Prema najnovijim proračunima britanskih naučnika, u našoj galaksiji bi moglo biti više od 30 inteligentnih vanzemaljskih civilizacija s kojima bismo mogli stupiti u kontakt.
- Mislim da je ova studija izuzetno važna i uzbudljiva jer prvi put zaista imamo procjenu broja aktivnih inteligentnih vanzemaljskih civilizacija s kojima bismo mogli stupiti u kontakt i saznati postoji li još životnih vrsta u svemiru - rekao je astrofizičar Kristofer Konselis (Christopher Conselice) sa Sveučilišta Nottingham i koautor istraživanja.
1961. godine astronom Frank Drejk (Drake) složio je proračun koji je postao poznat kao Drejkova jednadžba, pri čemu je putem sedam ključnih faktora procijenio moguć broj inteligentnih vanzemaljskih civilizacija.
Među spomenutim faktorima bio je prosječan broj zvijezda koje se formiraju svake godine u galaksiji i vremenski period koji je potreban civilizaciji da dostigne stepen razvoja u kojem može slati signale u svemir, piše "The Guardian".
- Procjene Drejkove jednadžbe kreću se od nule do nekoliko milijardi civilizacija i više služe kao alat za razmišljanje, a ne kao neko praktično rješenje - rekao je Konselis.
Astrofizičar Konselis i njegovi kolege objasnili su u znanstvenom časopisu "Astrophysical Journal" kako su dopunili jednadžbu novim podacima i pretpostavkama te došli do svojih procjena.
- Pretpostavili smo da će se inteligentni život formirati na drugim planetima koji nalikuju našem na sličan način na koji se formirao na Zemlji, odnosno da bi se za nekoliko milijardi godina život automatski formirao kao prirodni tok evolucije - kazao je Konselis.
- Pretpostavka, poznata kao Kopernikov astrobiološki princip, ima temelja jer su nam poznati svi procesi od hemijskih reakcija do stvaranja zvijezda. Ako se inteligentni život formira na naučnim principima, a ne samo slučajnim putem ili na neki jedinstven način, onda biste u našoj galaksiji očekivali barem određen broj vanzemaljskih civilizacija - rekao je.
- Mada je ovo spekulativna teorija, vjerujem da vanzemaljski život na neki način nalikuje onome na Zemlji. Ne bismo bili šokirani kad bismo ih vidjeli - dodao je.
Naučnici su izračunali da pod najstrožim nizom pretpostavki gdje se, kao i na Zemlji, život formira između 4,5 milijarde i 5,5 milijardi godina nakon formiranja zvijezde, u Mliječnoj stazi sada vjerojatno ima između četiri i 211 civilizacija sposobnih za komunikaciju, s time da je njihov najvjerojatniji broj – 36.
Astrofizičari su dodali da bi naša civilizacija trebala poživjeti barem još 6.120 godina za mogućnost dvosmjerne komunikacije.
- One se vjerovatno nalaze jako daleko. Prema našim proračunima, najbliža takva civilizacija udaljena je od nas 17.000 svjetlosnih godina - rekao je Konselis.
Planetarni naučnik Endru Ketes (Andrew Coates) sa Sveučilišta "College London" smatra da su pretpostavke Conselicea i njegovih kolega razumne, ali da će se potraga za vanzemaljskim životom vjerovatno odvijati bliže domu.
- Ova nova procjena je zanimljiva, no za sada je ne možemo testirati pomoću nama dostupne tehnologije. S druge strane, potraga za drugim životom u svemiru vjerovatno će uključivati posjet objektima unutar našeg Sunčevog sistema poput Marsa, mjeseca Evrope, Titana ili Enkelada. Ovo je fascinantno vrijeme za potragu za vanzemaljskim životom - kazao je.
