ZDRAVLJE U KUĆI

Kada se udruže debljina, povišeni krvni pritisak, šećer i holesterol

Piše: Z. Karić

4.4.2018

Metabolički sindrom poznat i pod nazivima sindrom X i dismetabolički sindrom nije jedna bolest, već kompleks udruženih zdravstvenih problema: prekomjerna količina pojasne masti, visoka koncentracija triglicerida u krvi, visoka koncentracija lošeg holesterola, visoki krvni pritisak i povišena koncentracija šećera u krvi, kaže prof. dr. sc. med. Jasmin Čaluk, internista-kardiolog na poliklinici Kardiocentar Sarajevo.

Faktori rizika

- Ako kod jedne osobe postoje udružena barem tri od nabrojanih problema, drastično se povećava rizik za bolesti srca, dijabetes i moždani udar. Metabolički sindrom, naime, može dovesti do ateroskleroze, tj. nagomilavanja holesterola i drugih tvari u zidovima krvnih žila. Ove nakupine (plakovi) izboče se u unutrašnjost krvnih žila i ometaju protok krvi. Nekad se desi i naglo začepljenje, kada se na tim mjestima nagomilavaju slijepljeni krvni ugrušci. Ova začepljenja uzrok su infarkta ako se dese na srčanim arterijama, odnosno moždanog udara ako se dese na moždanim arterijama - kaže dr. Čaluk.

Smatra se, dodaje, da danas jedna od šest osoba ima kriterije za metabolički sindrom. Stoga bi se svi morali brinuti o svojim faktorima rizika. Većina elemenata metaboličkog sindroma ne izaziva tegobe. Većina ne osjeti visoki krvni pritisak (iako se kod nekih osoba znaju javiti potiljačne glavobolje, ružan osjećaj u glavi ili nelagoda u prsima) ili povišen holesterol (kod rijetkih se jave blage vrtoglavice).

Masne naslage

- Često je jedini vidljiv segment sindroma višak masti na trbuhu. Osobe kod kojih postoji pojasno nagomilavanje masnih naslaga su u riziku od nastanka metaboličkog sindroma. Općenito, ovo znači obim struka viši od 88 centimetara kod žena i više od 102 centimetra kod muškaraca - naveo je dr. Čaluk.


Vjerovatnoća pojave metaboličkog sindroma, govori, raste s godinama, a u nekim slučajevima postoji i genetska predispozicija. U kontekstu genetike rizici se ne mogu mijenjati, ali zdravim životnim stilom znatno se mogu smanjiti rizici od ostalih komponenata sindroma, a time smanjiti i rizik od srčanog udara (infarkta), moždanog udara i dijabetesa.

Više se kretati

- Preporučuje se održavanje tjelesne aktivnosti. Aktivne osobe imaju niži rizik od razvoja metaboličkog sindroma. Potrebno je najmanje 30 minuta vježbanja dnevno barem pet dana u sedmici. Bilo bi dobro ne zaustaviti se na tome. Što se više krećemo tokom dana, zdravlje će nam biti bolje. Nekad i samo dodatnih 10 minuta vježbanja može napraviti velike dobiti za zdravlje. Nastojte pješice ići na posao, unesite hodanje/šetnje u svoj dnevni raspored aktivnosti - savjetuje dr. Čaluk.

Višak tjelesne masti

Potrebno je držati tjelesnu težinu pod kontrolom. Previše tjelesne masti je mogući uzrok metaboličkog sindroma i tijesno je povezano sa svim drugim zdravstvenim problemima koji sačinjavaju ovaj sindrom. Višak tjelesne masti ometa djelovanje inzulina, hormona koji drži stabilnom visinu šećera u krvi. Ovo stanje nazivamo inzulinskom rezistencijom i jedan je od čestih uzroka metaboličkog sindroma.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.