Od posljedica pušenja u svijetu svake godine umiru milioni ljudi. Zbog nikotina u duhanskom dimu, pušenje izaziva ovisnost te se povećava frekvencija srca, stiskanje malih krvnih žila i skokovi krvnog pritiska.

Ugrušci u krvi

Pušenje povećava rizik obolijevanja od više od tridesetak bolesti, među kojima su i bolesti srca te krvnih žila (srčani udar, moždani udar i bolesti periferne cirkulacije), koje su vodeći uzrok smrti u svijetu.

U duhanskom dimu je više od 7.000 različitih hemikalija, među kojima su, osim nikotina, i katran te ugljenmonoksid. Barem 300 njih, pokazala su istraživanja, je i kancerogeno. Katran oštećuje zidove krvnih žila, povećava šansu za zgrušavanje krvi te snižava HDL holesterol, tzv. dobri holesterol.

Ugrušci u krvi češće se stvaraju kod pušača zbog ugljenmonoksida te se tijelo manje snabdijeva kisikom. Svaka upotreba duhanskih proizvoda je štetna pa tako i pasivno pušenje. Zato nepušači izloženi duhanskom dimu, imaju za 25-30 posto povećan rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Podaci pokazuju kako su žene rizičnija grupa nego muškarci, a pušačice imaju za 25 posto veću šansu da će oboljeti od koronarne bolesti srca. Isto tako, pušači, u prosjeku, umiru 10 godina ranije nego nepušači. Svaki drugi pušač umrijet će zbog posljedica pušenja, pokazuju prognoze.

Rani stadij

Osim srčanih bolesti, duhanski dim može uzrokovati i rak pluća, ali i još 16 vrsta raka, poput raka debelog crijeva ili raka dojke. Rak pluća najčešći je karcinom kod muškaraca i drugi najčešći kod žena. Obično se javlja kod starijih od 60, a podaci upućuju na to da je skoro 90 posto oboljelih bilo među aktivnim ili pasivnim pušačima.

Prema nekim procjenama, rak pluća koji je otkriven u ranom stadiju, izlječiv je i kod 50 posto slučajeva, odnosno liječenjem se može produžiti život, dok je izlječivost kod onoga koji je već metastazirao manja od pet posto.

Loša alternativa

Kao lošu alternativu navode električne cigarete, koje sadrže nikotin i mnoge druge hemijske supstancije bez izgaranja duhana. Dugoročni učinci e-cigarete na zdravlje još nisu istraženi, ali prema dosadašnjim spoznajama, sadrže štetne sastojke te, također, dovode do razvoja nekih hroničnih bolesti, a tako i do bolesti srca i krvnih žila.

Hemikalije u cigaretama

* Kadmij - zbog toksičnog djelovanja uzrokuje edem pluća. Nakuplja se u bubrezima i jetri.

* Formaldehid - otrovan je ako se udiše ili ako se proguta, jer izaziva vrlo teška i trajna oštećenja. Kancerogen je.

* Aceton.

* Benzen - izaziva rak, i to leukemiju.

* Arsen - kancerogen je. Nakuplja se u organizmu.

* Katran - vodi upalama. Pogoduje razvoju ateroskleroze te snižava dobar holesterol.

* Ugljenmonoksid - zbog njega su mogući ugrušci. Veže se uz hemoglobin te smanjuje snabdijevanje kisikom.

* Nikotin - stvara ovisnost, povećava frekvenciju srca, stišće male krvne žile i povisuje krvni pritisak.

* DDT - taloži se u mišićima i kostima, štitnjači, testisima.

Rast rizika

Oni koji puše između jedne i 14 cigareta dnevno, imaju osam puta veći rizik od umiranja od raka pluća u odnosu na nepušače. Kod onih koji puše 25 ili više cigareta na dan, taj je rizik čak 25 puta veći, pri čemu opasnosti nisu pošteđeni ni nepušači. I pasivni pušači mogu oboljeti od raka pluća, a žene prije menopauze i od raka dojke te od raka sinusa.

Srčani udar

Duhan je drugi vodeći uzrok bolesti srca i krvnih žila, nakon visokog krvnog pritiska. Pušači imaju od dva do četiri puta veću šansu da razviju koronarnu bolest srca ili moždani udar nego nepušači. Za svaku popušenu cigaretu rizik od nefatalnog srčanog udara povećava se za 5,6 posto, a vrijedi i za pušače koji puše samo jednu do dvije cigarete na dan.

Trovanje

Trovanju je najizloženiji dišni sistem, ali nema nijednog organa ili sistema organa u tijelu koji je pošteđen negativnog utjecaja duhanskog dima, upozoravaju stručnjaci. Rizik raste i ako popušite jednu cigaretu dnevno.