Demencija je naziv kojim se opisuju simptomi slabljenja mentalnih sposobnosti (razmišljanje, pamćenje i logičko zaključivanje) koji remete sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Iako pogađa uglavnom starije ljude, demencija nije sastavni dio starenja.
U svijetu je trenutno oko 50 miliona ljudi koji žive s demencijom, a svake godine se pojavi oko 10 miliona novih slučajeva. Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije (u više od 60 posto slučajeva), a slijede je vaskularna demencija, bolest Lewyjevih tjelašaca i frontotemporalna demencija.
Rani znaci
Demencija je jedan od najvećih uzroka nepokretnosti i ovisnosti starijih osoba. Demencija ostavlja fizičke, psihološke, društvene i ekonomske posljedice ne samo na osobe koje su oboljele nego i na njihove porodice, a samim tim i društvo u širem smislu.
Rano prepoznavanje demencije i reagiranje na vrijeme vodi ka efikasnijem usporavanju progresije bolesti.
Obično se misli da demencija dolazi sa starošću i da je neizbježna, ali sve više istraživanja pokazuju da to nije istina. Demencija je danas jedna od najčešćih tema najprije zato što sve više ljudi dospijeva u godine kada se manifestira gubitak kognitivnih sposobnosti. Životni vijek se neprestano produžava, i to je trenutno najveći faktor rizika za demenciju. U nekim zemljama broj oboljelih je u padu, prvenstveno zahvaljujući informiranju javnosti o načinima zaštite od obolijevanja. Simptomi demencije se obično javljaju u starijoj dobi, ali promjene na mozgu razvijaju se znatno ranije. Zato donosimo spisak aktivnosti koje možete poduzeti da biste zaustavili te promjene, a ujedno i smanjili rizik od demencije za 35 posto.
1. Obratite pažnju na svoj sluh i, ukoliko je oslabljen, potražite pomoć. Postoji povezanost između blage nagluhosti s povećanim rizikom od demencije jer slušanje intelektualno stimulira. U slučajevima oslabljenog sluha izostaje prijem informacija i dolazi do „skupljanja“ mozga.
2. Ne prestajte učiti. Učenje omogućava razvoj novih načina razmišljanja i povećava tzv. kognitivne rezerve. Kognitivne rezerve su otpornost mozga na oštećenja i sposobnost da razmišlja, planira i rješava probleme na različite načine. Što više učimo, te rezerve su sve veće i omogućavaju dobro funkcioniranje mozga uprkos izazovima koji dolaze sa starenjem.
3. Prestanite pušiti. Pušenje je loše za mozak jer degradira kardiovaskularno zdravlje i ometa sposobnost tijela da dostavlja neophodnu količinu kisika do mozga. Osim toga, duhan sadrži neurotoksine koji nanose štetu mozgu.
4. Potražite pomoć ukoliko se borite s depresijom. Depresija povećava rizik od demencije jer utječe na hormone stresa, faktore rasta neurona i volumen hipokampusa koji ima važnu ulogu u stvaranju i prizivanju sjećanja.
5. Budite aktivni. Tjelovježba štiti mozak jer smanjuje razinu kortizola u tijelu, smanjuje vaskularni rizik i doprinosi rastu živčanih stanica koje sudjeluju u procesu pamćenja. Sve su to razlozi zbog kojih su neaktivne osobe izložene većem riziku od demencije.
6. Visok krvni pritisak držite pod kontrolom. Povećani krvni pritisak povećava rizik od neurodegeneracije, što, također, povećava rizik za demenciju.
7. Družite se. Socijalna izolacija povećava rizik od hipertenzije, koronarne bolesti srca i depresije. Da bismo održali svoje umne sposobnosti, potrebno nam je okruženje koje će ih stimulirati. Takva stimulacija izostaje u uvjetima kada redovno ne viđamo i ne slušamo druge osobe.
Obavezno kretanje
8. Održavajte zdravu tjelesnu težinu. Prekomjerna težina uzrokuje oštećenje mozga jer je povezana sa smanjenim dotokom krvi u mozak te povećanjem oksidacijskog stresa koji loše djeluje na mozak.
9. Provjeravajte količinu šećera u krvi. Osobe s dijabetesom izložene su većem riziku od obolijevanja jer veća količina šećera u krvi znači i veću količinu šećera u organima, uključujući i mozak. Na isti način na koji dijabetes može oštetiti druge organe u tijelu, može oštetiti i mozak.
10. Boravite na svježem zraku, hranite se zdravo i osigurajte svom tijelu dovoljno sna.
Dom za starije SENTIVO Sarajevo nastoji dati svoj doprinos tako što javno govori o problemima s kojim se suočavaju dementne osobe. Iz prve ruke možemo vidjeti štetu koja se mogla prevenirati ili barem ublažiti promjenom navika i traženjem stručne pomoći na vrijeme. Posvećeni smo educiranju javnosti ne samo o rizicima koje donosi starost nego i o pozitivnim rješenjima jer smatramo da je zdravlje naše prirodno stanje, čak i u trećem dobu. Svi znamo dobrobiti pravilne ishrane, kretanja i dovoljno sna, ali neophodna je i promjena stava o starosti. Naš dom pun ljubavi nastoji biti primjer da starost ne mora i ne smije biti samo bolest.
Smanjiti rizik
Kao pojedinci, moramo pronaći načine da smanjimo rizik od demencije, ali to je tek početak. Moramo graditi takvu društvenu klimu koja će promovirati zdravlje i vitalnost, a ne bolest. Starijim ljudima su potrebne uređene, pristupačne i sigurne zelene površine, organizirano vježbanje i educiranje o zdravijim navikama. Neophodno je i informiranje javnosti o štetnosti pušenja i uspostavljanje bolje kontrole nad prodajom duhana. Ukratko, potrebne su bolje javnozdravstvene politike da bi se oboljelim osobama olakšao život.
Pogođena i porodica
Prema istraživanjima, u našoj zemlji postoji oko 150.000 oboljelih od demencije, a pritisak je stavljen na porodice jer one nose najveći teret njege. Demencija tako pogađa ne samo pojedinca i njegovu porodicu nego cijelo društvo i zato su neophodni kontinuirana edukacija javnosti te sprečavanje stigmatizacije oboljelih.
