Kamerni teatar s ponosom najavljuje bogat repertoar za oktobar, koji donosi raznolike predstave i gostovanja, osiguravajući da svaki posjetitelj pronađe nešto za sebe.U srijedu, 2. oktobra, otvorit će mjesec sa dramom "Otac" Floriana Zellera u režiji Dine Mustafića. Ova emotivna predstava bit će ponovljena i u četvrtak, pružajući priliku ljubiteljima pozorišta da uživaju u snažnim izvedbama.Osim toga, posebna gostovanja najavljuju 6. oktobra u Kino dvorani Narodnog sveučilišta u Livnu, gdje će se izvesti predstava "Djelidba" u režiji Aleša Kurta. Istu predstavu će također izvesti u ponedjeljak, 9. oktobra, u Kulturno informativnom centru Tomislavgrad.U okviru festivala MESS, 9. oktobra, na repertoaru je "Malograđanska svadba" u režiji Paola Magellija, a u subotu, 12. oktobra, posjetitelje očekuje autorski projekt Selme Spahić pod nazivom "Ljubičasto".Nakon toga, 14. oktobra, "Schindlerov lift" u režiji Kokana Mladenovića, dok će u četvrtak, 17. oktobra, biti gosti Dramskog teatra Skopje gdje će izvesti predstavu "Potpuni stranci" u režiji Lajle Kaikčije.Mjesec će završiti s brojnim uzbudljivim predstavama.&nbsp;Na programu,&nbsp;19. oktobra je predstava "Umri muški" u režiji Admira Glamočaka, a 21. oktobra posjetitelji će moći uživati u predstavi "Sjećaš li se Doli Bel" u režiji Kokana Mladenovića.U utorak, 23. oktobra, gostuju na međunarodnim teatarskim susretima Brčko distrikta s predstavom "Majka" u režiji Dine Mustafića. Dan kasnije, 24. oktobra, ponovno će izvesti "Djelidbu" u Domu kulture Srebrenica.Na kraju mjeseca, 25. oktobra, na repertoaru "Malograđanska svadba", a 28. i 29. oktobra očekuju vas "Potpuni stranci" u režiji Lajle Kaikčije.Za sam kraj, 30. oktobra moći ćete pogledati "Mirnu Bosnu" u režiji Saše Peševskog, a posljednjeg dana u mjesecu, 31. oktobra, izvest će predstavu "Sin" u režiji Dine Mustafića.

Posebna gostovanja najavljuju 6. oktobra u Kino dvorani Narodnog sveučilišta u Livnu, gdje će se izvesti predstava "Djelidba" u režiji Aleša Kurta

Kamerni teatar: Raznolik repertoar za oktobar

Koalicija za slobodne i poštene izbore "Pod Lupom" održala je konferencije za medije gdje je predstavila dio rezultata ispitivanja javnog mnijenja koji se odnosi na povjerenje građana u izbore u BiH.&nbsp; Ova aktivnost se provodi u okviru projekta "Civilno društvo za integritet izbora", koji finansira Europska unija, a sufinansira Švedska.&nbsp;- Mediji prilikom objavljivanja rezultata ispitivanja javnog mnijenja moraju jasno i nedvosmisleno izvijestiti javnost, navodeći naziv institucije ili ime osobe koja je naručila istraživanje, naziv institucije koja je provela istraživanje, mogućnost odstupanja u ishodu istraživanja i period kada je istraživanje provedeno. Također, zakon nalaže da se rezultati telefonskih i uličnih anketa među biračima ne smiju predstavljati kao siguran i autentičan stav određene društvene grupe. Mediji su obavezni to naglasiti prilikom izvještavanja - rekao je Hasan Kamenjaković, koordinator za odnose s javnostima i medijima.Rezultate koji se odnose na povjerenje građana u izbore predstavio je Dario Jovanović, projekt menadžer Koalicije "Pod lupom".- Tema današnje pres-konferencije je drugačija od uobičajenih tema u ovom izbornom periodu. Ne govorimo o radu posmatrača na terenu, već o istraživanju koje je Hasan spomenuo. Ovaj uvod je obavezan prema Izbornom zakonu BiH i ukazuje na potrebu za prezentovanjem nalaza istraživanja, posebno onih koji se odnose na rezultate glasanja, kako bismo izbjegli moguće manipulacije. Danas ćemo predstaviti jedan segment istraživanja, a to je povjerenje građana u izborne procese i informisanje građana kroz medije. Prvi zaključak je da sedam od deset građana smatra da izbori u Bosni i Hercegovini nisu slobodni i pošteni - rekao je Jovanović.Istakao je da građani s nižim obrazovanjem više vjeruju da su izbori slobodni.- Osim toga, 83 posto građana podržava uvođenje novih tehnologija u izborne procese kako bi se smanjile prevare. Od 2016. godine aktivno se zagovara ovaj pristup, a 100.000 građana je potpisalo peticiju za njegovu implementaciju. Na ovim izborima planirano je testiranje četiri pilot projekta novih tehnologija - kazao je Jovanović. - Što se tiče izlaznosti, 70% građana smatra da će glasati na lokalnim izborima 2024. godine. Najveće povjerenje građani imaju u kandidate, zatim u nezavisne posmatrače, a najmanje u vlasti i političke stranke. Što se tiče informisanja, 47,9% građana najčešće se informiše preko medija, dok mlađi više koriste društvene mreže. Polovina ispitanika preferira informativne emisije i dijaloške programe za saznanje o kandidatima i političkim subjektima - rekao je Jovanović.

Ova aktivnost se provodi u okviru projekta "Civilno društvo za integritet izbora", koji finansira Europska unija, a sufinansira Švedska

Koalicija "Pod lupom: Sedam od 10 građana BiH smatra da izbori nisu pošteni

Povodom osmog Pop Art festivala, koji se održava od 26. septembra do 29. septembra, Ana Tikvić, predstavnica festivala koja je ujedno i predstavnica Udruženja za kulturu i obrazovanje Pogon, govorila je za “Avaz”.Istaknula je da je glavni cilj festivala približiti umjetnost publici.- Htjeli smo približiti umjetnost svim generacijama i široj publici. Što znači da to ne mora biti samo u visokim kulturnim institucijama. Radili smo projekat „Teatar u Kvartovima“, gdje smo izašli na ulicu i izvodili umjetnost. To je bio naš prvi impuls – rekla je Tikvić.<h2>Rad iz ljubavi</h2>Dodala je da su već uigrana ekipa i da imaju svoju publiku.- Svi ovo radimo iz ljubavi i vjere u mlade ljude i u umjetnost. Svake godine se zaista ispostavi da ima interesa, da mladi ljudi nisu apatični, kako su često prikazivani u javnosti, samo im se treba dati neka prilika – rekla je Tikvić.

Ove godine, prvi put, pokreće se Art Fair Sajam u Bosni i Hercegovini, koji okuplja savremene galerije i umjetničke institucije na jedinstvenom mjestu, te je ujedno i centralni događaj.- To je prvi sajam u BiH, gdje će na jednom mjestu, u BKC-u, sve savremene galerije iz Sarajeva, kao što su Charlama, Manifesto, Ars Aevi, Collegium Artisticum i umjetnička galerija BiH, Međunarodni univerzitet Burć i Akademija likovnih umjetnosti, po prvi put, u isto vrijeme, na istom mjestu izlagati neke od svojih odabranih radova. Idemo ka tome da sajam zapravo postane prepoznatljiv glavni dio Pop Arta – istakla je Tikvić.<h2>"Novi talas 3"</h2>Svake godine festival objavljuje javni poziv za mlade umjetnike iz BiH, omogućavajući im da se predstave kroz izložbu i edukativne sadržaje.- Više od 50 mladih ljudi iz cijele BiH se svake godine odazove i onda mi napravimo izložbu. Tako će biti i ove godine, to je izložba „Novi talas 3“, koja će otvoriti večerašnji festival u 19 sati. Osim toga, imamo svake godine i edukativni dio, na koji se srednjoškolci i studenti iz cijele BiH imaju priliku prijaviti. Ove godine smo odlučili edukativni sadržaj posvetiti gamingu, odnosno nastajanju i kreiranju videoigara – kazala je Tikvić.

Mladi nisu apatični. Ovo radimo iz ljubavi

Ana Tikvić o projektu Pop Art festivala: Sedam galerija stvara umjetničko carstvo

Marko Frančešević, po struci akademski skulptor, već 20 godina svoja razmišljanja pretvara u sklupture. - Sve je to krenulo u djetinjstvu. Nisam bio neki veliki ljubitelj crtanja, ali uvijek sam radio nešto od plastelina, deformirao sam igračke koje sam imao i iz toga je rođena ljubav koja je prerasla u profesiju - započinje razgovor Frančešević.<h2>Teme koje ga okupiraju</h2>Fračešević kaže da je je umjetnost poput razmišljanja, poput filozofije. - Čovjek, šta god razmišlja i kojim god temama se bavi u svojoj glavi, to će isplivati u njegovim radovima. Uvijek se bavim temama koje me okupiraju, koje su aktualne u svijetu ili su meni trenutno u glavi - ističe Frančešević.

Uvijek zamišljamo da je u drugim zemljama umjetnici bolje žive kaže Frančešević te dodaje da se uvjerio da to baš i nije tako.- U razvijenim zemljama umjetnici često rade dodatne poslove da bi preživjeli. Jako je mali broj umjetnika koje sam upoznao, a da im je to primarno zanimanje i da žive isključivo od umjetnosti - kazao je Frančešević.<h2>Oduvijek želio izložbu</h2>Svoje radove je izložio i na Pop Art Festivalu ispred galerije Charlama što mu je oduvijek bila velika želja.- Moja želja je bila ranije izložiti u galeriji Charlama, ali nažalost, ta galerija se zatvorila.&nbsp;Oduvijek sam želio tu izložbu, i kada su me pozvali da napravim postavku ispred prostora koji je dodijeljen Charlami, to je za mene bilo poput ostvarenja sna - završava razgovor za “Avaz” Frančešević.

Nisam bio neki veliki ljubitelj crtanja, ali uvijek sam radio nešto od plastelina, deformirao sam igračke koje sam imao i iz toga je rođena ljubav

Marko Frančešević, skulptor za "Avaz": Nisam bio ljubitelj crtanja

Svečano otvoren Pop Art festival koji se održava u Bosanskom kulturnom centru, a posvećen je izložbi “Human Condition” istaknutog bosanskohercegovačkog umjetnika Anura Hadžiomerspahića, te kolektivnoj izložbi mladih umjetnika/ca “Novi Talasi 3”. Na otvorenju obratila se Ana Tikvić koja je posebno istakla sajam Pop Art Fair.<h2>Jedan cilj</h2>- Pop Art Fair sajam je na kojem zajedno izlažu institucije kao što su Muzej savremene umjetnosti ARS AEVI, Umjetnička galerija BiH, Gradska galerija Collegium Artisticum, Galerija savremene umjetnosti Charlama, Galerija savremene umjetnosti Manifesto, Akademija likovnih umjetnosti, Međunarodni univerzitet Burch i Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine i to nam je bio cilj. Ujediniti sve galerije Sarajeva u jednu - rekla je TikvićEnver Hadžiomerspahić, kreator i koordinator projekta Ars Aevi naglašava da mu je jako drago da je projekt Ars Aevi predstavljen baš ovdje. - Vjerujem da kada se muzej izgradi, to će postati veličanstvena atrakcija i mislim da će dati potpuno novi izgled gradu Sarajevu. A na izložbi možete pogledati maketu kako bi trebao izgledati - kazao je Hadžiomerspahić.Izložba “Novi talasi 3" prikazala je radove osam mladih umjetnika/ca koji su putem javnog poziva izabrani od strane stručnog žirija koji čine Elma Hašimbegović, Aida Bičakčić i Dejan Slavuljica, da izlože svoje radove u kojima kroz različite medije analiziraju društvenu stvarnost. Pobjednica je Lamija Halilagić koja je bila spriječena doći na večerašnju ceremoniju. Ona je dobila prvu nagradu pod nazivom “Anur Hadžiomerspahić”. <h2>Okupiti mlade</h2>- Bio je to jako težak zadatak, kako za mene tako i za ostatak žirija - istakla je Bičakčić. Adna Muslija, umjetnicom i kustosicom naglasila je koliko je važno dati priliku mladima.- Nastojimo okupiti mlade i kreirati priliku da se čuju mladi glasovi. Po prvi put imamo izlagače koji su srednjoškolci to jeste ljudi koji nisu akademski građani niti studenti. Možemo vidjeti začetak nečega što će biti savremena scena kroz nekoliko godina - rekla je Muslija.Festival traje do nedjelje, a ulaz na izložbe i Sajam je besplatan.

Na otvorenju obratila se Ana Tikvić koja je posebno istakla sajam Pop Art Fair

Svečano otvoren 8. Pop Art festival

Komemorativna sjednica u čast profesorici i umjetnici Almi Suljević, koja je preminula 20. septembra u 61. godini, održala se danas u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Komemoraciju su organizirali Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu i Udruženje likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine. Od Alme Suljević oprostile su kolege, prijatelji, saradnici i studenti. - Njena djela su putovala širom svijeta. Bila je hrabra žena, a nama će nedostojati kao osoba - rekao je Denis Jeina, sekretar Udruženja likovnih umjetnosti.&nbsp;Marina Finci uime Akademije likovnih umjetnost u Sarajevu obratila se profesorica Marina Finci.<h2>Bila je cijenjena</h2>- Pozdravljam uvažene članove Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, kolege i prijatelje, studente, članove kolektiva Akademije likovnih umjetnosti, koji su se okupili na ovom komemorativnom skupu posvećenom našoj kolegici Almi Suljević, akademskom kiparu, redovnom profesoru na Akademiji likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu i cijenjenoj predsjednici Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine - kazala je Finci.

Pozdravila je Finci sve članove njene porodice koji prolaze kroz teške trenutke tuge zbog gubitka. - Više od tri decenije bila je prisutna na likovnoj sceni. Ispred kolega profesora i studenata koji su poznavali i poštovali uvaženu profesoricu, želim iskazati iskrenu sućut članovima porodice, rodbini i prijateljima. Alma Suljević je Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu završila 1986. godine u klasi profesora Alije Kučukalića. Postdiplomske studije završila je 1998. godine, a na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu također je završila postdiplomske studije savremene filozofije. Nakon sticanja diploma, zaposlila se na Akademiji likovnih umjetnosti i započela svoj radni, pedagoški i profesionalni angažman - naglasila je Finci.Dodala je da je bila izuzetna umjetnica, kreativna i maštovita te da je radila brojne crteže, skulpture, performanske i događaje, eksperimentirajući s različitim materijalima i tehnikama. - Sa studentima je bila bliska i omiljena, ostavljajući dubok utisak na mnoge generacije. Obraćajući se u ime profesora i kolega, želim izraziti zahvalnost za njeno djelovanje kao profesora i umjetnice, kao i za nesebičan istraživački i umjetnički rad. Profesorica Suljević je neumorno radila na promoviranju umjetnosti, organizirajući različita kulturna dešavanja i pružajući nova saznanja i energiju.<h2>Osuda rata</h2>Kroz svoje umjetničke projekte, naglašavala je snažnu poruku osude rata, posebno u kontekstu Sarajeva tokom opsade. Njena grandiozna skulptura "Kentauro Magija" predstavljala je hrabrost i odlučnost da se umjetnošću izrazi tragedija rata. Draga Alma, svojim radom, srčanošću i predanošću ostavila si neizbrisiv trag na sve nas. Nama, njenim kolegama i prijateljima, ostaje sjećanje na zajednički rad, druženja i uspomene na veliku umjetnicu dobrog srca. Neka joj vječna slava i hvala - rekla je Finci.Pozdravljam uvažene članove Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, kolege i prijatelje, studente, članove kolektiva Akademije likovnih umjetnosti, koji su se okupili na ovom pomemorativnom skupu posvećenom našoj kolegici Almi Suljević, akademskom kiparu, redovnom profesoru na Akademiji likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu i cijenjenoj predsjednici Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine.Posebno pozdravljam članove njene porodice koji zajedno s nama prolaze kroz teške trenutke tuge zbog gubitka naše drage i cijenjene kolegice, jedne od najsvjetlijih savremenih umjetnica Bosne i Hercegovine koja je više od tri decenije prisutna na likovnoj sceni. Ispred kolega profesora i studenata koji su poznavali i poštovali uvaženu profesoricu, želim iskazati iskrenu sućut članovima porodice, rodbini i prijateljima.Denis Jeina je kazao da je danas srce ispunjeno tugom i prazninom.- Alma je bila mnogo više umjetnice i predsednice. Pratio sam samo godinu dana kako je došla na mjesto predsjednice udruženja. Bila je istinska vizionarka, neumorni borac i prijatelj. Njeni telefonski razgovori, uvijek puni energije i novih ideja, bili su neiscrpan izvor i inspiracija za sve nas. Jedan od najsnažnijih simbola njenog rada bio je Počitelj. Mjesto koje je za njoj imalo poseban značaj. Svaki put kad smo bili tamo, osjetila bi se ta posebna energija. Alma je dijelila sve priče, anegdote i svoju strast prema umjetnosti. Njena predanost mladim umjetnicima bila je izuzetna. Željela je da im pruži priliku i platformu, kako su zaslužili.Alma je iza sebe ostavila imprezivna umjetnička djela. A njen rada je izlagala na mnogim značajnim izložbama širom Bosne i Hercegovine. Uključujući Collegium Artisticum, gdje je osvojila prvu nagradu za skulpturu 1992. Osvojila je prvu nagradu za savremene medije 2001. i 2005. godine. Ono što će nama najviše nedostat, nije samo njena umjetnost, već Alma kao osoba. Njena snaga, njena mir i nepokolobljiva volja da stvori ljepši svijet oko sebe. To je ono što ćemo svi pametiti. Alma nije bila samo umjetnica, bila je borac, prijatelj. Neka ti je lahka zemlja bosanska, neka ti je vječni rahmet i sućut duši - rekao je Denis Jeina, generalni direktor Udruzenja likovnih umjetnika BiH.

Bila je hrabra žena, a nama će nedostojati kao osoba, rekao je Denis Jeina

Kolege i prijatelji se oprostili od umjetnice Alme Suljević

Na ulicama Sarajeva stvorile su se ogromne gužve zbog radova koji se izvode prema Baščaršiji.To je izazvalo frustracije među vozačima. Policija je na terenu i reguliše saobraćaj. Dodatni problem pravi i obustava tramvajskog saobraćaja.Također, i u brojnim drugim ulicama se izvode radovi, što stvara dodatne probleme.

Policija je na terenu i reguliše saobraćaj

Novi saobraćajni kolaps u Sarajevu

U okviru otvaranja 75. sezone Bosanskog narodnog pozorišta (BNP) Zenica, izvedena je premijera predstave „Iz najbliže udaljenosti“. Iman Bubić, koja je imala glavnu ulogu, u razgovoru za “Avaz” otkrila je inspiraciju koja stoji iza ovog projekta, kao i izazove i radosti koje je doživjela tokom stvaranja predstave.Bubić je, kako je istaknula, upravo u Zenici spoznala da je gluma njen poziv.<h2>Prve uspomene</h2>- Otvaranje 75. sezone BNP-a u Zenici je za nas zaista velika čast i odgovornost, pogotovo za mene kao dijete iz Zavidovića koje je svoje prve predstave gledalo upravo u ovom pozorištu, stvarajući prve uspomene. Iako je ovo tek početak moje karijere, drago mi je da je BNP bio jedno od prvih pozorišta koje mi je otvorilo vrata u profesionalnom radu – rekla je Bubić.Rad na ovoj predstavi za nju je bio izuzetno zanimljiv proces.- To je zapravo bio najzanimljiviji dio rada, pogotovo zato što smo Berina Musa i ja na tekstu počele raditi još u oktobru 2023. kad smo počele sklapati djeliće naših iskustava, kao i iskustava drugih ljudi u našim životima i započele ozbiljan istraživački rad na temu izgubljene ljubavi. Ovo je vrlo glumački orijentisan tekst gdje dosta događaja dolazi iz samih glumaca, njihovih emocija i situacija koje su proizvedene kroz glumačke akcije, pa su i sami likovi zapravo proizvod našeg rada i istraživanja – kazala je Bubić.Dodala je da je cilj predstave da stvori iskustvo koje će publiku navesti na razmišljanje o pitanjima izgubljenih ljubavi i alternativnih životnih puteva.<h2>Pomirenje s prošlošću</h2>- Voljeli bismo da publiku stavimo u situaciju koja im dopušta da se zapitaju: „Šta bi bilo kad bi bilo?“. Šta bi bilo kad bi se ponovo ujedinili sa svojim izgubljenim ljubavima i šta bi bilo kad bi njihovi životi krenuli u drugom smjeru, u smjeru koji su svjesno ili nesvjesno odlučili da izbjegnu. Ovo je zaista predstava s čijom se pričom može povezati većina ljudi i želimo da publiku ujedinimo s akterima predstave kroz tačku gledišta koja zastupa pomirenje sa prošlošću – istaknula je mlada glumica.Poseban trenutak koji je Bubić izdvojila je s kolegom Harisom Bidžanom i istraživanje neobjašnjive hemiju koja ih povezuje.- Meni je lično najdraža igra u drugom činu u kojoj sam s kolegom Harisom Bidžanom zaista uspjela da u život i u prezent donesem suočavanje s onim što je prošlost mog lika, ali i suočavanje s neobjašnjivom hemijom koja spaja one koji prosto nisu „suđeni“ jedni drugima – zaključila je Bubić.<h2>Potresno iskustvo</h2>Bubić je dodala da joj je finalna scena sukob s kolegom Denijem Mešićem, koji svojom izbrušenom glumačkom igrom stvara nevjerovatan potres, donoseći na scenu situaciju koja je nju, kao glumicu, izuzetno potresla.Ovaj trenutak snažno pogađa i publiku, jer zajedno stvaraju jedan emocionalno nabijeni događaj koji ostavlja dubok utisak.

Želimo da publiku ujedinimo s akterima predstave

Bubić u predstavi „Iz najbliže udaljenosti“

Mlada glumica Iman Bubić za "Avaz": Šta bi bilo kad bi se vratili izgubljenim ljubavima

Edin Smajlović, vršilac dužnosti direktora Centra za kulturu u Bijelom Polju, u razgovoru za "Dnevni avaz" govorio je o slučaju Moamera Kasumovića. <h2>Nije bio zaposlen</h2>Smajlović kaže da je na poziciji vršioca dužnosti direktora mjesec i po. - Moamer Kasumović je bio angažovan na nizu projekata prvenstveno u pozorištu. Dakle, režirao je nekoliko predstava. Imao je ulogu u nekoliko pozorišnih predstava koje smo radili mi kao javna ustanova ili u koprodukciji s drugim ustanovama Crne Gore i regije. To je otprilike taj dio što se tiče njegovog profesionalnog angažmana u okviru Javne ustanove Centar za kulturu. Nije bio stalno zaposlen niti zaposlen na određeno vrijeme, nego je bio angažiran povremeno - kaže Smajlović.&nbsp;

Na pitanje da li je Kasumović imao dodira sa djecom tokom rada na tim projektima, Smajlović kaže:- Ne, nije. Niti je bio angažovan kada su u pitanju radionice za djecu i mlade. Upitan da li poznaje Kasumovića, kaže: -	Naravno. Ovo je malo mjesto. Moamera, maltene, svi poznajemo, on i ja smo generacija i ja sam studirao u Sarajevu, poznajem ga dobro. Iskreno da vam kažem, sada je najlakše, to je valjda opravdanje svima, ja nisam mogao naslutiti, čitajući ono što se desilo, ne bih da pravdam bilo koga, posebno kada je u pitanju ovakvo djelo, ne mogu imati bilo kakvu olakšavajuću okolnost za bilo koga, ali vjerujem da u Crnoj Gori stvarno to niko nije znao. Ne postoji čovjek u Crnoj Gori, na poziciji, koji bi ga, da je bio upoznat s ovim, angažirao za bilo kakav projekat. Što se mene tiče i mojih prethodnika za vrijeme kojih je Moamer bio angažiran, mislim da niko od njih nije imao ama baš nikakvih saznanja.&nbsp;<h2>Zaboravljamo žrtve</h2>Kaže da su svi u šoku.&nbsp;- Mi smo poprilično šokirani, prije svega, Moamer Kasumović nije bilo ko. On je u svijetu umjetnosti veoma poznat. Postojao je interes, ne samo Centra za kulturu nego i drugih ustanova da bude angažovan na nekim projektima, tako da je to nešto što je odjeknulo. Sada je najlakše reći, svi pribjegavaju onome, mi se ograđujemo, ali prvo što treba svi da kažemo koji smo angažirali Moamera na bilo kakvim projektima jeste to da saosjećamo sa žrtvama.Nakon ovog saznanja, niko normalan ga više neće angažirati. Zaboravljamo ključnu stvar, a to je da oni koji su bili žrtve ovoga ostaju nekako po strani - ističe Smajlović.&nbsp;Kompletan razgovor pogledajte u videoprilogu.&nbsp;<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.&nbsp;</a>

Postojao je interes, ne samo Centra za kulturu nego i drugih ustanova da bude angažovan na nekim projektima

Smajlović: Niko nije imao pojma šta je uradio

Edin Smajlović: Šokirani smo saznanjem za Moamera Kasumovića, niko normalan ga više neće angažirati 

Ne stišava se bura oko slučaja glumca Moamera Kasumovića, koji je osuđen na godinu zatvora zbog bludničenja nad dječakom a koji je potom otkupio kaznu za 36.500 KM.&nbsp;Na taj način ni dana nije proveo u zatvoru. Zbog svega je javnost u BiH itekako uznemirena.&nbsp;<h2>Zašto je odselio</h2>Reporteri "Dnevnog avaza" danas su u Bijelom Polju u Crnoj Gori gdje je glumac odselio iz Sarajeva. Nikome nije bilo jasno zašto je otišao iz grada u kojem je ostvario svoju glumačku karijeru.&nbsp;U Crnoj Gori se također nije puno eksponirao. Ali je radio. Bio je član OMO teatra koji je osnovao sa kolegama Omarom Bajramspahićem i Obradom Nenezićem. Bajramspahić i Nenezić su odmah po saznanju raskinuli saradnju s glumcem Kasumovićem.&nbsp;- Saznao sam o ovoj užasnoj situaciji iz medija i najblaže rečeno šokiran sam. Drago mi je da je mladić koji je žrtva progovorio, jer ovakvi zločini moraju biti oštro kažnjeni, a žrtvama pružena svaka moguća podrška - kazao je Bajramspahić. Podsjetimo, kako je za portal "Avaza“ potvrđeno iz Općinskog suda Sarajevo, Kasumović je otkupio kaznu uplativši 36.500 KM te nije išao u zatvor.<h2>Otkupio kaznu</h2>- Osuđeni M.K., rođen .... godine u B.P., je dana 14.11.2023. godine izvršio uplatu kompletnog iznosa novčane kazne u iznosu od 36.500,00 KM, po presudi Općinskog suda u Sarajevu 65 0 K 888633 23 Kv od 19.10.2023. godine, odnosno rješenjem o ispravci presude Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 888633 23 Kv od 21.10.2023. godine, a kojom presudom odnosno rješenjem je usvojen zahtjev osuđenog za zamjenu kazne zatvora u novčanu kaznu. Kazna zatvora je izrečena presudom Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 K 888633 21 K od 23.06.2022.godine, pravosnažna dana 22.05.2023. godine- saopćeno je iz Odjela za odnose s javnošću Općinskog suda Sarajevo za „Avaz“.&nbsp;

Kasumović je otkupio kaznu uplativši 36.500 KM te nije išao u zatvor

Reporteri "Avaza" u Bijelom Polju: Moamer Kasumović odselio u rodni grad nakon bludničenja nad dječakom

Glumac Mirza Pinjić već je iskusni pisac, odnosno pjesnik, a inače član je ansambla Narodnog pozorišta Tuzla.<h2>Sivo djetinjstvo</h2>Upravo spoj dviju različitih, ali opet na nekin čin srodnih ljubavi, bio je dovoljan povod za razgovor. Za "Avaz“ je kazao da njegova inspiracija za pisanje dolazi iz dubokih ožiljaka iz djetinjstva koje su oblikovale svaku riječ koju je zapisao.- Prema rječniku Matice srpske definicija, inspiracije je: "Stanje pojačane intelektualne, stvaralačke, umjetničke aktivnosti duha, nadahnuće, stvaralačka zamisao“, a&nbsp;ništa iz ove definicije ne bih mogao vezati za početak mog pisanja. Ispravno bi bilo reći, počeo sam pisati zbog traume.&nbsp;Moje djetinjstvo je bilo sivo, pa su oči djetinje to nekako pokušavale obojiti, valjda da manje boli. Sada, kada je to djetinjstvo davna uspomena, ostale su te djetinje oči&nbsp;koje i danas svijet gledaju drugačije, samo što ga više ne boje – nema uljepšavanja, pa iz tog i takvog pogleda mogu izvlačiti inspiraciju. Nakon prve knjige pjesama&nbsp;shvatio sam da ne bih ni slova napisao da nije bilo traume i sivila. To me trajno obilježilo i mislim da će moje pisanje, barem kada govorimo o poeziji, biti podređeno tome. Neki moji čitatelji mi prigovore da su mi pjesme „teške“, ali ja ne mogu pisati o cvijeću, a prethodno sam gazio spaljenu zemlju – kaže Pinjić.Istakao je da je u iščekivanju objavljivanja nove zbirke pjesama u Crnoj Gori, a u planu je i snimanje filma.<h2>Ideja za film</h2>U nastavku je Pinjić otkrio svoje planove.- Planovi će biti usmjereni prema što kvalitetnijoj promociji knjige. U planu je bilo i snimanje filma, o čemu ne mogu otkrivati detalje, ali peripetije pretprodukcije diktiraju sve ostalo. Ideja rediteljice je odlična i mislim da bi film dobro prošao – rekao je Pinjić.Na kraju je poručio svim mladim umjetnicima da vjeruju u sebe, "jer poći putem umjetnosti je hrabrost koliko i ludost“.<h2>Primjena znanja</h2>U svojoj glumačkoj karijeri često se suočava s nepredviđenim situacijama koje testiraju njegovu sposobnost improvizacije i memorije. Tako se prisjetio situacije u kojoj nije mogao zapamtiti tekst za predstavu, u dijelu unakrsnog ispitivanja.- Igrao sam advokata, pa smo pribjegli rješenju da među papirima koje imam bude i taj, nezapamćeni dio. Na jednom od gostovanja, pošto je sala u kojoj smo igrali bila bez grijanja, a napolju minus, dogovorili smo da skratimo predstavu, pa je od unakrsnog ispitivanja ostalo tek nekoliko replika, ali ja baš tada izgovorim cijeli tekst, bez gledanja u papir. Ponekad, neka znanja primijenimo tamo gdje im nije mjesto – rekao je Pinjić.

Počeo sam pisati zbog traume. Poći putem umjetnosti je hrabrost koliko i ludost

Glumac Mirza Pinjić o svojoj zbirci, ali i snimanju filma: Ne mogu pisati o cvijeću, a gazio sam spaljenu zemlju

Sjajna muzička ekipa, koju su činili Marija Šestić, Narcis Zečić, Dino Šukalo, Edvin Hadžić, Amar Češljar i Adis Sirbubalo, održala je nezaboravan koncert u Narodnom pozorištu Sarajevo, čime je zatvoren ovogodišnji specijalni program NPS "Kultura na ulice 2024!“ i 6. Sarajevo Fest. Večer je bila posvećena nekim od najznačajnijih hitova koji kritički preispituju društvene norme i bore se za slobodu i jednakost ljudskih prava. Pjesme poput Boba Dajlana (Dylana) "Changing of the Guards", Pink Flojda (Floyd) "A Great Day For Freedom", Deivid Bouia (Davide Bowie) "Heroes", Gil Skot-Heron (Scott Heron) "Winter In America", Rufusa Vajnrajta (Wainwrighta) "Going To A Town" i U2 "Miss Sarajevo" izazvale su snažne emocije među publikom.Svaki izvođač je donio svoj jedinstveni pečat, a atmosfera u pozorištu bila je ispunjena energijom i oduševljenjem. Publika je s radošću pratila izvođenje, pjevajući zajedno s izvođačima.Koncert je bio više od samo muzičkog nastupa. Bio je to umjetnički doživljaj koji je okupio ljude da kroz muziku otvore važne društvene teme. Gromoglasni aplauz odao je utisak da je ovaj koncert ostavio dubok trag kod svih prisutnih.

Večer je bila posvećena nekim od najznačajnijih hitova koji kritički preispituju društvene norme i bore se za slobodu i jednakost ljudskih prava

S koncerta u Narodnom pozorištu Sarajevo

Magična noć uz "Songs of Liberation"

Reakcije javnosti iz cijele regije ne prestaju nakon što je otkriveno da je glumac Moamer Kasumović osuđen za krivično djelo bludničenja nad maloljetnikom.&nbsp;O ovom kontroverznom slučaju za "Avaz" oglasio se i crnogorski reditelj, Obrad Nenezić koji je režirao predstavu u kojoj glume Moamer Kasumović i Omar Bajramspahić.- Saznao sam iz medija. Šok. Iskrena osuda, a otkazivanje saradnje je jedina moguća ispravna odluka - kratko je rekao Nenezić.

Na pitanje zna li gdje je Kasumović, koji se uopće nije oglašavao posljednjih dana otkako se u javnosti saznalo za njegov gnusni zločin - bludničenje nad maloljetnikom - Nenezić je odgovorio: - Ne. Nisam se čuo sa njim. Ne znam gdje je. Samo smo "ugasili" predstavu i završili s tim za sva vremena. Podsjećamo, Kasumović je iz Bijelog Polja u Crnoj Gori, ali je godinama živio i radio u Sarajevu. Prije nekoliko godina, otprilike u isto vrijeme kada je izvršio seksualno nasilje nad maloljetnikom, napustio je Sarajevo i vratio se u rodni grad. Upravo je sa Bajramspahićem i Nenezićem pokrenuo nezavisni OMO teatar.

Prije nekoliko godina, otprilike u isto vrijeme kada je izvršio seksualno nasilje nad maloljetnikom, napustio je Sarajevo i vratio se u rodni grad

Kasumoviću otkazane saradnje i u rodnom gradu: Za "Avaz" se oglasio Obrad Nenezić

Sarajevska publika večeras će imati priliku uživati u spektakularnom koncertu "Songs of Liberation", koji će se održati u okviru specijalnog programa Narodnog pozorišta Sarajevo “Kultura na ulice 2024!” i u saradnji sa 6. izdanjem Sarajevo Festa.U razgovoru za "Avaz" sjajni gitarista Dino Šukalo, koji će svojim virtuoznim nastupom donijeti jedinstvenu muzičku čaroliju na scenu Narodnog pozorišta s početkom u 20:30 sati, otkrio nam je inspiraciju koja stoji iza ovog koncerta, te važnost muzike kao sredstva oslobođenja i izražavanja.<h2>Borba za slobodu</h2>- Ovaj koncert je priređen još 2018. godine za prvi Sarajevo fest te uz određene izmjene na repertoaru kroz nastupe, došli smo do današnje set liste koju izvodimo na zatvaranju Kulture na Ulice i Sarajevo Festu. Odabrali smo vrlo značajne popularne pjesme koje se kroz historiju bave nepravdom, neravnopravnošću i borbom za slobodu - kaže Šukalo.Da ljudi nisu svjesni svoje slobode vidimo na izborima kaže Šukalo.- Ja mislim da mi živimo u društvu u kojem ljudi uopšte nisu svjesni svoje slobode i svojih prava. Najbolji pokazatelj toga je grozno mali odziv na izbore, potpuna nezainteresovanost za sudbinu i sudbinu svoje djece. Kao da nam je svejedno u kakvim ćemo uslovima živjeti, dokle god smo živi. Muzika naravno u ogromnoj mjeri može pokrenuti društvo, inicirati promjene, pa i promijeniti vlast. Pokojni John Lennon, Victor Jara i mnogi drugi su primjer kako muzika može pokrenuti tektonske procese koji mijenjaju društveni poredak - dodao je Šukalo.<h2>Himna studentskog otpora </h2>Najviše uživa, kako nam je rekao, izvodeći kompoziciju "La Riva Bianca, La Riva Nera", koju je nekada izvodila Iva Zaniki (Zannichi).- Pjesma govori o okrutnosti i apsurdu rata, a prevedena je i na španski te je bila himna studentskog otpora protiv Frankovog režima u sedamdesetim - istakao je Šukalo.

Najbolji pokazatelj toga je grozno mali odziv na izbore, potpuna nezainteresovanost za sudbinu i sudbinu svoje djece - rekao je Šukalo

Dino Šukalo za "Avaz" uoči večerašnjeg nastupa: Kao da nam je svejedno u kakvim ćemo uslovima živjeti

U razgovoru s Adnom Muslijom, talentiranom umjetnicom i kustosicom, otkrivamo bogatstvo njene karijere koja se proteže kroz različite aspekte kulturne produkcije.Muslija je za "Dnevni avaz“ kazala da njen rad obuhvata širok spektar aktivnosti koje promiču umjetnost kao društveni korektiv. Ona ističe da ljubav prema umjetnosti nastoji prenijeti i na mlađe generacije.<h2>Isprepleteni tokovi</h2>- Moja karijera obuhvata nekoliko isprepletenih tokova. Umjetničku karijeru započela sam nakon završetka Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, dok je moja kustoska karijera počela tokom studija na Filozofskom fakultetu, gdje sam se usmjerila na Historiju umjetnosti i komparativnu književnost. Kao članica tima kulturne organizacije “Obojena klapa”, sudjelovala sam u osnivanju Galerije savremenih umjetnosti “Manifesto” i “FASADA festivala”. Također, radim kao profesorica Likovne umjetnosti, Historije umjetnosti i Grafičkog dizajna u Gimnaziji SSST, nastojeći prenijeti ljubav prema umjetnosti na mlađe generacije. Moj rad pokreće uvjerenje da umjetnost i kultura mogu biti korektiv društva i stvoriti alternativne stvarnosti – rekla je Muslija.

Kaže da svaka produkcija i postavka izložbe donosi nove izazove, uključujući osiguranje potrebnih finansijskih sredstava.- Najveći izazov je prevazilaženje predrasuda o umjetnosti kao “suvišnoj” i potrebi za opsežnim predznanjem. Kao tim razvijamo nove metode za rješavanje ovih izazova, s posebnim naglaskom na diskurzivne i edukativne programe. U okviru “FASADA Festivala” organizujemo razgovore s umjetnicima, diskusije, projekcije dokumentarnih filmova i radionice kako bismo predstavili pozitivne utjecaje ulične umjetnosti, dok u Galeriji “Manifesto” demistificiramo savremenu umjetnost – naglasila je Muslija.<h2>Kulturna revolucija</h2>Trudi se povezati lične ambicije s ciljevima Galerije “Manifesto”, u nastojanju da se stvori kulturna revolucija i osigura platforma za savremenu umjetnost u Sarajevu.- Ove godine već smo ostvarili značajne ciljeve, uključujući uspješnu realizaciju “FASADA Festivala” i važno međunarodno predstavljanje Galerije “Manifesto” Berlinu, kao i edukativni program posvećen videoumjetnosti. Teško je izdvojiti jedan najvažniji cilj, jer tim “Obojena klape” i ja lično imamo brojne dugoročne planove – kaže Muslija u razgovoru za “Dnevni avaz”.<h2>Galerija na otvorenom</h2>Mlada umjetnica dodaje da ona sa svojom ekipom teži pokretanju kulturne revolucije i pretvaranju Sarajeva u galeriju na otvorenom.- Svi naši ciljevi usmjereni su ka ostvarenju te vizije. Ključni cilj Galerije „Manifesto“ je stvoriti prilike za produkciju i prezentaciju savremene umjetnosti, osiguravajući prostor za društveno relevantne razgovore. Kroz program “Slike u pokretu - Ideologije u tranziciji” producirali smo pet novoproduciranih videoradova, pokrećući važne diskusije o političkim, ekonomskim i kulturološkim tranzicijama – kaže Muslija.Cilj nam je uspostaviti jake lokalne, regionalne i međunarodne saradnje te omogućiti prezentaciju savremene bh. umjetnosti izvan granica.&nbsp;

Moj rad pokreće uvjerenje da umjetnost i kultura mogu biti korektiv društva

Adna Muslija: Vizualna umjetnica i kustosica

Adna Muslija, o pokretanju kulturne revolucije, za "Avaz": Od Sarajeva želimo napraviti galeriju na otvorenom

Ekipa “Avaza” večeras je u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS) prisustvovala izvedbi predstave "Ro i Juju", dekonstrukciji Šekspirovog "Romea i Julije" u stilu pozorišnog klauna. Kroz humor i emotivne trenutke, klaunski likovi, predvođeni Dinom Bajrovićem i Aidom Bukvom, pružili su publici priliku da se osjećaju kao partner klaunu, prepoznajući sebe u njegovim postupcima. Predstava je bogata energijom, gdje glumci pružaju nezaboravno iskustvo koje potiče na razmišljanje o ljubavi, sudbini i ljudskoj prirodi. Publika je bila oduševljena izvedbom i ispratila predstavu gromoglasnim aplauzom. Njihova reakcija svjedoči o snažnom doživljaju koji su doživjeli kroz humor i emocije klaunskih likova. Ovaj entuzijazam dodatno je obogatio atmosferu večeri i potvrdio uspjeh predstave "Ro i Juju".

Kamerni teatar: Raznolik repertoar za oktobar

Koalicija "Pod lupom: Sedam od 10 građana BiH smatra da izbori nisu pošteni

Ana Tikvić o projektu Pop Art festivala: Sedam galerija stvara umjetničko carstvo

Marko Frančešević, skulptor za "Avaz": Nisam bio ljubitelj crtanja

Svečano otvoren 8. Pop Art festival

Kolege i prijatelji se oprostili od umjetnice Alme Suljević

Novi saobraćajni kolaps u Sarajevu

Mlada glumica Iman Bubić za "Avaz": Šta bi bilo kad bi se vratili izgubljenim ljubavima

Edin Smajlović: Šokirani smo saznanjem za Moamera Kasumovića, niko normalan ga više neće angažirati

Reporteri "Avaza" u Bijelom Polju: Moamer Kasumović odselio u rodni grad nakon bludničenja nad dječakom

Glumac Mirza Pinjić o svojoj zbirci, ali i snimanju filma: Ne mogu pisati o cvijeću, a gazio sam spaljenu zemlju

Magična noć uz "Songs of Liberation"

Kasumoviću otkazane saradnje i u rodnom gradu: Za "Avaz" se oglasio Obrad Nenezić

Dino Šukalo za "Avaz" uoči večerašnjeg nastupa: Kao da nam je svejedno u kakvim ćemo uslovima živjeti

Adna Muslija, o pokretanju kulturne revolucije, za "Avaz": Od Sarajeva želimo napraviti galeriju na otvorenom

"Avaz" na predstavi "Ro i Juju": Publiku u NPS-u oduševila klaunovska izvedba "Romea i Julije"

Kamerni teatar: Raznolik repertoar za oktobar

Koalicija "Pod lupom: Sedam od 10 građana BiH smatra da izbori nisu pošteni

Ana Tikvić o projektu Pop Art festivala: Sedam galerija stvara umjetničko carstvo

Marko Frančešević, skulptor za "Avaz": Nisam bio ljubitelj crtanja

Svečano otvoren 8. Pop Art festival

Kolege i prijatelji se oprostili od umjetnice Alme Suljević

Novi saobraćajni kolaps u Sarajevu

Mlada glumica Iman Bubić za "Avaz": Šta bi bilo kad bi se vratili izgubljenim ljubavima

Edin Smajlović: Šokirani smo saznanjem za Moamera Kasumovića, niko normalan ga više neće angažirati

Reporteri "Avaza" u Bijelom Polju: Moamer Kasumović odselio u rodni grad nakon bludničenja nad dječakom

Glumac Mirza Pinjić o svojoj zbirci, ali i snimanju filma: Ne mogu pisati o cvijeću, a gazio sam spaljenu zemlju

Magična noć uz "Songs of Liberation"

Kasumoviću otkazane saradnje i u rodnom gradu: Za "Avaz" se oglasio Obrad Nenezić

Dino Šukalo za "Avaz" uoči večerašnjeg nastupa: Kao da nam je svejedno u kakvim ćemo uslovima živjeti

Adna Muslija, o pokretanju kulturne revolucije, za "Avaz": Od Sarajeva želimo napraviti galeriju na otvorenom

"Avaz" na predstavi "Ro i Juju": Publiku u NPS-u oduševila klaunovska izvedba "Romea i Julije"