Uprkos mnogim upozorenjima o štetnosti solarija, potreba za njima i dalje se nije smanjila. Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je koliko su solariji opasni, a jedna od najnovijih analiza otkrila je kako se rizik od oboljenja od raka kože povećava za 75 posto kod ljudi koji ga kontinuirano koriste.
Izlaganje UV zračenjima može promijeniti DNK u stanicama kože, te se time ubrzava starenje i povećava rizik od raznih oblika raka kože. Međutim, solariji su se nametnuli kao trend i sastavni dio života ljudi koji mnogo vremena provode u uredu.
Šta je problem
Opasnost je u tome što se takvim sunčanjem direktno izlažete snažnom UV zračenju, ali i u tome što se u velikom broju solarija ne kontroliraju redovno lampe na uređajima.
Solarij je posebno štetan za osobe svijetle puti koje i inače slabo tamne, osobama sa pjegicama, onima koji imaju puno mladeža. Obavezno ga trebaju izbjegavati trudnice, mlađi od 18 godina te osobe sa hroničnim oboljenjima, kao i svi kojima je u porodici zabilježen neki oblik malignog oboljenja kože.
Izlaganje umjetnim izvorima UV zračenja (kao što je solarij), za koje je dokazano da djeluju jednako štetno kao i sunčevo zračenje, ne dovodi samo do povećanog rizika od raka kože, nego i do prijevremenog starenja kože, pojave tamnih mrlja, prijevremenog stvaranja bora na licu i dodatnog isušivanja kože.
Ovisnost o solariju?
Pojedinci, iako znaju da će zbog pretjeranog sunčanja ranije ostarjeti i trpjeti sve druge štetne posljedice ipak ne mogu prestati odlaziti u solarij misleći da su lijepi jedino ako im je koža tamna.
A za njih ona nikad nije dovoljno tamna jer su postali ovisnici o solariju. Kod ovakvih se osoba često na vrijeme ne prepozna poremećaj što može imati dalekosežne posljedice.
Prema nekim istraživanjima čak 70 procenata ljudi koji pretjerano odlaze u solarij čine žene bijele puti koje imaju između 16 i 49 godina. Njima je ideal ljepote izrazito tamna put, a prijevremeno starenje nije ni na kraj pameti.
Prijevremeno starenje
A ono, za razliku od hronološkog, nije univerzalan proces, obilježeno je promjenama izgleda i funkcije kože na mjestima izloženim djelovanju faktora okoliša, ponajprije sunca i umjetnog UV zračenja.
Obilježeno je pojavom dubokih bora, pojačanom pigmentacijom, naznačenim krvnim žilicama, crvenilom i kožnim izraslinama od kojih neke predstavljaju prekancerozu (promjene koje mogu prijeći u karcinom).
Koža je stanjena i pojačano osjetljiva na sitne udarce (modrice). Na nekim se mjestima gubi pigment.
Prerano ostarjela koža je na dodir suha i lako se bora. Tipično je da osoba izgleda puno starije u odnosu na dob, naravno uz moguče individualne varijacije. Najčešće je utjecaj UV zračenja kod žena vidljiv na dekolteu, gdje je koža grublje površine i crvene boje.
Izgled kože na mjestima izloženim djelovanju sunca i onima koji nisu u iste se osobe uveliko razlikuje. Što je osoba svjetlije puti to je veća stopa fotostarenja, za razliku od osoba tamnije puti.
Kožu treba čuvati i pripremiti za izlaganje suncu
Pravilnom i pravodobnom njegom i pripremom kože možemo izbjeći ili velikim dijelom ublažiti negativan uticaj sunčevih zraka te spriječiti mnoge neugodnosti.
Za rješavanje tih problema nudi se pregršt kozmetičkih proizvoda i tretmana pa je u tom izobilju bitno pronaći ono što odgovara upravo vašoj koži. Zato je najbitniji savjet svima koji i pored upozorenja izlažu svoju kožu umjetnim izvorima UV zračenja - redovno, a najmanje svakih šest mjeseci poći na pregled kod dermatologa.
Zaštita od UVA zračenja jednako je važna kao i zaštita od UVB zračenja, ali kako je štetno djelovanje UVA zračenja neprimjetno (jer ne izaziva crvenilo kože kao UVB), to je opasnost od njega zapravo veća.
Pri odabiru zaštitnog faktora, osim o individualnim karakteristikama, tipu kože, boji kose i očiju, treba voditi računa i o geografskom položaju mjesta za odmor i UV-indeksu kojim se izražava dnevna jačina ultraljubičastog zračenja.
Ako nakon čitanja ovog teksta još uvijek imate neke nedoumice, porazgovarajte sa svojim dermatologom.
Tipovi kože
Prema odgovoru kože nakon 30 minuta izlaganja suncu tokom ljeta razlikuje se šest tipova kože.
Tip I – opekotine se javljaju uvijek, pigmentacije nikada
Tip II - obično pojavljuju opekotine, a pigmentacije ponekad
Tip II - opekotine se pojavljuju ponekad, a pigmentacije uvijek
Tip IV - opekotine se javljaju rijetko, a pigmentacije su veoma izražene
Tip V – tamnoputi ljudi
Tip VI - crnci
Osobe iz prve i druge grupe ne bi se trebali izlagati UV zračenju i morali bi redovno koristiti najviši SPF – zaštitni, dok osobama iz posljednje dvije grupe takva zaštita nije potrebna.
Šta treba znati o kremi za sunčanje
1. Osim po SPF (sun protection factor) kreme za zaštitu od sunca razlikuju se i po tome sadrže li hemijsku ili fizičku zaštitu.
2. Hemijska zaštita djeluje tako da apsorbira UV zrake i oslobađa energiju kao toplinu. Neki od sastojaka za hemijsku zaštitu od sunca su oktinoksat, oksibenzon i avobenzon.
3. Fizička zaštita od sunca reflektira ili raspršuje zrake i često se koristi u proizvodima za osjetljivu kožu. Za fizičku zaštitu od sunca koriste se cinkov oksid i titanijev dioksid.
4. Vodootporne kreme koriste određenu ravnotežu hemijske i fizičke zaštite, ali se neke skinu tokom plivanja, pa ih treba opet nanijeti.
5. Ako imate problema s ekcemom i alergijama, bolje je koristiti kreme s fizičkom zaštitom (cinkov oksid i titanov dioksid) jer uzrokuju manje iritacija.
6. Skuplje kreme možda imaju lijep miris i nisu tako masne, ali u smislu učinkovitosti svi su proizvodi vrlo dobri.
7. Izborom jeftinijeg proizvoda ne ugrožavate zdravlje.
