U posljednje tri decenije, baveći se naučnim istraživanjima i razvojem inovativnih poslovnih ideja, svjedočio sam razlozima zašto se u tom periodu u daleku Maleziju doselilo blizu 10 miliona ljudi, što je povećanje od 30 posto tamošnjeg stanovništva. 

Istovremeno iz Bosne i Hercegovine, države u srcu Evrope, odselilo se gotovo milion uglavnom mladih ljudi, ili 25 posto naše populacije.

Treća posjeta

Na poziv SIRIM Berhada, vodećeg malezijskog tijela za infrastrukturu kvalitete i Malezijsko-bosanskog vijeća za saradnju (MBBC), u periodu od 22. do 27. januara ove godine, posjetio sam ovu daleku prijateljsku zemlju. SIRIM je sa svoje 54 akreditirane ispitne laboratorije, u kojima različite naučne projekte razvija više od 500 istraživača i više od 2000 pratećeg osoblja, vodeća industrijska, istraživačka i tehnološka organizacija u Maleziji koja trenutno predsjedava Asocijacijom jugoistočnih azijskih naroda (ASEAN) sa 600 miliona stanovnika iz deset zemalja. SIRIM je mozak razvoja moderne Malezije u vlasništvu ministarstava finansija, industrije i investicija.

Ovo je bila moja treća posjeta Maleziji u posljednjih 20-ak godina. Kada sam prvi put posjetio ovu predivnu i prijateljski zemlju u dalekoj Aziji, na svom poslovnom proputovanju u Kinu, oduševio sam se suživotom triju različitih rasa - Malajaca, Kineza i Indijaca.

U potpunom skladu i životnoj harmoniji, jedni s drugima stoljećima, tri religijske zajednice, muslimani, budisti i hindusi, grade ovaj, prema svim aspektima bogati dragulj Azije i svijeta. Iako govore različitim jezicima, imaju različitu vanjsku fizionomiju i običaje, ove tri rase su uskladile svoje kristalno jasne strateške ciljeve razvoja i zajednički izgradile multikulturalno, moderno i napredno malezijsko društvo. Zahvaljujući prijateljskoj otvorenoj kulturi i dobroti autohtonih starosjedilaca, prihvaćene su i ostale zajednice koje su uspješno integrisane u veliku Malajsku naciju.

Pet godina kasnije, 2009. godine, drugi put sam posjetio ovu prijateljsku dalekoistočnu zemlju. Kao član delegacije bosanskih privrednika zajedno s predstavnicima tadašnje Vlade BiH, učestvovao sam na prvom bilateralnom poslovnom forumu. Imali smo priliku da tada prvi put posjetimo i grupaciju laboratorija za ispitivanje kvalitete proizvoda i usluga. Oduševio sam se njihovom strategijom razvoja da se po svim segmentima usklađuju s akreditacijom i standardizacijom infrastrukture kvalitete u raznim oblastima svoje galopirajuće industrijalizacije. U okviru foruma smo razgovarali i s nekadašnjim premijerom Malezije Muhamedom Mohatirom, velikim prijateljem naše zemlje. Upitao sam ga da nam otkrije tajnu kako se to malezijska privreda ekspresno uzdigla u odnosu na ekonomije svojih azijskih susjeda, dobivši pritom nadimak "azijski privredni tigar".

Odgovorio mi je ekspresno uz osmijeh:

- Preslikali smo model organizovanja države po uzoru na Titovu Jugoslaviju.

Britki odgovor

Među članovima delegacije, predvođene tadašnjim predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Harisom Silajdžićem, nastao je muk od nekoliko sekundi dugih kao vječnost. Nisu bili oduševljeni mojim pitanjem, a još manje odgovorom malezijskog premijera. Ekspresno sam ispao iz daljih familijarno-poznaničkih poslovnih kombinacija s ovom dalekom prijateljskom zemljom. Istovremeno, nikada nije realizovana ni inicijativa malezijskih investitora da se s dvije milijarde dolara uključe u finansiranje izgradnje autoputa kroz BiH. Prema svemu sudeći, ovi „naši“ se nisu mogli dogovoriti ko će i kako biti partner Vladi Malezije u realizaciji investicija. Pored predsjedavajućeg Silajdžića, koji se nekoliko godina ranije rastao sa SDA i napravio svoju Stranku za BiH, premijer Federacije BiH bio je Mustafa Mujezinović, SDA kadar.

Često sam razmišljao o britkom odgovoru malezijskog premijera i planetarno poznatog vizionara i mirotvorca. Pitao sam se šta se to desilo u glavama tadašnjih političara da pristanu na parčanje, pljačku i uništavanje zajedničke države koja je, ne samo po ekonomiji već i po svom društveno-političkom uređenju bila uzor mnogima.

Da li su krivi samo vanjski faktori s Istoka i Zapada, koji su nesumnjivo doprinijeli raspadu zajedničke savezne države i agresije susjeda na cjelovitost Bosne i Hercegovine, kojima je prijetila rastuća zajednička ekonomija velikim dijelom utemeljena na bosanskohercegovačkim privrednim gigantima i namjenskoj industriji, te jugoslavensko liderstvo Pokretom nesvrstanih oko kojeg je Josip Broz Tito okupio više od dvije milijarde stanovništva ove planete. Međutim, nesporna je činjenica da su, osim vanjskog faktora, raspadu zajedničkog sistema koji je mnogima u svijetu bio inspiracija razvoja, kumovali i unutrašnji destruktivni faktori.

Nakon Titove smrti, velikosrpski i velikohrvatski krugovi su brzo pronašli partnere među islamskim radikalima okupljenim oko nekolicine familijarnih begovskih klanova, s kojima su dogovorno zacrtali svoje etnonacionalističke ciljeve i postavili ih ispred državotvornih. Oni su se na beogradskim i zagrebačkim tajnim ručkovima brzo dogovorili kako da rasparčaju zajedničko multikulturalno i ekonomsko blago. Kapital međunarodnog priznanja Republike Bosne i Hercegovine, nacionalisti su u tišini zamijenili za retrogradnu ideju "islamske države u srcu Evrope", smještene na 22 posto bosanske teritorije. Nakon tri i po godine odbrane od vanjske i unutrašnje agresije, patriote su uz mnoge žrtve odbranile cjelovitost svoje države i djelimično porazile nacionaliste. Troglava nacionalistička koruptivna ažbaha još davi naše društvo, usporavajući njegov napredak ka euroatlantskim integracijama.

Prije nekoliko dana sam se vratio iz svoje treće posjete Maleziji. I dok naše društvo i dalje grca u nacionalističkim krizama, naši prijatelji su nastavili svoj globalni rast, ne samo na privrednom već i na tehnološkom i personalnom planu. Ulaganja u obrazovanje novih generacija orijenitiranih na moderne tehnologije, vještačku inteligenciju, robotiku, obnovljive izvore energije i ESG projekte su se višestruko isplatila. Od svoje nezavisnosti, 1963. godine, ekonomski rast Malezije bio je jedan od najvećih u Aziji. Malezija se danas na globalnom nivou ubraja u zemlje s visokim nivoom standardizacije kvalitete proizvoda i usluga. Zahvaljujući takvom strateškom opredjeljenju, malezijska ekonomija bazirana na visokotehnološkom industrijskom razvoju, bilježi kontinuirani rast. U tako razvijenom društvu sa stopom nezaposlenosti ispod dva posto, u kojem sve fršti od inovacija i tehnologije, niko nema vremena da se bavi prizemnim nacionaličkim i destruktrivnim idejama.

Rast privrede

Nakon oslobođanja od kolonijalnog utjecaja Velike Britanije, malezijsko ekonomsko čudo nazvano "Azijski tigar" nezaustavljivo podiže tamošnju privredu u svim njenim segmentima i pozicionira je, ne samo na azijsko nego i globalno tržište. Realni bruto domaći proizvod (BDP) rastao je u prosjeku 6,5 posto godišnje. Učinak je dostigao vrhunac od ranih 1980-ih do sredine 1990-ih, pošto je privreda iskusila kontinuirani brzi rast u prosjeku od gotovo osam posto godišnje. Visok nivo stranih i domaćih privatnih investicija igrao je značajnu ulogu u diversifikaciji i modernizaciji privrede. Malezija je nekada u velikoj mjeri ovisila o primarnim proizvodima kao što su guma i lim, da bi danas postala zemlja s višim srednjim dohotkom s višesektorskom ekonomijom zasnovanom na visoko tehnološkim uslugama i proizvodnji. Malezija je jedan od najvećih svjetskih izvoznika poluvodičkih komponenti i uređaja, električnih proizvoda, solarnih panela, informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Sve ono što smo mi nekada imali i prokockali, pametni Malajci su usvojili i nastavili razvijati. Dok smo se mi bavili i još se bavimo prebrojavanjem krvnih zrnaca jednog autohtonog ilirsko-slavenskog naroda podijeljenog među tri religije, dotle su se tri različite rase sa svoje tri religijske zajednice složile oko svega što nama sa sadašnjim političkim establišmentom izgleda nemoguće.

Nekada su oni učili od nas, a sad je vrijeme da mi učimo od njih!

Ojačati doplomatsku mrežu

Pred institucijama Bosne i Hercegovine je da hitno ojačaju našu diplomatsku mrežu i obezbijede budžet za razvoj bilateralnih i privrednih kontakata s prijateljskim zemljama, uključujući i Maleziju. Neophodno je odmah uvesti direktne letove i sufinansirati razmjene privrednika, eksperata i zvaničnika. Krajnje je vrijeme da počnemo učiti sve ono što smo zaboravili iz svoje bremenite prošlosti i ono što su odavno naučili razvijeni, multikulturalni i moderni društveni sistemi. Njihova otvorena ponuda da nam prenesu svoja znanja, dostignuća i tehnologije su do sada neiskorišteni potencijal u kojem naša zemlja treba pronaći inspiraciju i prihvatiti ispruženu ruku prijateljstva.