Metabolički sindrom poznat i pod nazivima sindrom X i dismetabolički sindrom nije jedna bolest, već kompleks udruženih zdravstvenih problema: prekomjerna količina pojasne masti, visoka koncentracija triglicerida u krvi, visoka koncentracija lošeg holesterola, visoki krvni pritisak i povišena koncentracija šećera u krvi, kaže prof. dr. sc. med. Jasmin Čaluk, internista-kardiolog na poliklinici Kardiocentar Sarajevo.
Faktori rizika
- Ako kod jedne osobe postoje udružena barem tri od nabrojanih problema, drastično se povećava rizik za bolesti srca, dijabetes i moždani udar. Metabolički sindrom, naime, može dovesti do ateroskleroze, tj. nagomilavanja holesterola i drugih tvari u zidovima krvnih žila. Ove nakupine (plakovi) izboče se u unutrašnjost krvnih žila i ometaju protok krvi. Nekad se desi i naglo začepljenje, kada se na tim mjestima nagomilavaju slijepljeni krvni ugrušci. Ova začepljenja uzrok su infarkta ako se dese na srčanim arterijama, odnosno moždanog udara ako se dese na moždanim arterijama - kaže dr. Čaluk.
Smatra se, dodaje, da danas jedna od šest osoba ima kriterije za metabolički sindrom. Stoga bi se svi morali brinuti o svojim faktorima rizika. Većina elemenata metaboličkog sindroma ne izaziva tegobe. Većina ne osjeti visoki krvni pritisak (iako se kod nekih osoba znaju javiti potiljačne glavobolje, ružan osjećaj u glavi ili nelagoda u prsima) ili povišen holesterol (kod rijetkih se jave blage vrtoglavice).
Masne naslage
- Često je jedini vidljiv segment sindroma višak masti na trbuhu. Osobe kod kojih postoji pojasno nagomilavanje masnih naslaga su u riziku od nastanka metaboličkog sindroma. Općenito, ovo znači obim struka viši od 88 centimetara kod žena i više od 102 centimetra kod muškaraca - naveo je dr. Čaluk.