Opustite se. Vi to zaslužujete, to je dobro za vas, a potrebno je mnogo manje vremena nego što mislite. Opuštanje ne podrazumijeva odlazak na masažu ni posjetu spa centru. Male stvari mogu vam popraviti raspoloženje za manje od 15 minuta.
Nervne putanje
Um utječe na tijelo, a tijelo na um. Raspoloženja nam se mijenjaju prema stanju u kojem se jedno od njih nalazi. Ako nam je um napet, tijelo ne može normalno funkcionirati, a i iscrpljeno i umorno tijelo na isti način utječe na um. Tada se tijelo bori protiv napetosti i to je razlog zašto postajemo nervozni, nestrpljivi, ljuti ili mrzovoljni.
1. Meditirajte - Nekoliko minuta meditacije dnevno može vam pomoći da smanjite anksioznost. Pored toga, istraživanja pokazuju da svakodnevna meditacija može izmijeniti nervne putanje u mozgu, što vas čini otpornijim na stres.
Meditiranje je jednostavno. Sjedite ispravljenih leđa tako da obje noge dodiruju pod. Zatvorite oči. Usmjerite pažnju na ponavljanje pozitivnih misli. Ne dozvolite da bilo koje zbunjujuće misli dolete do vas poput oblaka.
2. Dišite duboko - Napravite pauzu od pet minuta i fokusirajte se na disanje. Sjedite uspravno, zatvorenih očiju, s rukom na stomaku. Polako udišite kroz nos, osjećajući dah koji započinje svoj put iz predjela abdomena i kreće se do vrha glave. Obrnite proces tako što ćete izdisati kroz usta.
Duboko disanje sprečava efekte stresa tako što usporava puls i snižava krvni pritisak.
Licem u lice
3. Budite prisutni - Na pet minuta fokusirajte se samo na jednu stvar. Obratite pažnju na to kako osjećate zrak na licu dok hodate ili na osjećaj u stopalima kad dodirnu tlo. Uživajte u teksturi i okusu svakog zalogaja hrane. Kad u potpunosti provodite vrijeme u određenom trenutku, koncentrirajte se na svoja čula, osjećat ćete se manje napeto.
4. Družite se - Druženje sa prijateljima jedan je od najboljih načina za upravljanje stresom. Razgovarajte s drugima, prvenstveno licem u lice ili bar putem telefona. Podijelite s drugima šta vam se dešava u životu. Tako možete osvježiti perspektivu gledanja na svijet, održavajući pri tome veze sa prijateljima. Pokušajte izbjeći negativne razgovore.
Spoznajte svoje tijelo
Mentalno skenirajte svoje tijelo kako biste stekli osjećaj o tome kako na njega stres utječe svakodnevno. Legnite na leđa ili sjedite tako da noge dodiruju pod. Počnite analizirati prste na nogama i tako za svaki dio tijela dok ne dođete do glave pa pokušajte osjetiti kako se vaše tijelo osjeća.
Jednostavno, budite svjesni dijelova tijela gdje se manje ili više osjećate napeto, bez pokušaja da nešto promijenite. Minutu ili dvije zamišljajte kako svaki dubok dah teče do tog određenog dijela tijela, pri tome obratite pažnju na ono što osjećate u svakom dijelu tijela.
Masirajte sami sebe
Postavite na 10 minuta toplu oblogu na vrat i ramena. Zatvorite oči i opustite lice, vrat, gornji dio grudi i leđne mišiće. Uklonite oblogu i koristite tenisku lopticu kako biste masiranjem uklonili napetost.
Stavite loptu između leđa i zida. Naslonite se na loptu i održavajte blagi pritisak u trajanju do 15 sekundi. Zatim pomjerite loptu na neku drugu tačku i ponovo vršite pritisak.
Smijeh je lijek za sve
Dobra količina smijanja ne olakšava samo mentalno opterećenje, već smanjuje nivo kortizola, odnosno hormona stresa, a povećava nivo hormona u mozgu koji se zove endorfin i koji popravlja raspoloženje.
Opustite se uz svoju omiljenu seriju ili film, čitajući stripove ili pričajte s nekim ko vas nasmijava. Pričajte viceve ili pročitajte neki vic da biste se oraspoložili.
Slušajte muziku
Istraživanja pokazuju da slušanje umirujuće muzike može sniziti krvni pritisak, puls i nivo anksioznosti. Napravite listu pjesama sa zvucima iz prirode ili pustite um da se fokusira na različite melodije, instrumente ili glas omiljenog pjevača. Raspoloženje možete popraviti i ako pjevate.
Vježbajte, krećite se
Vježbanje ne mora podrazumijevati pripreme za maraton. Svi oblici vježbanja, uključujući jogu i šetnju, mogu olakšati simptome depresije i anksioznosti, pomažući oslobađanje endorfina u mozgu i dajući tijelu priliku da se vježbanjem suočava sa stresom.
Osim toga, možete otići u brzu šetnju, ići stepenicama nekoliko spratova gore i dolje ili raditi neke vježbe istezanja, kao što su okretanje glave ili slijeganje ramenima. Rad u bašti ili rad s cvijećem na terasi je neka vrsta vježbe.
Budite zahvalni
Vodite dnevnik zahvalnosti (ili više njih, jedan pored kreveta, jedan u torbi i jedan na poslu) koji će vam pomoći da se sjetite svih stvari koje su dobre u vašem životu.
Koristite ove dnevnike kako biste zabilježili pozitivne događaje, poput osmijeha djeteta, sunčanog dana i dobrog zdravlja. Ne zaboravite da obilježite dostignuća kao što su savladavanje novog zadatka na poslu ili novog hobija.
Kad ste pod stresom, iskoristite nekoliko minuta da prelistate dnevnike i podsjetite se stvari koje su zaista važne. Držite neku veselu sliku sa proslave ili odmora na stolu ili negdje u vidokrugu pa je ponekad pogledajte da biste se sjetili kako vam je bilo lijepo i tako popravili raspoloženje.
