Boli ih grlo, drže se za vrat, jer ne mogu gutati, a otežano i dišu. Zajapureni su, jer ih zbog temperature trese groznica, dremljivi su i samo im se spava... Tako, uglavnom, izgledaju mališani s anginom, koja je tipična za ovo doba godine. Pojedini roditelji skloni su vjerovati da im se djeca od angine razbolijevaju upravo zbog promjenjivog vremena, kad se jurcajući preznojavaju ili piju previše hladnu vodu.
Blizak kontakt
Angina ili upala grla predstavlja akutnu infektivnu bolest, koja može biti izazvana bakterijama, ali mnogo češće virusima. Tačnije, kod 20 posto oboljele djece uzročnik je bakterija piogeni streptokok, koja se ranije nazivala beta hemolitični streptokok. Proljeće i jesen sezone su infekcija dišnih puteva, jer je vrijeme još toplo, što savršeno pogoduje prenošenju i bakterija i virusa.
Djeca se nalaze u kolektivnim centrima i u bliskom su međusobnom kontaktu. Ovo treba naglasiti zato što se većina respiratornih infekcija ne prenosi toliko kašljanjem i kihanjem koliko dodirom nakon kašlja i kihanja. Na ovaj način izbačene bakterije i virusi, ostaju na predmetima koje mališani dodiruju, pri čemu dolazi do međusobnog zaražavanja. Osim toga, u ovom periodu je nizak i nivo vitamina D, koji je bitan za poboljšavanje imunološkog odgovora na infekcije.
Uvećane žlijezde
Do treće ili četvrte godine sve dječije angine su virusne i ne moraju se uvijek liječiti antibioticima. Za mališane je bolje da im se ispira grlo nekim rastvorom žalfije ili bosiljka. Tek nakon četvrte godine javlja se navedena streptokokna angina i ona se liječi penicilinskim preparatima.
Visoka temperatura karakteristična je za bakterijsku infekciju. Uz visoku temperaturu, obično postoje gnojne naslage na krajnicima i uvećane žlijezde na vratu.
Bris
Potrebno je uzeti bris ždrijela i sačekati rezultat. Za roditelje je važna informacija da odgađanje liječenja zbog čekanja rezultata brisa ne utječe na komplikacije. Osim toga, na ovaj način se sprečava nepotrebna primjena antibiotika, koji mogu dovesti do poremećaja normalne flore ždrijela, ali i do učestalih infekcija u kasnijem periodu života.
Sedam dana
Angina traje do sedam dana i uvijek prolazi spontano bez obzira na to je li bakterijskog ili virusnog porijekla. Liječenje ne skraćuje trajanje bolesti, ali može spriječiti nastanak komplikacija. Kod starije djece i odraslih, davanje aspirina brže dovodi do izlječenja i pada temperature nego liječenje antibioticima.
Komplikacije
Komplikacije virusne angine su rijetke. Ponekad može doći do upale grkljana, odnosno laringitisa, kao i tkiva oko očiju, poznatog kao celulitis. S druge strane, komplikacije bakterijske streptokokne angine mogu biti vrlo ozbiljne. Klasična komplikacija u vidu reumatske groznice vrlo je rijetka. Češće su lokalne komplikacije, kad dolazi do nagomilavanja gnoja u tkivu ždrijela, odnosno paratonzilarnog apscesa.
Liječenje
Lijek izbora je penicilin, jer je streptokok na njega osjetljiv. Injekcije penicilina ne treba primjenjivati zato što sirup ili kapsule daju zadovoljavajuće rezultate. Liječenje traje deset dana, jer se infekcija, u suprotnom, često ponavlja. Zapravo, streptokok ostaje u kriptama krajnika, čekajući da ponovo izazove infekciju.
Vađenje krajnika
Kod pojedine djece i odraslih bolest se često vraća. Ukoliko se tako nešto dešava, potrebno je izvaditi krajnike. Obično se smatra da je ovakva intervencija neophodna nakon pet do sedam epizoda dokazane bakterijske, streptokokne angine. S druge strane, vađenje krajnika kod virusnih infekcija nema nikakav pozitivan efekt.