Ljutnja je potpuno normalna, obično zdrava, ljudska emocija. Ali, kad osoba u ljutnji izgubi kontrolu, može postati destruktivna i dovesti se u probleme, naprimjer na poslu, u emocionalnim vezama i, općenito, narušava kvalitet života.
Intenzivan bijes
Ljutnja je emocionalno stanje koje varira od blage iritacije do intenzivnog bijesa. Poput drugih emocija, i ljutnja je propraćena fiziološkim i biološkim promjenama. Kad se ljutite, poveća se broj otkucaja srca u minuti i krvni pritisak, kao i nivo tzv. energetskih hormona adrenalina i noradrenalina.
Ljutnja može biti uzrokovana vanjskim i unutrašnjim događajima. Možete biti ljuti na specifičnu osobu ili na neki događaj ili biti zabrinuti zbog vlastitih psiholoških problema. Prisjećanje na neke traumatske događaje ili na situacije u kojima smo bili ljuti u prošlosti, naknadno može izazivati ljutnju.
Instinktivni i prirodni način izražavanja ljutnje je agresivno ponašanje. Ljutnja je adaptivan način reagiranja na prijetnju, a pokreće snažno, često agresivno ponašanje, koje osobi omogućava da se bori s napadačem. Određen nivo ljutnje je, dakle, neophodan za opstanak.
No, kod uobičajenih svakodnevnih ljudskih problema nema potrebe za fizičkim obračunavanjem s "napadačem". Nije moguće niti je korisno napasti svaku osobu ili objekt koji osobu nervira ili frustrira. Socijalne norme, zakoni i zdrav razum ograničavaju ljude u izražavanju ljutnje.
Neki ljudi, ipak, teže kontroliraju svoju ljutnju od drugih. Jedan od razloga može biti sociokulturalno učenje: ljutnja se često procjenjuje kao negativna tako da se ljudi uče da nije uredu izražavati ljutnju. Kao rezultat, ljudi ne nauče izražavati konstruktivno ljutnju. Drugi razlog je genetički ili fiziološki - neka djeca su rođena iritabilnija i osjetljivija, a takvi znaci su prisutni od ranog uzrasta.
Važna uloga
Istraživanja su pokazala da porodično okruženje igra važnu ulogu - ljudi koji se lakše naljute, uglavnom dolaze iz porodica s narušenim odnosima, koje su haotične i nevješte u emocionalnoj komunikaciji. Vrlo je važno naučiti kako ljutnju ispravno, tj. kontrolirano, pokazati. Ljutnja se ne bi smjela potiskivati, jer njeno nakupljanje može izazvati jaku emocionalnu napetost, odnosno dovesti do provale bijesa.
Je li dobro izbacivati
Stručnjaci se slažu da je to opasan mit, koji neki ljudi koriste kako bi opravdali svoju ljutnju. Istraživanja su pokazala da se na takav način ne razrješava situacija nego ljutnja eskalira do bijesa i to ne smiruje ni ljutu osobu niti osobu na koju ste ljuti. Najbolje je pronaći okidače vlastite ljutnje i onda razviti strategiju kako im ne dozvoliti da dođu do izražaja.
Odgovor
Glavni cilj kontrole bijesa je reducirati i emocionalni odgovor, kao i fiziološko uzbuđenje uzrokovano bijesom. Ne možete izbjegavati osobe ili situacije koje vas iritiraju niti ih možemo promijeniti, ali zato možemo naučiti kontrolirati svoje reakcije. Neki ljudi su zaista više kratkog fitilja nego drugi, razbjesne se mnogo lakše od drugih i taj je bijes intenzivniji nego kod prosječne osobe. Ima ljudi koji ne pokazuju ljutnju na glasan i agresivan način, ali su iritabilni i gunđaju.
Vježbe disanja
Vježbanjem i redovnom primjenom jednostavnih relaksirajućih tehnika, poput progresivne mišićne relaksacije i vježbi disanja te autogenog treninga, lakše ćete u napetim situacijama postupiti ispravno.
* Duboko dišite
* Zamislite situaciju u kojoj se osjećate smireno i ugodno
* Zapišite na papir sve što vas uzrujava i uznemirava
* Zaokupite se fizičkom aktivnošću
Rješavanje problema
Ponekad su ljutnja i frustracije uzrokovane realnim i neizbježnim problemima u životu. Nije svaka ljutnja neprimjerena i često je zdravi, prirodni odgovor na takve probleme. Ako se problemu pristupi s najboljom namjerom i trudom i ako se ozbiljno konfrontiramo, manja je šansa da ćemo izgubiti strpljenje i upasti u zamku mišljenja “sve ili ništa” čak i ako se problem ne razriješi odmah.
