Svako povećanje fizičke aktivnosti u odnosu na nivo na koji je osoba naviknuta mora biti postepeno, upozorava internista dr. sci. Abel Baltić.

- Iako medicinske pretrage prije poduzimanja takvih aktivnosti nisu uvijek potrebne, jedino savjetovanje s ljekarom može dati procjenu treba li ih obaviti. To se u prvom redu odnosi na osobe s hroničnim bolestima. Poseban oprez je potreban kod pojave tegoba u grudima ili nesvjestice. U prisutnosti određenih hroničnih komplikacija šećerne bolesti vježbanje mora biti ograničeno, odnosno prilagođeno – naveo je dr. Baltić.

Jača naprezanja, pogotovo dizanje tereta, ne smiju obavljati bolesnici s težim retinopatijama, oštećenjem krvnih sudova očnog dna. Kod osoba s oštećenjem perifernih živaca i krvnih sudova smanjen je osjećaj boli u nogama pa je povećan rizik za povredu i nastanak rana. U tim slučajevima neophodna je posebno udobna obuća. Fizička aktivnost se, također, treba prilagoditi izbjegavanjem dugotrajnih opterećenja stopala pa se preporučuju aktivnosti kao što su plivanje ili vježbanje rukama.

- Dijabetičari trebaju biti oprezni s provođenjem fizičke aktivnosti kada su vrijednosti glukoze u krvi vrlo visoke. Obavezno tada treba provjeriti ketone u krvi ili mokraći pa se vježbati ne smije ako su oni povišeni – kazao je dr. Baltić.