Nagle promjene temperature najviše osjećaju hronični bolesnici i stariji ljudi. Kod hroničnih bolesnika simptomi bolesti vjerovatno će se pojačati, pa će tako oni s reumatoidnim artritisom osjećati jače bolove, a oni s astmom imati većih problema s disanjem. Razlog je promjena u atmosferskom pritisku.
Vlaga u zraku
Kod pada pritiska, zglobovi se rastežu, a s obzirom na to da su puni nervnih završetaka, osjećamo bol. Astmatični napadi mogu se javiti zbog pojačane vlage u zraku ili zbog više koncentracije polena koju često donese olujno nevrijeme, koje ujedno hladi zrak i dišni sistem, zbog čega astmatičari imaju poteškoća s disanjem.
Kod naglih promjena vremena srčani bolesnici moraju biti na posebnom oprezu. Zbog naglog pada temperature ljudi koji imaju problema s pritiskom, ali i srčanih problema, ne bi se trebali izlagati prevelikim naporima niti teškom fizičkom radu, a obavezno moraju redovno uzimati terapiju. Kod naglih promjena temperature raste i broj akutnih infarkta. Pošteđeni nisu ni oni koji pate od čestih migrena i glavobolja te dijabetičari.
Padom temperature krv se zgušnjava, pa je teže pratiti promjene u nivou šećera u krvi.
Osjećaj mučnine, vrtoglavice, glavobolje, umora i opće slabosti usko je vezan uz nagle promjene vremena. Stručnjaci nagađaju da je razlog tome mnogo vremena provedenog u zatvorenim prostorima, zbog čega je sposobnost aklimatizacije tijela smanjena.
Meka tkiva
Pri padu temperature pada i pritisak, zbog čega se meko tkivo lagano širi, čime blago pritišće čašice zglobova ispunjene živcima. Zrak u klimatiziranim, ali i grijanim prostorijama vrlo je suh. Kod dolaska hladnijeg vremena bez kiše zraku nedostaje vlage, a to dodatno dehidrira kožu, zbog čega ona peče i puca.
Vremenske promjene kod nekih ljudi izazivaju hemijsku neravnotežu u mozgu, navode istraživači klinike „Mayo“. Zbog toga su kod ekstremnih temperaturnih promjena, velike vlažnosti i promjena pritiska zraka glavobolje i migrene češće.
Virusi
Hladno vrijeme pogoduje širenju virusa, jer se lakše razmnožavaju na hladnom zraku. Prva imunološka odbrana odvija se u nosu, ali hladan zrak tu odbranu oslabljuje, zbog čega smo skloniji infekcijama. Izloženiji smo virusima zato što smo češće u većoj grupi ljudi.
Odijevanje
Velike temperaturne razlike otežavaju prikladno odijevanje, pa ujutro ljudima bude hladno, kasnije se oznoje i onda opet ohlade, čime slabe imunitet i riskiraju infekcije dišnih puteva. Uz to, vlažan zrak pogoduje razvoju virusa, koji prvo prolaze gornjim dišnim putevima.
Suženje žila
Krvni pritisak može skakati zbog promjena u atmosferskom pritisku i temperaturi. Krvne žile na hladnoći se sužavaju, krv postaje gušća, zbog čega srce brže kuca pokušavajući dopremiti krv bogatu kisikom u sve dijelove tijela. Tada pritisak raste i veća je opasnost od srčanog udara.
Kosa i koža
Poznato je da hladan zrak isušuje kožu, zbog čega ona postaje dehidrirana i osjetljiva, ali on nepovoljno utječe i na stanje kose i noktiju. U hladnijim periodima i pri naglom padu temperature krvne žile se sužavaju, posebno male krvne žile u prstima, zbog čega je protok krvi smanjen. To rezultira slabijom cirkulacijom i manjkom kisika u noktima i kosi.
Disanje
Udisanjem hladnog zraka dolazi do fizičke promjene prilikom koje se bronhije u plućima sužavaju i otežavaju disanje. Za astmatičare takva reakcija može biti opasna i izazvati bronhitis, zato je preporučljivo uzimati propisanu terapiju kao prevenciju te pratiti stanje i tok astme i inhalirati se po potrebi.
