Prema podacima koje ima SDA, ova stranka je prva u Brčko distriktu.Riječ je o još uvijek nepotpunim rezultatima, a prema kojima SDA ima 3.751 glas. Što se tiče drugih probosanskih stranaka, NiP ima 1.295 glasova, a Naša stranka 1.256.I SBB je zabilježio dobar rezultat s 1.183 glasa. Loš rezultat su zabilježile SBiH sa 743 glasova, a DF 172.

Loš rezultat su zabilježile SBiH sa 743 glasova, a DF 172

Stižu rezultati iz Brčko distrikta: SDA prva, NiP, Naša stranka i SBB u 100-tinjak glasova razlike

Gradonačelnik Cazina će ostati i dalje Nermin Ogrešević, pokazuju prvi rezultati.SDP je izgubio načelničku poziciju u Ključu, a novi načelnik će biti kandidat SDA Jasmin Musić.U Velikoj Kladuši je pobjedu proglasio kandidat probosanskih stranaka Boris Hrvat.U Bosanskom Petrovcu prema posljednjim rezultatima Mahmut Jukić (SDA) ima 1.103 glasa, a kandidat SNSD-a 1.069 glasova.Kako smo ranije objavili, novi-stari gradonačelnik Bihaća bit će Elvedin Sedić (POMAK).Novi načelnik Sanskog Mosta bit će Mensur Seferović iz SDA, koji će na ovoj pozici zamijeniti stranačkog kolegu Farisa Hasanbegovića.

Novi načelnik Sanskog Mosta bit će Mensur Seferović iz SDA, koji će na ovoj pozici zamijeniti stranačkog kolegu Farisa Hasanbegovića

Većina načelnika u Krajini zadržali pozicije: Promjene u Ključu

Irfan Čengić, aktuelni načelnik Općine Stari Grad i kandidat za načelnika na lokalnim izborima, glasao je danas.U Osnovnu školu "Vrhbosna", gdje je njegovo glasačko mjesto, došao je sa suprugom i sinom.

Izjave za medije nije davao.Njegov protukandidat Dženan Selimbegović (SDA).

Izjave za medije nije davao

Glasao i aktuelni načelnik Općine Stari Grad Irfan Čengić

Mirza Skenderagić, novinar, dramaturg, autor i reditelj je u ovogodišnjem timu kritike na 64. internacionalnom teatarskom festivalu MESS.<h2>Njegovanje kulture</h2>U razgovoru za “Dnevni avaz” rekao je da očekuje poprilično raznovrsnu selekciju.- Mislim da je ove godine u fokusu regija. Tu će biti mnogo predstava, a među njima i predstava Beogradskog dramskog pozorišta. Istaknuta je i predstava "Kroćenje goropadnice“ iz Hrvatske, u režiji Selme Spahić. Također, tu je i nekoliko domaćih predstava, što dodatno naglašava regionalni fokus ovog festivala. Ono što bi se posebno moglo istaći je predstava koja otvara festival, a to je "Metro Gaza“. Ova predstava je posvećena trenutnom ratu u Gazi i obrađuje patnje koje Palestinci proživljavaju. Kritika će nastojati da sve to sagleda, sabere i objektivno analizira značenja, kvalitet, ideje, forme i sve ono što čini predstavu – kazao je Skenderagić.Kritika je neophodna u svakom demokratskom društvu koje nastoji da njeguje svoju kulturu, svoju umjetnost, rekao je Skenderagić.- Dakle, ne postoji nikakva razlika između umjetničkog stvaralaštva i kritičarske slobode. Jer jedno bez drugog ne može postojati. Mislim da ne postoji umjetnost bez kritike, baš kao što kritika ne postoji bez umjetnosti. Naše društvo je u mnogo čemu zapostavilo objektivnu stručnu kritiku, često se oslanjajući na lične pobude prilikom iznošenja raznih osvrta i pohvala. U našem društvu kritičarski diskurs često počiva na kritikovanju drugih, dok se prostor za stvaralaštvo generalno čuva. To se posebno može primijetiti u umjetničkom svijetu, gdje rijetko imamo priliku čuti umjetnika koji bi rekao da su neka predstava, film ili festival loši. Često postoje skriveni motive i interesi, a stvarnost može biti sasvim drugačija. Festivalska kritika je tu da otvori prostor za zdravu raspravu između umjetnika i publike – istakao je Skenderagić.<h2>Oslobodite se straha</h2>Skenderagić savjetuje svim učesnicima koji se na neki način dvoume prijavljivanju i uključivanju na festivale narednih godina da se oslobode straha.- Trebaju biti tu da u najboljem stilu prezentuju određeno djelo. To je svakako dobra prilika za svakog umjetnika da prezentuje svoj rad i tako dođe do šire javnosti – završava razgovor za "Dnevni avaz“ Skenderagić.

Predstava posvećena trenutnom ratu u Gazi

Skenderagić: Zdrava rasprava između umjetnika i publike

Mirza Skenderagić za "Dnevni avaz" o MESS festivalu: Kritika ne postoji bez umjetnosti

Crveni križ Vogošća pokrenuo je akciju prikupljanja sredstava za pomoć unesrećenima u Jablanici i Mostaru. Inicijativa je okupila veliki broj ljudi, koji su donijeli konzerviranu hranu, vodu, higijenske potrepštine, odjeću i deke.Razgovarali smo sa Ajšom Abazovski, nadležnom osobom za punkt Crvenog križa Općine Vogošća, gdje se vrši prikupanje humanitarne pomoći za stanovništvo koje je nastradalo od poplava. -	Tu smo u terminu od 10 do 18 danas i sutra gdje radimo na prikupljanju hrane, higijene, posteljine, deka, čizme, lopate, sve potrepštine što su za početak potrebne spasilačkim ekipama da bi dostavili najugroženijim porodicama koje se nalaze u porušenom i poplavljenom teritoriju BiH. Apelujem na sve sugrađane KS, prvenstveno Općine Vogošća da se odazovu na našu akciju prikupljanja humanitarne pomoći, jer smo u saradnji sa Civilnom zaštitom Općine Vogošća i Crvenim križem FBiH. Apelujem da pokažemo humanost kao što smo pokazali 2014. godine - rekla je Abazovski.

Svi koji žele podržati ovu akciju mogu to učiniti na adresi: ul. Remzije Veje br. 3, u Vogošći. Vaša pomoć može donijeti nadu i olakšanje onima koji se suočavaju s teškim vremenima.

Apelujem da pokažemo humanost kao što smo pokazali 2014. godine, rekla je Abazovski

Crveni križ Vogošća pokrenuo akciju prikupljanja sredstava: Apeluju na odziv građana 

Pomozi.ba pokrenula je humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava i pomoći unesrećenim osobama u Jablanici i Mostaru.&nbsp;Ova akcija naišla je na veliki odaziv građana, koji su se masovno uključili donoseći konzerviranu hranu, vodu, higijenske potrepštine, odjeću i deke.Volonteri Pomozi.ba neumorno rade na organizaciji prikupljanja i distribucije donacija, kako bi što brže i efikasnije doprijeli do onih kojima je pomoć najpotrebnija. Ljudi svih uzrasta pokazali su solidarnost i humanost, čime su pokazali da u teškim vremenima zajedništvo ima veliku snagu.Svaka donacija, ma koliko mala bila, predstavlja veliku podršku i nadu za one koji se suočavaju s teškim situacijama. Pomozi.ba zahvaljuje svima koji su se odazvali ovoj akciji i poziva još više ljudi da se uključe i pomognu na bilo koji način.&nbsp;

U Sarajevu se prikupljanje pomoći nastavlja na adresi Dr. Fetaha Bećirbegovića 8, Čengić Vila, te su otvoreni punktovi u sljedećim gradovima u Travniku na adresi Školska bb i na stadionu Pirot u saradnji sa Službom za civilnu zaštitu Općine Travnik i Općinom Travnik.

Adresa za prikupljanje pomoći u Mostaru je magacin u krugu Hepoka, Bišće Polje. U Bihaću će se prikupljanje pomoći vršiti u halama Šipada, iza benzinske pumpe Gazprom. Pored punktova, dostupan je i broj za donacije 17039, prilikom kojeg donirate 2 KM.&nbsp;

Ljudi svih uzrasta pokazali su solidarnost i humanost, čime su pokazali da u teškim vremenima zajedništvo ima veliku snagu

Posjetili smo punkt Pomozi.ba na Čengić Vili: Građani se masovno odazvali, donose odjeću, hranu...

Selimović je trebao nastupati u Podgorici i Igalu, ali je iz solidarnosti prema sugrađanima koje je pogodila prirodna nepogoda odlučio otkazati koncerte.- Otkazujemo nastupe u Podgorici i Igalu te se u ovim trenucima suosjećamo s našim prijateljima i komšijama - napisao je pjevač na svom Instagram profilu.

Također, premijera dueta koja je bila zakazana za par dana, prolongirana je za 15. oktobar.

Selimović pored apela zbog poplava, poziva građane da izađu na proteste u Tuzli koji će biti održani danas, u 12 sati za onkološo - hematološke pacijente.

Selimović pored apela zbog poplava, poziva građane da izađu na proteste u Tuzli koji će biti održani u 12 sati za onkološo - hematološke pacijente

Bh. pjevač Mirza Selimović otkazao je nastupe u Crnoj Gori zbog poplava u našoj zemlji

Uoči početka 64. Internacionalnog festivala MESS, održana je press konferencija na kojoj su pored Nihada Kreševljakovića, direktora festivala prisustvovali i članovi ansambla koji će izvesti predstavu "Metro Gaza".<h2>Snažno otvaranje</h2>Kreševljaković je istakao da mu je veoma važno što festival ima snažnu predstavu za otvaranje. - Na ovaj način želimo podsjetiti ljude i cijeli svijet na važnost empatije kako bi se pokušala sačuvati normalnosti svijeta u kojem živimo. Zbog toga je slogan festivala “nezaustavljivi život” podsjećajući nas na našu vjeru u to da ljudi ako se zaista potrude, mogu ovaj svijet učiniti boljim - rekao je Kreševljaković. Ideju za predstavu dobio je sa postera kazao je reditelj Herve Loichmol.- Bilo je to vrlo bizarno iskustvo, naći se u Gazi i praviti pozorište. Prvi put sam u Gazi bio 2013. godine, kada sam radio sa studentima Francuskog instituta gdje sam ugledao poster sa natpisom “Metro Gaza”. Nisam imao pojma o stanju u Gazi, pa su mi informacije o Metro u Gazi bile zbunjujuće. Prvo sam mislio da je to nemoguće, jer metro u Gazi je bio nezamisliv pojam i mislio sam da je sve blokirano i da se ne može ostvariti nikakvo kretanje. Moja percepcija Gaze u to vrijeme bila je da ništa ne može biti urađeno - istakao je Loičemol te dodao da je odmah stupio u kontakt sa pozorištem Freedom Theatre kako bi ostvarili saradnju. Oni su bili zainteresovani za ovu ideju, a realizacija je počela.

<h2>Pogrešna slika</h2>Ahmed Tobasi, glumac kazao je da nije u početku bio za predstavu jer je mislio da reditelj želi prikazati pogrešnu sliku. - U to vrijeme, kada sam dobio ponudu bio je zatvoren prolaz između Egipta i Gaze. Prema Izraelskim izveštajima, tuneli su se koristili za prebacivanje oružja, ali u stvarnosti su ljudi njih koristili za unošenje hrane i osnovnih potrepština za preživljavanje. Kada je jedan francuski umjetnik došao iz Evrope da govori o tim tunelima, to nije djelovalo dobro. Pitali smo se kakve su njegove namjere i šta želi postići tim izlaganjem - rekao je Tobasi. Naglasio je da mu je bilo važno pokazati da su ljudi iz Palestine zanimljivi i dostojanstveni. Prije predstave, ljudi su dolazili očekujući da će tema "Metro Gaza" biti usmjerena na rat i sukobe, ali to nije slučaj - kazao je Tobasi.

Slogan festivala je nas podsjeća na vjeru u to da ljudi ako se zaista potrude, mogu ovaj svijet učiniti boljim, kazao je Kreševljaković

Održana konferencija uoči 64. Internacionalnog festivala MESS: Snažna predstava za otvaranje

Nihad Kreševljaković, direktor međunarodnog Festivala MESS, za “Dnevni avaz” je govorio o snažnim porukama ovogodišnjeg festivala koji počinje 4. oktobra ove godine.Kreševljaković je istaknuo da je ove godine postojala zabrinutost da li će moći organizirati dolazak svih gostiju jer je dio učesnika iz Palestine.<h2>Najbolja ekipa</h2>- Sve što je u našoj kontroli je spremno, ali karakteristika ovakvih događaja je da dok sve ne prođe, ne znate šta vas čeka jer svaka teatarska predstava ovisi o jako puno ljudi. Najveća sreća Festivala MESS i mene kao čovjeka, koji sam na čelu te institucije, je da imam najbolju ekipu ljudi koji ne samo da imaju veliko iskustvo već su uspjeli sačuvati i ljubav prema poslu. Ove godine ćemo vidjeti i neka nova imena, kao što je Omar Radžeh (Rajeh), a predstave koje nam dolaze su zaista zanimljive i siguran sam da će publika uživati. Vrijeme u kojem živimo jednostavno traži da sačuvamo vjeru i nadu u čovjeka i u neki život koji će biti drugačiji od ovog kakav sada živimo – istakao je Kreševljaković.<h2>Nezaustavljiv život</h2>- Ne mislim samo na nas ovdje već na cijeli svijet. Početak stoljeća, za koji su se nekad ljudi nadali da će biti stoljeće mira, pretvorilo se u totalnu katastrofu. S druge strane, ta nada i vjera u život su bitni. Sve zlo i razaranje kojem trenutno svjedočimo ne može zaustaviti život. Naša želja festivala je da budemo neko zrno, jer znamo da nekad baš iz tih sitnih sjemenki mogu izrasti divni neki svjetovi upravo zahvaljujući toj snazi tog nezaustavljivog života. To je ono što je i poruka ovogodišnjeg postera i spota Festivala MESS koji je za nas uradila agencija Fabrika – kazao je Kreševljaković.Kreševljaković je rekao da bi volio da publika sa sobom ponese osjećanje ljubavi prema ljepoti koju su ljudi sposobni kreirati.- Volio bih da sa sobom ponesu osjećaj kako kao pojedinci nismo nebitni već da osvijeste upravo to da sve promjene dolaze od pojedinca i te njegove sposobnosti da promijeni sam sebe. Milioni takvih pojedinaca svjesnih važnosti suosjećanja, pravde za sve ljude, pogubnosti zlih imperijalnih politika, kolonijalizma, rasizma, svih oblika mržnje i diskriminacije, u stanju su promijeniti ovaj svijet i učiniti ga boljim mjestom – dodao je Kreševljaković.<h2>Inkluzivni program</h2>Kreševljaković je istaknuo da je sretan što i ove godine nastavlja s programom MALI MESS, kao i programom „Dramadžiluk“ koji promovira dramske tekstove. Ove godine u saradnji s Goethe Institutom iz BiH imaju čast predstaviti i program „All inclusive“ posvećen inkluzivnom teatru.

Sve promjene dolaze od pojedinca. Nada i vjera u život su bitni

Kreševljaković: Siguran sam da će publika uživati

Nihad Kreševljaković, o porukama Festivala MESS, za "Avaz": Stoljeće mira pretvorilo se u totalnu katastrofu

U srcu grada, obnovljena zgrada "The Place" postala je pravi magnet za građane i turiste, posebno tokom prošlih novogodišnjih praznika. Zgradu je krasila raskošna crvena mašna, privlačeći pažnju prolaznika i posjetitelja.Pored svoje prošlogodišnje očaravajuće dekoracije, "The Place" je odlučila napraviti još jedan značajan korak.U znak podrške borbi protiv karcinoma, na fasadi zgrade postavljena je ružičasta vrpca. Ovaj simbol, poznat širom svijeta, predstavlja borbu protiv karcinoma.Ružičasta vrpca ne samo da ističe važnost svjesnosti o karcinomu, već i ohrabruje zajednicu da se uključi u podršku istraživanju i prevenciji.Zgrada "The Place" tako postaje više od običnog objekta. Ona se transformira u simbol solidarnosti.

Ružičasta vrpca ne samo da ističe važnost svjesnosti o karcinomu, već i ohrabruje zajednicu da se uključi u podršku istraživanju i prevenciji

Sarajevo: Simbol ružičaste vrpce u srcu grada

Adnan Hasković, bh. glumac uputio je čestitku povodom 29. godišnjice od štampanja prvog broja "Dnevnog avaza".- Pisanu rijeć je neophodno sačuvati. Čestitam vam na 29 godina rada. Vi ste mediji koji moju karijeru pratite jos od 2005. godine kada sam imao prvi profesionalni angažman u Narodnom Pozorištu i tako je do danas.&nbsp;19 godina ste uz mene i moj rad. Hvala vam na tome. Želim vam da dugo trajete, da se razvijate jos više i da zajedno bilježimo jos mnoge jubileje – rekao je Hasković.

Želim vam da dugo trajete, da se razvijate jos više i da zajedno bilježimo jos mnoge jubileje

Glumac Adnan Hasković čestitao godišnjicu "Avazu": Želim vam da dugo trajete

U raskrsnicama ulica Kranječevićeva, Put života i Halida Kajtaza u Sarajevu večeras se desila saobraćajna nesreća.Na vozilima je pričinjena velika materijalna šteta, a na licu mjesta su nastale velike gužve.Kako javlja "Avazov" reporter s lica mjesta, jedno vozilo je završilo na tramvajskim šinama.

U raskrsnicama ulica Kranječevićeva, Put života i Halida Kajtaza večeras se desila saobraćajna nesreća

Saobraćajna nesreća kod Ambasade SAD: Vozilo završilo na tramvajskim šinama

Proslavljena bosanskohercegovačka glumica Selma Alispahić više od 30 godina gradi glumačku karijeru koja je iz današnjeg rakursa više nego bogata. Alispahić je dobitnica brojnih nagrada, među kojima i ona za najbolju evropsku glumicu. Skoro da nema perioda da povod za razgovor a ovom glumicom izostane.U intervjuu za „Dnevni avaz“ govorila je o svoja dva posljednja projekta – seriji „Nobelovac“, koja govori o životu nobelovca Ive Andrića, te o predstavi „Gidionov čvor“.<h2>Sloboda izražavanja</h2>Koje su ključne teme koje ste željeli da istaknete kroz ovu predstavu?- Predstava “Gidionov čvor” višeslojna je i višeznačna. Tretira nekoliko ključnih tema koje se tiču odrastanja naše djece i uloge roditelja i nastavnika u tom procesu. Dotičemo se tema vršnjačkog nasilja, slobode govora, prava da se bude drugačiji, kao i slobode umjetničkog izražavanja koja onda postaje ključna u osvajanju lične slobode odraslog pojedinca.Koje ste izazove sreli tokom procesa režije?- Predstavu sam počela raditi 5. aprila 2023. godine, mjesec poslije desit će se stravičan događaj u Beogradu koji nas je sve šokirao. Nisam ni slutila da će predstava uopće biti i odgovor na brojna pitanja koja smo si postavljali nakon takve jedne tragedije. Mislim da smo svi morali da se zaustavimo, pogledamo oko sebe i pokušamo shvatiti u kakvom svijetu živimo. Bilo je bolno igrati predstavu nakon toga, ali se pokazalo i kao neophodno upravo da se govori o ovim temama.Kako mislite da će publika reagirati na postavljene dileme?- Pa, poslije više od godinu igranja predstave shvatila sam da je ova predstava bila prijeko potrebna svima nama, posebno roditeljima, nastavnicima i učenicima. Mladi ljudi su najvažniji u našem društvu i mi odrasli imamo veliku odgovornost da im stvorimo okolnosti u društvu u kojima će mirno odrastati. Puno je pitanja i dilema koje stoje pred publikom, ali to je i suština jednog pozorišnog čina.Šta za vas znači igrati u seriji koja se bavi životom Ive Andrića i kako se osjećate u vezi s tim da predstavljate njegovu suprugu?- Serija “Nobelovac” je najznačajnije djelo do sada na filmu i TV-u koje se dotaklo života velikog pisca Ive Andrića. Bila mi je velika čast što me Tihomir Stanić pozvao da igram Milicu Babić Andrić, koja nije samo bila supruga Nobelovca nego i vrlo važna pojava u kulturnoj historiji ovih prostora. Ona je bila vrsna kostimografkinja koja je opremila skoro tri stotine dramskih, baletskih i operskih predstava na prostoru bivše Jugoslavije. Umrla je vrlo mlada, u 59. godini, i bila je velika ljubav Ive Andrića koja je utjecala na njegove životne odluke i sigurno bila inspiracija za neke ženske likove u njegovoj literaturi.<h2>Odlična saradnja</h2>Kako ste doživjeli svoju saradnju s Tihomirom Stanićem?- Tihomir Stanić i ja smo se odmah „prepoznali“ kao glumci, radili smo tako da smo se sporazumijevali u par rečenica, pogledom ili jednostavno tišinom. On je kolega koji vam pruža apsolutnu podršku kad igrate s njim, uživa u svemu dobrom što napravite. Imala sam potpuno povjerenje u njega, a povjerenje je najvažnije kada se nađete s nekim u kadru ili na sceni. Tihomir Stanić je velika radost za saradnju i bilo je prelijepo raditi s njim.U seriji „Nobelovac“ otkrivaju se manje poznate strane Andrićevog života. Šta biste izdvojili kao najzanimljiviji detalj koji ste saznali tokom rada na projektu?- Pa činjenica, npr., koju mi nismo učili u školi o Ivi Andriću, a to je da je novac od Nobelove nagrade poklonio za razvoj biblioteka u Bosni i Hercegovini. To je bio veliki novac i to je velika gesta koju danas ne možete očekivati ni od koga. Isto tako ta cijela priča o ljubavi sa Milicom Babić će biti nova i za gledaoce jer se o tome do sada nije previše govorilo.<h2>Mnogo ideja</h2>Koji su vaši budući projekti?- Imam puno ideja o kojima ne govorim dok ih ne krenem realizovati. I predstavu “Gidionov čvor” sam radila u potpunoj tišini i tek progovorila o njoj kad je bila skoro završena. Volim raditi u tišini jer sve unaprijed najave mi predstavljaju neku vrstu opstrukcije i rasipanja energije. Radije sve svoje potencijale usmjeravam na rad.

Serija “Nobelovac” je najznačajnije djelo do sada na filmu i TV-u koje se dotaklo života velikog pisca Ive Andrića

Alispahić: Bilo je bolno igrati predstavu nakon tragedije

Selma Alispahić, prvakinja SARTR-a, za "Dnevni avaz": Mnogi ne znaju da je Andrić sav novac dao za biblioteke

U dvorani Mirza Delibašić u Sarajevu 5. oktobra održat će se muzičko-scenski spektakl Mozartov "Requiem", u izvedbi Bugarske državne opere i baletnog ansambla iz Stare Zagore, pod dirigentskom palicom Emira Nuhanovića.Nuhanović je za "Avaz" istakao da pored toga što će publika oživati u jednom potpuno savršenom muzičkom dijelu, da je misija koncerta poslati poruku za mir. -	Mi ćemo uputiti poruku mira. Koliko god da smo daleko, bilo gdje na ovom svijetu da se dešava da djeca umiru, da djeca ginu, da zli ljudi ruše dječije domove, to je ustvari blizu. Pripremili smo poruku mira koju ćemo poslati sa tog koncerta, zajedno sa našom publikom. Isti apel ćemo uputiti svim orkestrima, svim operskim kućama da na svojim predstavama poruku pročitaju – istakao je NuhanovićPrenosimo dio poruke koja će se čitati nakon koncerta.-	S naših svijetlih pozornica, iz prostora oplemenjena muzikom kao najsavršenijom, upućujemo apel, upućujemo protest protiv zlostavljanja i ubijanja djece, širom našega svijeta. Danas, dok punimo koncertne dvorane, i u ovome času, u svijetu koji nikada nije predaleko od nas, zli ljudi ruše dječije domove; vapaji djece nedužne do svetosti uspinju se ogluvjelome nebu i razliježu se po našem humano opustošenom svijetu. Neki zli ljudi – bolje reći - neljudi, uništavaju svakodnevno mnoštvo djece, njihov zavičaj, njihove tople domove pretvaraju u ruševine, surovo osujećuju njihova sretna djetinjstva, ne mareći za to što je osunčano i sretno djetinjstvo svakome čovjeku čarolija – navodi se u poruci.

- Ubistvo jednoga djeteta jednako je ubistvu cijeloga svijeta poručuju umjetnici djela Requiem.

Pripremili smo poruku mira koji ćemo poslati sa tog koncerta, zajedno sa našom publikom. Isti apel ćemo uputiti svim orkestrima, svim operskim kućama

Nuhanović o "Requiemu" za "Avaz": Zli ljudi ruše dječije domove

Ljetos je fotografija bosonoge djevojke na ulicama Sarajeva preplavila društvene mreže. Bila je to Suada Redžić. Padala je kiša, Suada je odlučila bosa prošetati, kaže, iz nje je dijete progovorilo. Društvene mreže su, naprosto, bile pune objava o djevojci koja je uradila nešto što bi, pokazat će se, mnogi htjeli, ali iz nekog razloga neće, ne smiju ili nešto treće. A uradila je tako jednostavnu stvar - htjela je da pokisne i da prošeta bosa. Suada je o svemu govorila za „Dnevni avaz“. <h2>Ništa čudno </h2>- Nisam sigurna da li su stihovi, ni čiji su, ali neko je jednom napisao: kada bih ponovo mogao da proživim svoj život, s proljeća bih bosonog hodio i tako sve do kasne jeseni. Meni lično nema ničeg čudnog u tom činu, hodam bosonoga i bez kiše. Kisnem svakako jer sam sve svoje kišobrane negdje zaboravila i izgubila pa sam na kraju odustala od njih - kaže na početku razgovora Redžić.Fotografije koje je napravio fotoreporter portala Radio Sarajevo, završile su na svim medijima.

- Tog dana sam na fakultetu odbila kolegice koje su me zvale da pijemo kafu, rekavši im da moram da pokisnem. Kolegica mi je šaljivo rekla da se i njoj kisne, ali da joj se i živi, jer je grmilo. I prije nego smo se rastale dobacila mi je da joj se uslikam kad pokisnem. Kad je kiša počela baš jako padati, odjednom mi je sinula ideja da bi bilo zanimljivo hodati bosa jer su ulice bile potpuno mokre. A ostatak puta bila sam zauzeta svojim mislima. Put kojim sam išla je dio svakodnevice, tako da nisam očekivala nikakve reakcije, meni je u hodu sve bilo sasvim uobičajeno. Smatram da su sve reakcije javnosti samo reakcije na nastalu fotografiju i da, zapravo, nemaju plaho veze sa mnom. A fotografija jeste zanimljiva i dobra, meni bi, vjerovatno, bila jedna od dražih da se ne prepoznajem na njoj. Ali mi je ipak bila korisna, nisam morala da se izvinim i objasnim kolegici zašto joj se nisam uslikala nakon što sam pokisla - dodala je Redžić.Sarajevo je poseban grad.- Sarajevo i ja smo izgradili poseban odnos čiji temelji stoje na toj mojoj sarajevskoj samoći. Mada vjerujem da je Sarajevo po svojoj prirodi takvo, ono sa svakim čovjekom nastoji izgraditi autentičnu vezu, svakom priraste za srce. I još ne znam kuda me to vodi, nastojim se prepustiti i vidjeti da li će me Sarajevo zadržati ili ću se jednog jutra probuditi u nekom drugom mjestu. Sandžak je mjesto gdje nikada nisam sama, tamo uvijek mogu naći nekoga od dragih mi ljudi. Na početku svog sarajevskog života bila sasvim sama. Ne kažem da nije u mojoj okolini bilo ljudi, naprotiv, živjela sam u studentskom domu i konstantno bila okružena ljudima, ali tu nije bilo nijedne poznate blizine - kaže Redžić te ističe da je Sarajevo mjesto koje je izgradilo posebnu vezu s njom, iako su na početku ti trenuci samoće u studentskom domu bili teški - ističe ova djevojka.

Zanimalo nas je zašto je odlučila da se bavi arhitekturom, kada su joj poezija i umjetnost toliko bliske.- Od drugog razreda srednje škole planiram upisati studij arhitekture u Sarajevu, jer sam arhitekturu doživjela kao polje gdje se sudaraju i prepliću sva moja brojna interesovanja. Od same umjetnosti, poezije u obliku riječi ili prostora pa prema logičkom i tehničkom razmišljanju i pristupu rješavanja zadatka i određenog problema. Arhitektura živi balansirajući na tankoj liniji između umjetnosti i grube tehnike, a čovjek na sličan način kroz život balansira između srca i razuma. Te je arhitektura, osim studija i izbora profesije, meni predstavljala neki način života. Možda težnja pokušaju da život definišem, kao da radim izvedbeni projekt u kojem se sve mora proračunati i predvidjeti. A opet, život s neke strane naiđe i iznenadi. Ponovo dokaže da se ne može definisati. Bilo u projektu, bilo u svakodnevici. I onda, kao čovjek, ili arhitekt, naučim nositi se i prilagoditi se tom toku, te spontano prihvatiti sve što me zadesi i od toga napraviti najbolje što se može. Kako jedan poznati citat kaže: život je ono što vam se dešava dok vi pravite planove - s ponosom nastavlja Redžić.<h2>Zanimljiva želja</h2>I dok svi žele da su vječito mladi, Suada kaže da jedva čeka da napuni 40 godina.- Te mi godine, iz ovog ugla izgledaju kao vrijeme kada se ova trka divlje mladosti malo smiri, kada tlo pod nogama čovjek osjeća nešto stabilnijim. Možda me malo provocira i Mešin opis četrdesetih godina iz „Derviša“. I često maštam dnevni boravak neke svoje buduće kuće ili stana, s velikim prozorima koji gledaju na grad, rano jutro u kojem zurim u taj prizor, ispijam kafu i smješkam se zadovoljno nad svim svojim pobjedama i porazima, prije nego krenem u još jedan dan - kaže Redžić.U slobodno vrijeme, ona i piše.- Pišem onoliko često koliko to moram. U posljednje vrijeme šaljivo govorim kako sam u velikoj svađi s poezijom, te se pisanje svelo samo na prozu. Početkom ove godine sam u jednom trenutku shvatila da se poezije pisane u prethodne četiri godine nagomilalo dovoljno da bi se mogla ukoričiti, pa sam je prikupila, te s prijateljicom koja studira grafički dizajn pričala o tome da napravimo knjigu. Bit će nekakva zbirka poezije čim završim ilustracije koje će pratiti pjesme. A da li ću je pokušati izdati ili ćemo samo isprintati dva tri primjerka nama za dušu, to ću još vidjeti. Koračajući kroz život ispisujemo jednu priču. Kao knjigu. Tu priču, kao i knjigu, svaki čovjek će vidjeti iz svog jedinstvenog ugla i shvatiti na svoj način. Kako ono kažu da pisac napiše knjigu i kada je pusti u svijet, svakim novim čitanjem rodi se nova knjiga. Tako da znam samo da mi je zanimljivo i veoma drago kada mi se na instagramu, gdje se trudim biti aktivna baš zbog ovakvih situacija, javi potpuni stranac i kaže da sam bila okidač inspiracije za bilo šta - kroz osmijeh priča Suada Redžić.<h2>Svakome treba vikendica bez signala</h2>- Nekidan u kopirnici, dok čekam da mi isprintaju i uvežu crteže neke kuće za fakultet, krene priča s čovjekom koji tu radi o kućama, vikendicama i ritmu savremenog života: onako metaforički zaključujemo kako je svakome potrebna jedna vikendica, bez signala i svih ostalih stvari. Spominjemo koliko je bitno da čovjek razgovara sam sa sobom. Da spozna samog sebe, ono što zaista jeste, a ne ono što mu društvo nameće i očekuje od njega da bude. I na kraju, možda opet metaforički, neka ta vikendica ima vode, čisto da se čovjek nakon tih silnih misli može okupati. Saprati sa sebe sva očekivanja drugih, da ostane načisto sam sa sobom.Sloboda i prvo što mi naumpada jeste vjera. Robovanje Gospodaru kojem kada se prepustimo oslobodimo se svakog drugog robovanja i dostignemo vrhunac ovosvjetske slobode

Sarajevo i ja smo izgradili poseban odnos čiji temelji stoje na toj mojoj sarajevskoj samoći

Odvažna i kreativna Suada Redžić o načinu života kroz umjetnost: Kisnem svakako jer sam sve svoje kišobrane negdje zaboravila i izgubila

Uloga profesorice Hedr Klark (Heather Clark) u predstavi "Gidionov čvor“ odličan je glumački izazov jer je okolnosti prisiljavaju da preispita vlastitu ulogu u životima svojih učenika. To je za "Avaz“ rekla mlada bh. glumica Helena Vuković koja je sinoć još jednom utjelovila ulogu Klark na sceni Pozorišta mladih u Sarajevu.<h2>Osjećaj krivice</h2>Vuković objašnjava s kakvim se sve osjećajima bori Klark.- Klark se bori s osjećajem krivice, ali i da dokaže da svako nosi dio odgovornosti. Na kraju dolazi do razumijevanja između majke i profesorice. Intimno je govoriti o emocijama u toku predstave, s obzirom na to da sam obuzeta glumačkim zadatkom, ali mogu reći da gotovo u svakom izvođenju postoji neka poznata replika koja zaboli drugačije, i dobije novi, dublji smisao. To je ljepota ovog posla. Ono što me kao Helenu muči, a zbog čega je ovaj tekst sjajan u smislu njegove poruke, je što do susreta majke i profesorice dolazi isuviše kasno, onda kada je sve već gotovo – rekla je Vuković.Dodala je da je odrastanje izazovan proces i da je neophodno izgraditi atmosferu povjerenja u kojoj će se djeca osjećati zaštićeno da govore o svemu što im se događa.- Kao neko ko se još dobro sjeća svog perioda odrastanja, rekla bih da su roditelji „pobijedili“ kada im dijete iskreno ispriča svoje probleme. Društvo je pobijedilo kada pričamo o "vršnjačkoj ljubavi“, a ne „vršnjačkom nasilju“. Roditelji i profesori su čuvari dječijih snova i dostojanstva, i aktivno prisustvo jednih i drugih je neophodno za zdravo odrastanje. Svako sjeme će dati plodove, pa tako, nažalost, i sjeme zanemarivanja djece – poručila je Vuković.Izjava kolege koji joj je nakon predstave rekao: "Jedino bolje mjesto na kojem sam večeras mogao biti je uz mog sina“ je ostala urezana u njeno sjećanje.- Voljela bih da roditelji budu tu. Za one koji ih trebaju, da budu tu. Uvijek da budu tu – emotivno je izgovorila Vuković.<h2>Ponosna Vijećnica</h2>Film Sabine Vajrače "Sevap/Mitzvah“, u kojem Vuković igra glavnu ulogu, zajedno s Adnanom Haskovićem, obišao je svijet, a tek nedavno je prikazan u sarajevskoj Vijećnici, iako je radnja filma rađena po istinitom događaju iz glavnog grada BiH za vrijeme Drugog svjetskog rata i okupacije nacista, kada je muslimanka spasila prijatelje Jevreje rizikujući svoj život. Odužili su joj se nakon 50 godina, dok je trajala agresija na BiH.Vuković se u Vijećnici susrela sa sestrićem Zejnebe Hardage, žene koju i igra u ostvarenju.- Podijelio je sa mnom uspomene na svoju tetku Zejnebu, kao i utiske o filmu koji su mi jako značajni. I ambijent Vijećnice, koja je ponosno stajala u vrijeme dešavanja radnje filma, zvuk koji odjekuje, ti susreti i diskusija u kojoj se govorilo o stoljetnim prijateljstvima raznih naroda u BiH, hrabrosti i humanosti, oplemenili su našu premijeru još dubljim i važnijim značenjem – zaključila je Vuković.<h2>Saradnja s Tanovićem</h2>Vuković se prisjetila i svoje prve filmske uloge u filmu "Deset u pola“ bh. oskarovca Danisa Tanovića.- Uvijek ću isticati koliko je za mene, kao mladu osobu i glumicu, bilo važno dobiti povjerenje velikog reditelja i koliko sam zahvalna. To je bio veliki vjetar u leđa na početku mog profesionalnog puta, ali i motivacija u ličnom smislu, da ne odustajem i da se predani trud i rad uvijek isplate – kazala je Vuković.

Voljela bih da roditelji uvijek budu tu. U gotovo svakom izvođenju postoji replika koja zaboli drugačije

Vuković: Intimno je govoriti o emocijama u toku predstave

Stižu rezultati iz Brčko distrikta: SDA prva, NiP, Naša stranka i SBB u 100-tinjak glasova razlike

Većina načelnika u Krajini zadržali pozicije: Promjene u Ključu

Glasao i aktuelni načelnik Općine Stari Grad Irfan Čengić

Mirza Skenderagić za "Dnevni avaz" o MESS festivalu: Kritika ne postoji bez umjetnosti

Crveni križ Vogošća pokrenuo akciju prikupljanja sredstava: Apeluju na odziv građana

Posjetili smo punkt Pomozi.ba na Čengić Vili: Građani se masovno odazvali, donose odjeću, hranu...

Bh. pjevač Mirza Selimović otkazao je nastupe u Crnoj Gori zbog poplava u našoj zemlji

Održana konferencija uoči 64. Internacionalnog festivala MESS: Snažna predstava za otvaranje

Nihad Kreševljaković, o porukama Festivala MESS, za "Avaz": Stoljeće mira pretvorilo se u totalnu katastrofu

Sarajevo: Simbol ružičaste vrpce u srcu grada

Glumac Adnan Hasković čestitao godišnjicu "Avazu": Želim vam da dugo trajete

Saobraćajna nesreća kod Ambasade SAD: Vozilo završilo na tramvajskim šinama

Selma Alispahić, prvakinja SARTR-a, za "Dnevni avaz": Mnogi ne znaju da je Andrić sav novac dao za biblioteke

Nuhanović o "Requiemu" za "Avaz": Zli ljudi ruše dječije domove

Odvažna i kreativna Suada Redžić o načinu života kroz umjetnost: Kisnem svakako jer sam sve svoje kišobrane negdje zaboravila i izgubila

Helena Vuković o ulogama i odrastanju za "Avaz": Pričajmo o vršnjačkoj ljubavi, a ne o nasilju

Stižu rezultati iz Brčko distrikta: SDA prva, NiP, Naša stranka i SBB u 100-tinjak glasova razlike

Većina načelnika u Krajini zadržali pozicije: Promjene u Ključu

Glasao i aktuelni načelnik Općine Stari Grad Irfan Čengić

Mirza Skenderagić za "Dnevni avaz" o MESS festivalu: Kritika ne postoji bez umjetnosti

Crveni križ Vogošća pokrenuo akciju prikupljanja sredstava: Apeluju na odziv građana

Posjetili smo punkt Pomozi.ba na Čengić Vili: Građani se masovno odazvali, donose odjeću, hranu...

Bh. pjevač Mirza Selimović otkazao je nastupe u Crnoj Gori zbog poplava u našoj zemlji

Održana konferencija uoči 64. Internacionalnog festivala MESS: Snažna predstava za otvaranje

Nihad Kreševljaković, o porukama Festivala MESS, za "Avaz": Stoljeće mira pretvorilo se u totalnu katastrofu

Sarajevo: Simbol ružičaste vrpce u srcu grada

Glumac Adnan Hasković čestitao godišnjicu "Avazu": Želim vam da dugo trajete

Saobraćajna nesreća kod Ambasade SAD: Vozilo završilo na tramvajskim šinama

Selma Alispahić, prvakinja SARTR-a, za "Dnevni avaz": Mnogi ne znaju da je Andrić sav novac dao za biblioteke

Nuhanović o "Requiemu" za "Avaz": Zli ljudi ruše dječije domove

Odvažna i kreativna Suada Redžić o načinu života kroz umjetnost: Kisnem svakako jer sam sve svoje kišobrane negdje zaboravila i izgubila

Helena Vuković o ulogama i odrastanju za "Avaz": Pričajmo o vršnjačkoj ljubavi, a ne o nasilju