumnju. Poseban oprez preporučuje se kod madeža koji se mijenjaju (veličina, oblik, pojava više boja, neoštra ograničenost od okolne kože, svrbež ili bol, krvarenje, erozije, ulceracije..), kod pojave novih pigmentnih lezija, kao i kod brzorastućih, krvarećih lezija. U slučaju pojave bilo koje promjene, potrebno je što prije se javiti na specijalistički dermatološki pregled ili pregled plastičnog hirurga.
Preventivne mjere zaštite
Melanom je izlječiv ako se otkrije u ranoj fazi. Stoga, preventivne zaštitne mjere -izbjegavanje direktnog izlaganja sunčevim zrakama, posebno između 11 i 17 sati, korištenje sredstava za zaštitu od UVA i UVB zračenja, nošenje odjeće s fotozaštitom te mazanje kože zaštitnim faktorom većim od 30 - moraju biti način življenja svih ljudi. Preventivni samopregledi i pregledi specijalista neophodni su barem jednom godišnje, a posebno kod rizične populacije, o čemu smo više puta pisali.
