Tuzlanka Ajla Karić s nepune 22 godine vozačica je Hitne pomoći. Svojim angažmanom ona svakodnevno ruši stereotipe i svima koji još sakupljaju snagu da se odvaže i krenu u nove životne avanture, zapravo, pruža inspiraciju.<h2>Ispravna odluka</h2>Karić je i medicinska sestra, a svoje radno iskustvo započela je upravo u toj ulozi, nakon čega je odlučila da se okuša i u vožnji uz pomoć starijih kolega koji su je nadgledali i procjenjivali.- U Službi sam počela raditi u junu 2024., a sanitet sam počela voziti krajem avgusta. Prije toga sam radila i u UKC-u kao medicinska sestra pa zahvaljujući tim iskustvima koje sam stekla nije mi trebalo dugo da se uklopim. Većinom vozim preko dana jer je veća potreba za vozačima, ali vozim i u noćnoj – objasnila je Karić.Ističe da je politika rada takva da svi članovi tima sve rade, pa tako i vožnja nije samo vožnja.- Dio ovog posla je i teški fizički rad, unos pacijenta, prebacivanje i slično, ali imam dosta pomoći od svojih kolega. Moj kolektiv je zaista divan i svi me podržavaju, a ko zna, da nisu takvi, možda ni ja ne bih uspjela. U svakom slučaju, bez obzira ko vozi, posao se adekvatno završi – kazala je Karić.

S obzirom na to da ne reagiraju svi vozači adekvatno kada čuju sirene vozila Hitne pomoći, Karić mora uvijek biti spremna na ispravnu odluku.- Nekim pacijentima su i sekunde presudne, ali situaciju bi mnogo otežalo da se desi nesreća, tako da moram biti oprezna i ne rizikovati jer sam odgovorna za sve u vozilu. Trudim se biti oprezna i proračunata – navela je Karić. Dodaje da je ovo stresan posao, ali se navikla da funkcionira pod stresom i adrenalinom.<h2>Spasila život</h2>Njeno okruženje je ispočetka bilo iznenađeno odlukom da radi ovaj posao, ali su je, ipak, podržali.- Bili su i zabrinuti jer prvi put žena vozi, a s obzirom na to da sam ja i manja žena, to je dodatno doprinijelo zabrinutosti. Mene je malo i čudno vidjeti za volanom takvog vozila – kroz smijeh je ispričala Karić.Najveća satisfakcija joj je, ističe, kada dođe kući, sve se smiri, sumira utiske i shvati da je taj dan pomogla nečijem članu porodice i spasila život sa svojim timom.<h2>Nisam slaba</h2>- Tokom kućnih posjeta, porodice su uglavnom iznenađene kad me vide. U početku sumnjaju u mene, ali na kraju ih svojim radom uvjerim u svoje sposobnosti. Posao obavim kako treba i nisam slaba kao što možda izgledam – poručila je Karić.Trudim se da ne slušam mišljenja koja nisu konstruktivne kritike, ali mi znači čuti pozitivne reakcije bliskih ljudi.

Njeno okruženje je ispočetka bilo iznenađeno odlukom da radi ovaj posao, ali su je, ipak, podržali

Tuzlanka pomjera granice i inspirira druge: Ajla Karić je vozačica saniteta sa samo 22 godine

Ime i prezime: Hazim Mehmedić.Datum i mjesto rođenja: 19. april 2004., Sarajevo.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Sportist.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Muzičar.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Harmonika.Najdraža pjesma: „Halima“, Safet Isović.Šta gledate na televiziji: Ne gledam TV.Šta Vas nervira: Dvoličnost.Najdraži grad: Istanbul.Najbolji poklon koji ste dobili: Harmonika.Čega se plašite: Nepoznatog prostora.S kim najradije pijete kafu: S porodicom.Omiljena društvena mreža: Instagram.Najdraža boja: Zelena.Ko Vam je uzor: Ismet Alajbegović Šerbo.Najdraži pisac: Ivo Andrić.Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Zaustavio nasilje nad nedužnim narodom.Omiljeni muzičar ili bend: Aleksandar Sofronijević.Posljednja knjiga koju ste pročitali: „Don Kihot“.Tim za koji navijate: Sarajevo.Omiljena narodna izreka: Ko drugom jamu kopa, sam u nju pada.Koje pitanje najviše mrzite: Lična pitanja.Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Miraj Grbić.Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Brazil.

Plašim se nepoznatog prostora

Harmonikaš Hazim Mehmedić: Najviše volim kafu s porodicom

Operacija nosa nije uvijek estetske prirode, čak je vrlo često potreba za operacijom zbog nemogućnosti pravilnog disanja, čestih upala grla, kao i drugih problema. Prof. dr. Karabeg za „Avaz“ je pričao kada je korektura najbolja opcija za zdravlje i zašto se takvi zahvati ne trebaju izbjegavati.<h2>Zdravstveni problemi</h2>- Radio sam operaciju djetetu od osam godina, a nedavno mi je bio na kontroli. Naime, on je pao i slomio nos, a posljedica je bila nemogućnost disanja. Trauma je dovela do blokiranja protoka zraka kroz nos, dijete je disalo samo na usta. Uvečer se djetetu sušilo grlo, imalo je česte upale nosne sluznice, ali i krajnika, primao je injekcije, pio antibiotike veoma često. Drugi problem djeteta je bio tako teško deformiran (estetski) nos da ga je okolina zadirkivala. U dogovoru s roditeljima, operirali smo mu nos, i sada, više godina poslije, on dobro diše i ima lijep oblik. Više nema upala grla i respiratornih puteva, socijalni život mu je sasvim uredan – ispričao je dr. Karabeg.Također, operirao je i starijeg pacijenta, koji je imao 66 godina, ali iste probleme koje više nije mogao tolerirati. - Završetak te priče je sličan prethodnom, prelijep osjećaj da ste hirurg koji može pomoći svojim znanjem i iskustvom u teškim i izazovnim slučajevima. Većina pacijenata koji zahtijevaju estetsku operaciju nosa jednostavno traži promjenu veličine i oblika nosa, a najčešće smanjenje veličine. Međutim, ne smije se zanemariti činjenica da, osim važne estetske i dominantno personalne karakteristike, nos predstavlja važan organ mirisa i glavni organ disanja – objasnio je dr. Karabeg.Istaknuo je da i pacijent i hirurg moraju biti više nego zadovoljni. Važno je da hirurg otkrije pacijenta s dismorfobijom ili iskrivljenom slikom o sebi. Bez obzira na korektno urađen zahvat, veoma dobar ili čak perfektan rezultat, pacijent može biti nezadovoljan.- Takve pacijente nije lako otkriti u preoperativnom razgovoru, jer su inteligentni, elokventni, a u dubini duše mogu biti frustrirani ili puni kompleksa. Slanje pacijenta psihologu često dovodi do nerazumijevanja u ordinaciji plastičnog hirurga. Može biti neugodno iskustvo i za pacijenta i hirurga – kazao je dr. Karabeg.<h2>Proces zahvata</h2>Operaciju je teško razumjeti pošto se praktično radi ,,naslijepo’’ kod zatvorene tehnike, jer se ne prave vanjski rezovi. Kod otvorene tehnike, preglednost je besprijekorna, ali ostaje mali ožiljak. Dužina estetskog operativnog zahvata je 60-ak minuta, a kada se radi operativni zahvat nosne pregrade, traje do sat i po.- Tamponada nosa traje tri dana. Imobilizacija plastičnim splintom se nosi 7 do 10 dana, i to samo u slučaju da se moraju pomjerati nosne kosti. Inače, ako se ne pomjeraju, nema nikakve imobilizacije osim flastera nekoliko dana – pojasnio je dr. Karabeg.

<h2>Trodimenzionalni koncept</h2>- Uspjeh često ovisi o taktilnom i emocionalnom osjetu hirurga. Podrazumijeva trodimenzionalni koncept. Kompleksnost se sastoji u tome što je često, ponekad i nemoguće, predvidjeti krajnji rezultat. Nažalost, u svijetu je procent novih operativnih zahvata nakon prve operacije približno 30 posto. Kod određenog broja pacijenta potreban je dodatni operativni zahvat, najčešće minorni u lokalnoj anesteziji što se, predoperativno objasni pacijentu koji tu činjenicu shvati i prihvati – objasnio je dr. Karabeg.

Operirao sam dječaka od osam godina i čovjeka od 66, kod obojice je rezultat bio bolje zdravlje, ispričao je doktor Karabeg

Prof. dr. Reuf Karabeg za „Avaz“: Operacija nosa je nužna kod problema s disanjem

Danas se obilježava Međunarodni dan žena na koji se odaje počast ekonomskim, političkim i društvenim postignućima žena. Iako je borba za ravnopravnost trajala više od stotinu godina, ona se i dalje nastavlja.

Sarajevske ulice ispunjene su mirisnim cvijećem, a mogu se vidjeti i brojni muškarci i djeca koji su kupili poklone za majke, supruge, kćerke, sestre, djevojke... Svaki korak ispunjen je romantikom i dobrim raspoloženjem.Ulice Sarajeva ispunjene su i velikim brojem trgovaca koji su na tezgama povodom Međunarodnog dana žena izložili raznobojno cvijeće i druge poklone namijenjene pripadnicama "nježnijeg" spola.

Provjerili smo cijene cvijeća ove godine te tako, ako ste krenuli u kupovinu, za ružu trebate izdvojiti pet maraka, tulipane i karanfile između dvije i tri marke, a predivne aranžmane možete uzeti u rasponu cijena od osam maraka pa naviše.Prodavači kažu da se duh 8. marta nije izgubio i da građani još uvijek s radošću kupuju poklone.&nbsp;<a href="https://www.youtube.com/channel/UCaRTo-H6Q9QZVKu9tDi-0WQ">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal AVAZ TV.</a>

Za ružu trebate izdvojiti pet maraka, tulipane i karanfile između dvije i tri marke

Dan žena: Sarajevske ulice ispunjene mirisima i obojene predivnim cvijećem

Ime i prezime: Elvir Halilović.Datum i mjesto rođenja: 15. decembar 1976., Ljubovija.Šta prvo uradite kad se probudite: Pijem kafu.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Nečim što ima veze s putovanjima.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Noćni čuvar.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Ne bih nosio ništa, tamo bih otišao da pronađem sebe.Najdraža pjesma: Balaševićeve balade.Šta gledate na televiziji: Putopisne reportaže i dokumentarce.Šta Vas nervira: Lažovi i licemjeri.Najdraži grad: Srebrenica.Najbolji poklon koji ste dobili: Dječiji osmijesi i zagrljaji.Čega se plašite: Plašim se da ćemo zbog mobitela i društvenih mreža postati roboti bez emocija.S kim najradije pijete kafu: S prijateljima, ali ponekad i sam.Omiljena društvena mreža: Facebook.Najdraža boja: Siva.Ko Vam je uzor: Moji roditelji.Najdraži pisac: U posljednje vrijeme Murakami.Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Ugasio bih društvene mreže i reality kanale.Omiljeni muzičar ili bend: Đorđe Balašević.Posljednja knjiga koju ste pročitali: "Nebom teku rijeke“, Elif Šafak.Tim za koji navijate: Nisam zagrižen navijač, ali fan sam reprezentacije BiH.Omiljena narodna izreka: Ko se posljednji smije, najslađe se smije.Koje pitanje najviše mrzite: Bezobrazna pitanja koja zadiru u intimu i vrijeđaju.Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Neka to bude Dado, dječak koji je glavni lik u nekoliko mojih priča.Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Švedsku.

Volio bih posjetiti Švedsku

Elvir Halilović: Uzor su mi moji roditelji

Ime i prezime: Elvedin Uzunović.Datum i mjesto rođenja: 11. mart 2004., Sarajevo.Šta prvo uradite kad se probudite: Pustim muziku.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Policajac.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Pjevanje.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Mikrofon.Najdraža pjesma: "Lepa do bola“, Sinan Sakić.Šta gledate na televiziji: Filmove i serije.Šta Vas nervira: Čekanje.Najdraži grad: Sarajevo.Najbolji poklon koji ste dobili: Mikrofon.Čega se plašite: Nemam strahova.S kim najradije pijete kafu: S kolegama i prijateljima.Omiljena društvena mreža: Instagram i TikTok.Najdraža boja: Crna.Ko Vam je uzor: Sinan Sakić.Najdraži pisac: Ivo Andrić.Omiljeni muzičar ili bend: "Južni vetar“.Posljednja knjiga koju ste pročitali: Ne čitam.Tim za koji navijate: Sarajevo.Omiljena narodna izreka: Ko pjeva, zlo ne misli.Koje pitanje najviše mrzite: Jesi li se umorio?Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Nikola Kojo.Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Brazil.

Da ne pjevam, bio bih policajac

Elvedin Uzunović: Nervira me čekanje

Ramazan u Srebrenici ove godine ima posebne čari, jer vjernici imaju priliku da biraju jedno od deset mjesta gdje mogu klanjati teravih-namaz. Damir ef. Peštalić, glavni imam MIZ Srebrenica, poručio je za „Avaz“ da im je cilj da mubarek dani prođu u najljepšem raspoloženju.<h2>Poseban osjećaj</h2>Ove godine smo, hvala Bogu, uspjeli da organiziramo teravih-namaze u deset džemata, u obnovljenim džamijama u Srebrenici. Inače, mi imamo sedam aktivnih džemata, ali evo uz ramazan smo uspjeli još tri mjesta aktivirati, što je za nas ogroman uspjeh. Radosni smo zbog toga. Nekako najvažnije mjesto gdje klanjamo teraviju je Memorijalni centar Potočari, gdje već godinama organiziramo klanjanje. To je bila želja naših majki koju smo im ispunili – kazao je ef. Peštalić.Poseban je osjećaj, kaže, drugačiji, kada se tu klanja.

- Ovom prilikom pozivam naše džematlije koje mogu doći u Memorijalni Centar za ramazan da nam se pridruže. Naravno, pokušavamo uraditi sve da ramazan ovdje bude kao i u većim gradovima. Cilj nam je da svima bude lijepo i da tu sliku života iz Srebrenice pošaljemo u svijet – poručio je ef. Peštalić.Poručio je svim muslimanima da je ramazan prilika koja se čovjeku ukazuje svake godine i kroz koju može ojačati.<h2>Nova prilika</h2>- Kada doživite ramazan, trebate biti zahvalni dragom Bogu jer ste ponovo dobili priliku da kroz ibadete i post i sve ono što ramazan nudi kao priliku da iz tog mjeseca izađete bolji. To jeste svrha svakog ibadeta. On nije sam za sebe, treba da nas uči i ojača, učini boljim, te da islam živimo svakodnevno – objasnio je ef. Peštalić.Ramazansku poruku šalje i onima koji su van granica BiH, ali i same Srebrenice, a to je da ne zaborave Srebrenicu, te se uključe i budu aktivni kroz razne projekte koji se tamo odvijaju.<h2>Podjela iftara</h2>Medžlis Islamske zajednice Srebrenica i ove godine organizira podjelu iftara za majke Srebrenice, osobe u potrebi, te one koji žive sami i nisu u mogućnosti pripremiti sebi iftar. Ova plemenita akcija je veliko dobro djelo i prava priča ramazana, jer se u njoj pokazuje pažnja prema drugima, dijeli imetak i pruža ruka pomoći kojima je najpotrebnija, a pozvali su sve koji mogu da se odazovu.

Poseban je osjećaj klanjati teravih-namaz u Memorijalnom centru Potočari, kazao je

Pašalić: Budite zahvalni kada doživite ramazan

Glavni imam MIZ Srebrenica Damir ef. Peštalić za "Avaz": Islam treba živjeti svakodnevno

Imam 22 godine. Pri rentgenskom snimku šake, zbog manjeg otoka nakon lakšeg udarca, nađen mi je tumor.&nbsp;Plastični hirurg sumnja na enhondrom. Je li to ozbiljno ili dobroćudno?- Enhondrom je dobroćudni tumor kostiju. Predstavlja najčešću primarnu neoplazmu (tumor) skeleta šake. Od svih lokalizacija, najčešće se pojavljuje na šaci -na metakarpalnim kostima i falangama(člancima) prstiju. Podjednako su raspoređeni na muški i ženski spol.Javljaju se od prve do sedme decenije života, a najčešće u drugoj deceniji.Rastu lagano i imaju nisku stopu spontanih preloma.Može biti prisutan bol i rjeđe lokalni otok. Palpabilna masa je izuzetno rijetka. Najčešće se otkrije kada se desi spontani prelom kao što je bio slučaj kod vas ili kao uzgredni radiografski nalaz pri rentgenskom snimanju šake.Liječenje se sastoji od uklanjanja tumora i rekonstrukcije defekta kosti sa transplantacijom kosti, uobičajeno sa kuka. Pacijent na mjestu uzimanja kosti sa karlične kosti nema nikakvih tegoba nakon cijeljenja rane.Bila sam na pregledu kod plastičnog hirurga. Rekao mi da imam pritisak na nerv ruke i napisao da je dijagnoza CTS. Možete li mi reći o čemu se radi?- Glavni patofiziološki uzrok ovog sindroma karpalnog tunela (CTS, engl.carpal tunnel syndrome) je povećanje pritiska na n.medianus na nivou ručnoga zgloba različitoga uzroka.Malo koja bolest šake može da dovede u zabludu ljekara i pacijenta kao ova.Neizvjesnost u dijagnostici, ''lutanje'' od ljekara do ljekara oko 6 mjeseci je skoro pravilo. Uobičajeni simptomi ovoga sindroma su slabost i nespretnost šake i promijenjen osjet u palcu, kažiprstu, srednjem i jednoj polovini domalog prsta. Simptomi se pojačavaju korištenjem šake, najčešće pri hvatu. Pacijent se često budi iz sna zbog utrnutosti prstiju i bola u ručnom zglobu i podlaktici. Smanjen osjet u projekciji nerva i atrofija (reduciranje ) mišićne mase palca su znak odmakloga procesa. Dijagnoza se sa 85 posto tačnosti postavlja samo kliničkim pregledom. EMG i brzina provodljivosti nerva se rade u nejasnim slučajevima .Konzervativan tretman se sastoji se od imobilizacije ručnoga zgloba, injekcija kortikosteroida u karpalni tunel i korištenje oralnih nesteroidnih antiinflamatornih lijekova.Imobilizacija ručnoga zgloba obično reducira pa čak i kompletno ukloni simptome karpalnoga tunela, ali ne rješava uzrok. Stoga je operativni tretman najčešće indikovan u određenoj fazi bolesti.Ukoliko postoji lokalni razlog (npr.higrom, lipom, loše srastao prelom), uz oslobađanje nerva uobičajeno presijecanjem krova tunela ručnoga zgloba, mora se riješiti i lokalni uzrok.Operacija se izvodi u kratkotrajnoj ligt anesteziji (bez uspavljivanja) i traje oko 30 minuta. Operativni i postoperativni tok su bezbolni. Oporavak uz oslobađanje simptoma bolesti je u kratkom postoperativnom periodu.Čini mi se da imam skraćenje prstiju šake, koje se spontano dešava. Ako je do tetiva (kaže mi kćer koja je medicinski tehničar) mogu li se ove tetive produžiti? Koža dlana mi je naborana i neravna. Strašno mi smeta da radim, a puno koristim šake pri radu.- Kontraktura dlana i prstiju šake, Dupuytren-ova bolest, se karakterizira ograničenim pokretima prstiju šake, prvenstveno nemogućnošću punoga opružanja, zbog formiranja potkožnih čvorova na dlanu i prstima šake i konsekutivnog ,,skupljanja-savijanja,, prstiju. Uzrok ovoga čestoga oboljenja, koje se javlja skoro isključivo u populaciji bijelaca, nije poznat. Javlja se predominantno u muškaraca između 40. i 60. godine života, sa odnosima 6:1 u odnosu na žene. Oboljenje je obostrano u polovini slučajeva.Postoji nasljedna sklonost,&nbsp; a oboljenje je češće kod pacijenata koji boluju od epilepsije, šećerne bolesti, alkoholizma, ali i bolesnika sa hroničnim oboljenjima.Najčešće se manifestuje zadebljanjem na dlanu i prstima šake i često se pogrešno protumači kao žuljevi. Mali procenat pacijenata može demonstrirati zahvatanje tabana (Lederhosen-ova bolest) ili penisa (Peyronie-eva bolest).Kontraktura, zadebljana potkožna fascija, može da bude i vrpčasta pa se da zamijeniti sa, najčešće, skraćenjem tetiva.Koža dlana i zahvaćenih prstiju na strani dlana, može da bude jako napeta i uvučena u brazde dlana i prstiju.Konzervativni tretman se sastoji od ultrazvučne i radioterapije, te ubrizgavanja kortikosteroidnih injekcija. Ubrizgavanje kolagenaze,10 000 jedinica, u zadebljanu fasciju predstavlja tzv.enzimatsku razgradnju iste sa posljedičnim boljim pokretima bolešću zahvaćenih prstiju. Rijetki konzervativni tretman dovodi do trajnoga uspjeha.Korekcija deformiteta i vraćanje funkcionalne sposobnosti šake su ciljevi hirurškog zahvata koji je potreban kod uznapredovalih kontraktura (ograničenih ispružanja), posebno zglobova prstiju. Otklanjanje zadebljane potkožne fascije daje najbolje dugoročne rezultate.Pacijent operativni zahvat provede uobičajeno ugodno nakon blokade nerava u pazuhu, dakle najčešće se ne uspavljuje. Ukoliko preferira,može se uraditi u "light" ili opštoj anesteziji. Pacijent isti dan odlazi na kućno liječenje.Pacijent se treba javiti na vrijeme, dok se nisu stvorile trajne promjene na zglobovima, kada je hirurški tretman otežan, a rezultat neizvjestan.

Sindrom karpalnog tunela je jedna od rijetkih bolesti šake koja može da dovede u zabludu ljekara i pacijenta 

Dr. Reuf Karabeg odgovara na pitanja pacijenata: Bolesti šake i kako se liječe

Pucnjem iz topa, paljenjem kandilja i klanjanjem prve teravije 28. februara 2025. godine započeo je najsvetiji mjesec u islamu - ramazan. Mjesec posta, milosti, retrospekcije svojih djela, oduvijek je bio mjesec kada su vjernici bliži Bogu. Derviš Salem Šehović i fra Mirko Majdandžić živi su primjer zajedništva, prijateljstva te već drugi ramazan fra Majdandžić, u Vukeljićima kod Fojnice, zapali prvi top da označi početak svetog mjeseca te sa svojim prijateljem dervišom podijeli iftar i blagodati ramazana.<h2>Ljepota druženja</h2>- Nas dvojica se družimo više od pet godina. Išao sam na iftar kod njega tokom ramazana, a prošle godine sam prve večeri upalio top da se označi kraj posta i početak iftara. Mislim da je to jedan lijep detalj i mi svi trebamo staviti naglasak na lijepe stvari i podijeliti ih s drugima. Ima puno stvari koje su zajedničke, ne treba praviti od nekoliko vjerskih pravaca neku mješavinu religija. Nekad se ljudi boje kada se druže s nekim ko vjeruje drugačije da će izgubiti nešto od svoje vjere. To je strah bez razloga – poručio je fra Majdandžić za „Avaz“.Istaknuo je da svako drži svoj pravac, vjeruje na način na koji je odgojen, a dijeli se ono vanjsko.- Tu ljepotu druženja, kada se završi dan posta, pa se sjedne da se okrijepi, da se Bogu kaže hvala za taj dan, to je lijepo podijeliti s nekim ko ti je prijatelj. Tako je to bilo i prije. Kada su se bojala jaja za Uskrs, išla su sva djeca iz sokaka kod katolika ili pravoslavaca pa su zajedno jeli kolače, a onda su za bajrame zajedno jeli baklave. Danas se prave i naglašavaju razlike, uzeli smo neke lude postavke na kojima gradimo odnose, a stvarno to ne bi trebalo – naglasio je fra Majdandžić.

Ako imamo prijatelja, dodaje, kako god se zove, s njim treba graditi prijateljstvo i pustiti šta drugi pričaju. Svako putuje svojim putem kroz život, a na tom putu treba se družiti i dijeliti sve lijepo.Derviš Šehović kaže da sa svojim dobrim prijateljem, fra Majdandžićem, već dugo dijeli iftare i blagodati ramazana.- „Da muslimani, Bošnjaci i drugi narodi znaju koje su blagodati u mubarek mjesecu ramazanu, poželjeli bi da traje tokom cijele godine“. Ovo su riječi Božijeg poslanika Muhammeda, a.s., a i mi te riječi trebamo da prenosimo jer on je imao najbolju uputu, a Allah, dž. š., ima najbolji govor. Naša zemlja je u teškoj situaciji, a kroz historiju su je mnogi napadali i uzimali njene dijelove. U mojoj glavi je misao da nikada narodi ni nacije nisu vodili ratove. Ratove vode bolesni umovi i mi trebamo svojim djelima pokazati i dokazati da nismo jedni od njih – poručio je derviš Šehović.<h2>Dijeliti nafaku</h2>Naglasio je da treba misliti na komšiju bez obzira kojoj vjeri ili naciji pripada, jer nas je Bog sve jednake stvorio.- Bog nas sve jednako gleda, a posebno u ramazanu. Opskrbi nas uvećanom nafakom, isključivo u ramazanu, a ako nama, Allah u izobilju spušta nafaku i bereket, zašto da mi onda taj svoj dio nafake ne podijelimo i s drugim narodima i religijama, pa da se i oni raduju ramazanu. Evo već šest godina ja pozivam na iftar i to prvog dana ramazana, svog brata, jer nas je Bog jednake stvorio – kazao je derviš Šehović.<h2>Savršen red</h2>Derviš Šehović poručio je da se svi trebaju družiti s komšijama, obići ih, odnijeti hediju i obradovati ih. Također, dodaje, treba voljeti ovu zemlju, zasijati je, jer nam je data da od nje živimo i volimo je.- Allah je uspostavio savršen red na nju i nije na nama da pravimo nered – zaključio je.

Ako nama Allah u izobilju spušta nafaku, zašto da je ne podijelimo i s drugima, kako bi se i oni radovali ramazanu, poručio je derviš

Derviš Šehović: Već šest godina zovem svog brata na iftar

Fra Mirko Majdandžić i derviš Salem Šehović za "Avaz": Lijepe stvari trebamo dijeliti s drugima bez obzira na vjeru

Međunarodni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja, poznat kao Dan ružičastih majica, obilježava se svake godine u drugom mjesecu, s ciljem podizanja svijesti o važnosti prevencije vršnjačkog nasilja i promocije empatije među mladima.<h2>Jačanje vještina</h2>Porijeklo ovog dana je iz Kanade, gdje je 2007. godine grupa učenika organizirala akciju nošenja ružičastih majica u znak protesta protiv nasilja koje je doživio jedan njihov vršnjak. Naime, dječak iz njihove škole bio je ismijan i zlostavljan jer je nosio ružičastu majicu, pa su učenici odlučili obući iste majice kako bi poslali snažnu poruku protiv nasilja i diskriminacije.- Dan ružičastih majica pruža priliku da se istakne važnost emocionalne sigurnosti svakog djeteta i mladih uopšte. Vršnjačko nasilje nije samo fizičko zlostavljanje, već i psihološko, verbalno, socijalno, pa i digitalno nasilje koje ostavlja duboke i trajne posljedice na mentalno zdravlje žrtava. S obzirom na to, važno je da svi, od roditelja, učitelja, do vršnjaka, prepoznaju znakove nasilja i pružaju adekvatnu podršku – kazala je psihologinja Dajana Rikanović za "Avaz“.

Psihološki, dodaje, vršnjačko nasilje može ozbiljno utjecati na samopouzdanje i emocionalnu stabilnost osobe, naročito u adolescenciji, kada se oblikuju temeljne karakteristike ličnosti.- Djeca i mladi koji su izloženi nasilju često razvijaju osjećaj nesigurnosti, anksioznosti, depresije, pa čak i posttraumatskog stresa. U nekim slučajevima, to može dovesti do ozbiljnih posljedica, uključujući smanjenje akademskih postignuća, probleme u društvenim odnosima i osjećaj izolacije – navela je Rikanović.Kako bi se suzbilo vršnjačko nasilje, istaknula je, potrebno je raditi na jačanju emocionalnih vještina, izgradnji samopouzdanja i razvijanju zdravih odnosa među mladima.<h2>Rad u grupi</h2>- To uključuje promicanje poštovanja različitosti, učenje o granicama, razvijanje sposobnosti za rješavanje konflikata i pružanje podrške osobama koje su žrtve nasilja. U Psihološkom centru Sirius svakog mjeseca organiziramo grupe podrške za djecu, i to je sigurno mjesto za razgovor, razmjenu iskustava i podršku. Rad u grupi pomaže djeci da se otvore, osjete razumijevanje i pronađu emocionalnu podršku koja im je potrebna da prevaziđu traume – poručila je Rikanović.Svi možemo biti promjena koju želimo vidjeti u društvu - bilo da nosimo ružičastu majicu, bilo da pružimo ruku podrške nekome ko se suočava s nasiljem.<h2>Jasna poruka</h2>- Obilježavanjem Dana ružičastih majica šaljemo jasnu poruku da vršnjačko nasilje nije prihvatljivo, da svaki pojedinac zaslužuje poštovanje, ljubaznost i sigurnost, te da zajedničkim naporima možemo stvarati bezbrižnu i podržavajuću okolinu za sve mlade ljude - zaključila je Rikanović.

Vršnjačko nasilje nije samo fizičko zlostavljanje, već i psihološko, verbalno, socijalno, pa i digitalno

Psihologinja Dajana Rikanović za "Avaz": Važno je prepoznati znakove nasilja i pružiti podršku

Nakon dvije godine, Print21 se vratio u Sarajevo te 26. i 27. februara u hotelu Radon Plaza, svi zainteresirani imaju priliku prisustvovati najvažnijem regionalnom događaju za sve zaljubljenike u svijet printa. Sajam Print21 je prilika za druženje, razgovor, razmjenu iskustava te upoznavanja s novim tehnologijama. Posjetioce očekuju renomirane bosanskohercegovačke i regionalne tvrtke iz grafičke industrije koje će predstaviti aktuelne tehnologije i rješenja prvenstveno iz segmenta digitalnog printa, od malih aplikacija do velikih formata.U sklopu izložbenog dijela je i uvijek atraktivan wrap kutak, kao i edukativni dio u sklopu kojeg se predstavljaju trendovi i aktuelna dešavanja u industriji.

Željka Livajić, voditeljica projekata u časopisu Print Magazin, kazala je kako je sajam pokrenut s ciljem predstavljanja trendova u digitalnom printu, kao i doradi te pratećim rješenjima koja su vezana uz proizvodnju digitalnog printa.- Svi znamo koliko tehnologije digitalnog tiska danas brzo napreduju i koliko se svi vodeći svjetski brendovi trude biti u korak sa inovacijama koje nameću tržište i kupci, ali i koje se nameću same po sebi potrebama tržišta. Nama je bila želja upoznati regiju, barem u određenoj mjeri, sa trendovima i novitetima koji se nude u segmentu digitalnog tiska i u kom smjeru se razvija digitalno tržište. Na samom početku prije 5-6 godina, fokus nam je bio na malim aplikacijama digitalnog tiska, ali tržište je učinilo svoje pa smo došli do dosta velikih strojeva, velikog formata, velikih katara – kazala je Livajić za „Avaz“.

Na sajmu se nalaze brojni izlagači, a svi su potvrdili da im je ovo nezaboravno iskustvo te da su oduševljeni organizacijom.Tomislav Kralj iz kompanije Eurocop iz Zagreba zadovoljan je sajmom i iznova se vraćaju u Sarajevo.- Ovdje smo redovni gosti, a očekujemo da bude što više posjete iz regije jer mislim da imamo zanimljive proizvode, tu je puno brendova koji nude automatizaciju i sigurno olakšavaju ljudima rad u štampi. Organizacija je kao i uvijek na nivou bez ikakvih problema – poručio je Tomislav Kralj iz kompanije Eurocop, Zagreb.

Merzina Kovač, produkt menadžer za Canon, Avtera BiH dala je čistu desetku za organizaciju kao i usluzi.- Prvi put sam tu kao izlagač i sve mi je novo. Evo, dvorana se puni i vjerujem da će posjeta biti dobra. Naš cilj je da prezentujemo naše mašine i nadamo se novim kupcima – dodala je Kovač.

Kenan Suhonić, iz kompanije IGEPA čije poslovnice su u više gradova BiH, na sajmu ove vrste izlažu prvi put. - U našem prodajnom programu su između ostalog mašine za print, sa UV štampom, materijali koji se koriste u štamparskoj industriji. U ovoj formi izlažem prvi put, na ovakvom sajmu. Izuzetno smo zadovoljni samom organizacijom i svim drugim aspektima. Zadovoljni smo i našom ekipom i pristupom ovom sajmu. Posjeta je odlična, doslovno nam fali još ljudi da pokrijemo sve i uslužimo sve posjetioce. Za prvi dan, stvarno, izvan svih očekivanja – naveo je Suhonić.

Event menadžer u hotelu Radon Plaza, Dino Švraka naglasio je da je ovo jedan od najvećih sajmova printa u regiji te da su opravdali povjerenje klijenta koji im se iznova vraća.- Pokrio sam organizaciju ovog eventa, od dogovora do realizacije. Ovo je jedan od najvećih sajmova printa u regiji. Organizacija je za naš hotel velika stvar, jer nas klijent već treću godinu odabire za realizaciju svog projekta, znači da su zadovoljni našom uslugom i najavili su evo da će doći i četvrtu godinu, jer im se sviđa i ne žele razmišljati o nekom drugom hotelu. Radon Plazu smatraju svojim domom. Sajam traje dva dana, ali prema prvim utiscima su svi zadovoljni – zaključio je Švraka.

Održava se 26. i 27. februara, a posjetioci imaju priliku upoznati se s novim tehnologijama

Sajam Print21 ponovo u Radon Plazi: Najvažniji regionalni događaj za zaljubljenike u svijet printa

Ime i prezime: Latif Moćević.Datum i mjesto rođenja: 5. juni 1986., Čajniče.Šta prvo uradite kad se probudite: Zahvalim.Da niste to što jeste, čime biste se bavili: Kuhar.Šta Vam je bio prvi posao u životu: Pjevanje.Kada biste samo jednu stvar mogli ponijeti na pusti otok, šta bi to bilo: Ne šta, nego koga? Mersihu.Najdraža pjesma: Provincijalka.Šta gledate na televiziji: Filmove.Šta Vas nervira: Bezobrazluk.Najdraži grad: Sarajevo.Najbolji poklon koji ste dobili: Ibrahim.Čega se plašite: Visine.S kim najradije pijete kafu: S porodicom.Omiljena društvena mreža: Instagram.Najdraža boja: Crna.Ko Vam je uzor: Muhammed, neka je mir na njega.Najdraži pisac: Nedžad Ibrišimović.Da imate mogućnost, šta biste uradili da poboljšate stanje u svijetu: Najpotrebniji nam je razgovor.Omiljeni muzičar ili bend: Đorđe Balašević.Posljednja knjiga koju ste pročitali: "Mudrosti“, El-Iskenderi.Tim za koji navijate: Sarajevo.Omiljena narodna izreka: Strpljen – spašen.Koje pitanje najviše mrzite: Kako si? Kada se izgovori bez brige.Omiljeni lik iz knjige, filma ili serije: Mravko Travko.Koju zemlju biste voljeli posjetiti: Japan.

Plašim se visine

Moćević: Ibrahim mi je najljepši poklon

Latif Moćević: Prvi posao mi je bio pjevanje

Jasmin Dolamić iz Tešnja bavi se astrofotografijom za koju kaže da nudi mogućnost da se svemir i pojave na nebu istraže na zanimljiviji način te prikaže sve što ljudsko oko ne može samo uočiti. Dolamić je o svojoj ljubavi prema svemiru pričao za "Avaz“ te otkrio kako je počeo snimati.<h2>Siva mrlja</h2>Astrofotografija je svako snimanje objekata na noćnom nebu. Može se snimati mobitelom, kamerom i teleskopom, ali prava astrofotografija nastaje kroz teleskop.- Mene je svemir počeo zanimati još u osnovnoj školi, sve što smo učili o nebeskim tijelima mi je bilo jako zanimljivo. Kroz to se rodila želja da imam teleskop i kad sam ga kupio, počeo sam i sam da promatram, a kasnije i snimam kako bi s ostalima mogao podijeliti šta se vidi kroz teleskop – započeo je svoju priču Dolamić.Prema njegovim saznanjima, Dolamić je jedini astrofotograf u Bosni i Hercegovini koji snima kroz teleskop. Objasnio je koja je razlika između vizuelne astronomije i astrofotografije.- Jedan od razloga zašto sam se počeo baviti ovom vrstom fotografiranja jeste što je to jedini način da se predstavi sve što se može vidjeti kroz teleskop i čak jedini način na koji se može vidjeti još detaljnije. Vizuelna astronomija, promatranje kroz teleskop, malo je zahtjevnija u smislu da se mora otići na tamnu lokaciju, mnogo dalje od grada, da bi se vidjeli detalji, a opet naše oči ne mogu zabilježiti sve boje u objektima koje promatramo pa oni najčešće izgledaju kao sive mrlje. Veliki broj ljudi kada vidi te objekte se razočara, jer ne izgledaju kao na internetu. Oboje ima svoje čari, svakako, ali fotografija nudi više detalja – naveo je Dolamić.

Dodao je da većini koja se počne baviti astronomijom, prvi objekt posmatranja i snimanja bude Mjesec, pa je takva situacija bila i kod njega. Međutim, izdvojio je i najdraže snimke koje je uspio uhvatiti.- Mjesec je najmanje zahtjevan za naciljati i snimiti, pa je to bio i meni prvi objekt. Nakon toga je uslijedila Velika maglica u Orionu. Najdraža fotografija koju sam uspio zabilježiti je Aurora u Mostaru. Te noći smo imali radionicu i ona se pojavila, što je jako rijetka pojava. Osim toga, posebno mi je drago bilo što sam snimio galaksiju NGC 7331 i u tom kadru ima Stefanov kvintet. Na nju sam potrošio više od 20 sati i zaista mi je ostala urezana u sjećanje – prisjetio se Dolamić.<h2>Nastanak fotografije</h2>Da bi nastala dobra fotografija, mora se proći kroz proces koji oduzima mnogo vremena, a odvija se u tri faze – planiranje, snimanje i obrada.- Prije samog snimanja bude mnogo planiranja za koje koristimo i planetarijumske softvere, naprimjer Stellarium, pa se doslovno može isplanirati kadar kroz teleskop. Nakon toga, odlazi se na dosta tamnu lokaciju, pripremi se oprema i snima se. Snimljeni materijal se obrađuje, kako bi se istaknule boje i detalji, te kako bi prikaz objekta bio što realniji – objasnio je Dolamić.Istaknuo je da naša država ima veliki potencijal za astroturizam, koji se praktikuje u svijetu.- Mnogi astronomi idu u potragu za tamnim nebom, a kod nas postoje 2-3 lokacija gdje je najtamnije nebo u cijeloj Evropi, a da je pritom pristupačno. To su, naprimjer, dijelovi na planini Maglić i Glamočko polje. Čak i da se ne ide na ta mjesta, sasvim je dovoljno malo se odmaći od grada kako bi se stvorili sasvim solidni uvjeti za astronomiju – zaključio je Dolamić.<h2>Izvori zagađenja</h2>- Imamo sreću da nemamo mnogo velikih gradova koji su izvori svjetlosnog zagađenja. Veliki dio naše države nije pretjerano svjetlosno zagađen, tako da imamo baš povoljne uslove za bavljenje astronomijom. Dovoljno je da se odmaknete desetak kilometara od grada, gdje je tamno nebo i imate odličan pogled – kazao je.

Najdraža fotografija koju sam uspio zabilježiti je Aurora u Mostaru, koja je jako rijetka

Uspješni astrofotograf Jasmin Dolamić za "Avaz": Naša država ima veliki potencijal za astroturizam

Nora Šahinpašić, voditeljica vremenske prognoze na OBN televiziji, kćerka je poznatih TV lica Mime i Dajane Šahinpašić, a njihovim stopama krenula je prije više od godinu.&nbsp;

Osim toga, Nora studira međunarodno pravo i uspješno žonglira svim obavezama. Stekla je veliku popularnost, a brojni gledaoci prozvali su je bosanskom Adrijanom Lima (Adriana), jednom od najljepših žena na svijetu.<h2>Prezadovoljna sam</h2>Lijepa Nora je za „Avaz“ pričala o ljubavi prema kamerama, komentarima gledalaca i planovima za budućnost.Već duže od godinu ste voditeljica vremenske prognoze. Imate li tremu kad se pojavite pred kamerama ili je to Vama prirodno s obzirom na to da su Vam i roditelji prisutni u medijima?- Zaista tremu nemam iz razloga što sam na televiziji bila već dok sam bila mami u stomaku. To je krenulo od malih nogu, zapravo se osjećam prirodno pred kamerom i kad god sam tužna ili ljuta, samo želim da sam pred kamerom, to mi je nekako najljepše mjesto i najmirnija sam u tom trenutku.Jesu li Vam roditelji dali neke savjete kada ste se počeli baviti ovim poslom?

- Rekli su mi da budem onakva kakva jesam, radim ono što osjećam da je najbolje i da je izgovaranje riječi i rečenica jedna od bitnijih stvari, tako da sam najviše radila na tome, ostalo je došlo, takoreći, prirodno. To je i dalje nešto što vježbam i nadam se da ću doći na nivo na kojem su moji roditelji.Vidite li se možda u nekom drugom segmentu novinarstva kao voditeljica?- Da, svakako. Trenutno zbog fakulteta, iako želim, nisam u mogućnosti raditi nešto zahtjevnije, jer je teško sve uskladiti. U ovom momentu sam prezadovoljna i vjerujem da će s vremenom to biti nešto drugo, ako se ne fokusiram potpuno na pravo.Kako usklađujete svoje obaveze na fakultetu i poslu?- Na poslu se osjećam prirodno, tako da mi je to možda i najljepši dio dana. Jedino je zaista teško kad su ispiti, izazovno je, ali ja volim izazove, tako da mi je i to super.

Zašto ste izabrali studij prava, šta je prevagnulo?- Iskreno, od malih nogu sam voljela debate i to je bilo baš izraženo u osnovnoj i srednjoj školi. S vremenom sam počela istraživati o pravu, jer, kada su ljudi vidjeli kako radim debate, pitali su me da li sam razmišljala da studiram pravo i onda sam ja počela malo više čitati o tome. Zaista mi je bilo zanimljivo i evo treća sam godina, prezadovoljna sam i ne bih nikad izabrala neku drugu oblast. S brojevima nisam baš najbolja, tako da je i to bio jedan od faktora definitvno.Gdje se vidite u narednih nekoliko godina?- Trenutno nemam neku viziju iz razloga što uživam i u jednom i u drugom, tako da sam se prepustila vremenu i onom što donese. Šta bude najispravnije za mene, to ću i uraditi.<h2>Bitan faktor</h2>Mnogo gledalaca komentira Vaš atraktivni izgled i porede Vas i s poznatom manekenkom Adrianom Lima. Kako se osjećate kada čujete te komentare?- Imponuje mi zaista, to je vjetar u leđa. Svoj izgled bih pripisala mami i zahvalila joj, zaista je lijepo čuti te komentare i uživam u njima.Dobijate li ružne komentare i kako oni utječu na Vas?- Iskreno, očekivala sam ih više, jer znamo kakvi su ljudi, često se drugima traže mane. Međutim, mnogo je više pozitivnih komentara koji jako lijepo utječu na mene. Naravno, ima i negativnih, ali me nikada nisu doticali i nikada me neće doticati, tako da ih preskočim ili me nasmiju ako ih pročitam. Svima stvarno želim poručiti da je to nebitno i nema potrebe da se iko na to obazire.Smatrate li da je za voditeljski posao jedan od bitnih faktora atraktivan izgled?- Bitan jeste, ali najbitniji nije. Mnogo ljudi to miješa, ali ipak je ovo posao za koji je potrebno znanje, glas, pravilan izgovor, a možete biti najljepši, ali pred kamerama da to izgleda drugačije, tako da je važna i opuštenost. Izgled dobro dođe, ali ipak ne bi rekla da je jedan od najbitnijih faktora.Šta biste poručili mladima koji bi krenuli stopama novinara, voditelja?- Bitno je vjerovati u sebe, biti opušten, ne treba ništa forsirati. Radite ono što se u tom trenutku čini najispravnijim. Sve treba da ide prirodnim tokom i ne treba se osvrtati na ružne komentare.<h2>Montiram emisije</h2>&nbsp;Kako izgleda jedan Vaš dan na poslu?- Kada dođem na posao, našminkam se sa svojim Sanjinom Egonom, nakon toga izaberem šta ću obući, ako već nisam odabrala ranije. Odem u svoju kancelariju, napišem prognozu, nakon toga izađem pred kamere, uživam u snimanju i na koncu ide montiranje. Mnogo ljudi to ne zna, misle da samo stanem pred kamere i pričam, ali ne. Sve radimo mi, osim snimanja, i drago mi je zbog toga jer sam, zahvaljući tome, naučila svašta da radim.

Najljepše mi je pred kamerom, svoj izgled bih pripisala mami i zahvalila joj

Nora Šahinpašić, voditeljica vremenske prognoze na OBN TV-u, otvoreno za "Avaz": Na poslu se osjećam prirodno

Redakciji "Avaza" javila se Tuzlanka koja se požalila kako grijanje u ovom gradu ne radi već treći dan.Na ovim minusima građani se smrzavaju, a pritom redovno plaćaju račune.- Građani Tuzle već treći dan nemaju napajanje centralnim grijanjem. Vlasti i odgovorni prijavljuju portalima navodno popravljanje kvara, ali radijatori su ledeni.&nbsp;Svake godine kvaliteta grijanja je sve gora, a kvarovi sve češći. Pritom, računi su regularno naplaćeni te da je došlo i do poskupljenja istog. Mi smo se porodično svi razboljeli, jer nema grijanja kod kuće - nema grijanja na poslu, a vani je temperatura i do -8.&nbsp;Primorani smo tražiti alternativne opcije kao što su grijalice i klime koje ne mogu da zagriju prostore te će na sve ovo doći i veći računi struje. Niko ništa godinama ne radi na popravljanju realnog problema - požalila se očajna Tuzlanka.

Nema grijanja kod kuće - nema grijanja na poslu, a vani je temperatura i do -8, požalila se naša čitateljica

Tuzlaci se smrzavaju, već treći dan nemaju grijanje: "Mi smo se porodično svi razboljeli"

Dana 15.2.2025., u Sarajevu je održan cjelodnevni Internacionalni simpozijum koji je organizovalo Udruženje plastičnih, rekonstruktivnih i estetskih hirurga u BiH (UPREHBiH). Tema je bila značajna za cijeli region i šire-izazovni i rijetki slučajevi, inovacije i komplikacije u plastičnoj, rekonstruktivnoj i estetskoj hirurgiji.Učešće su uzeli ljekari iz BiH, regiona i 3 kontinenta. Iz Bosne i Hercegovine je prezentirano 14 radova od strane 11 predavača-plastičnih i rekonstruktivnih hirurga (prof. dr. Reuf Karabeg, predsjednik Udruženja, prof.dr. Davorin Kozomara, prof. dr. Darko Jović, prim. dr. sci. Azra Pašić, prim. dr. Amela Karabeg, Danijela Crnogorac, dr. sci. Mufid Burgić, prim. dr. Anis Alagić, dr. Amir Haračić, dr. Marko Kljakić i dr.&nbsp; Aida Sivić). Profesor Karabeg od januara 2025., u dvogodišnjem mandatu, član ExCo (izvršnog komiteta) najvećeg Udruženja plastičnih, rekonstruktivnih i estetskih hirurga Evrope (ESPRAS), a bio je i predsjednik Komiteta za profesionalne standarde najvećeg svjetskog udruženja ICOPLAST. Trenutno je i predsjednik Udruženja UPREHBIH i Organizacionog odbora ovog skupa.- U septembru 2024. smo održali, kako drugi iz oblasti plastične hirurgije Balkana kažu, najveći ikad Kongres održan na Balkanu iz naše oblasti (www.sarajevo2024.com).Ovaj simpozijum je nastavak razmjene iskustava, nadogradnja stečenog sa istog kongresa. Često kažem, ne treba samo očekivati i živjeti sa saznanjem da će nam neko dati znanje. Trebamo se truditi da dijelimo naše iskustvo i širimo znanje drugima što je razmjena iskustva u pravom smislu riječi - koja doprinosi unapređenju i razvoju plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije u BiH, regionu i svijetu. Drago mi je vidjeti veliko prisustvo mlađih kolega na specijalizaciji, prvenstveno iz plastične hirurgije,&nbsp; ali i opšte i maksilofacijalne hirurgije, anestezije. Dobrobit pacijenta je na prvom mjestu.Trebamo se, kao Udruženje, boriti za poštovanje struke i nauke BiH, jer imamo izvanredne i stručne kolege,da se naš glas čuje dalje od regiona. Na ovaj način se nadograđuju stručna iskustva, otvaraju ideje za dalja istraživanja koja se trebaju realizirati i prikazati na najvećim svjetskim skupovima. Naš rad je prepoznat u Evropi i svijetu - kazao je dr. Karabeg.

Prof .dr Darko Jović iz Banjaluke istaknuo je da je simpozijum organiziran na evropskom nivou, što je, navodi, postalo uobičajeno u organizaciji prof. dr. Reufa Karabega.- Navikao nas je na besprekorno dobru organizaciju čija je osnovna odlika efikasnost i veliki profesionalizam. Predavanja su omogućila korisnu razmenu iskustava, podstakle zanimljive diskusije i stvorile prijatnu atmosferu među učesnicima Simpozijuma. Ovaj događaj nije samo doprinio stručnom razvoju, već je i pružio priliku za izuzetno korisna i inspirativna druženja - kaže dr. Jović.

Prof. dr. Davorin Kozomara iz Mostara naveo je da su mu posebno interesantne bile teme iz oblasti inovacija u struci, ali i oblasti medicinskih vještačenja.- Simpozijum je okupio široko društvo iz BiH i okolnih zemalja. Prezentirani su i najčešći slučajevi iz oblasti komplikacija, ali i načina njihovog rješavanja. Poseban interes za dostignuća struke se ogleda u pozamašnom broju različitih specijalista koji su nazočili skupu, a osobito mladih specijalizanata. UPREHBiH se još jednom potvrdio kao Društvo koje predstavlja široki krug medicinske plastično-rekonstruktivne oblasti i struke u BiH - dodao je dr. Kozomara.&nbsp;

Značajan doprinos simpozijumu su dali i ljekari iz regiona, određeni putem zoom komunikacije, iz Slovenije (Ljubljana), Hrvatske (Zagreb i Dubrovnik), Srbije (Beograd), Sjeverne Makedonije (Skoplje), Katara (Doha)….Predavanja su održali prof.dr. Rado Žic, prof. dr. Zlatko Vlajčić, prof.dr. Marko Margaritoni, prof. dr. Katarina Anđelkov, dr. sci. Olivera Kosovac, mrs. sci. dr. Zoran Žikić, dr. Aleksandar Lazarov, dr. sci. Mufid Burgić sa koautorom dr. sci. Al Hammdany, ali i Aleksander Nik Toš u ime prof. dr. Uroša Ahčana. Prim. dr. Jadran Bandić iz Beograda opisao je svoje utiske sa simpozijuma u Sarajevu.- Tri su utiska koja nosim iz Sarajeva. Prvo, na jednom mestu okupili su se izvanredni predavači iz Slovenije, Hrvatske, Makedonije, Srbije i naravno Bosne i Hercegovine te kolege iz Dohe.Drugo, kvalitet prezentovanih radova bio je izvanredan. Ali, ne samo to. Imali smo priliku da se zbilja diskutuje o izazovima i problemima koji opterećuju našu struku. Poseban kvalitet dale su i 3 inovacije (op.a. prof. dr. Uroš Ahčan, prof. dr. Reuf Karabeg sa timom i dr. Lazarov) koje su dale posebnu čar ovom Internacionalnom simpozijumu.Treće je pozitivna atmosfera koja se u jednom trenutku mogla&nbsp; okarakterizirati kao familijarni odnos - oduševljeno je podijelio dr. Bandić.

Edukacija je od vitalnog značaja u svim oblastima u društvu. O tome je pričao i prim. dr. Nedžad Dizdarević iz Zenice.- Kontinuirana medicinska edukacija je obaveza svih zdravstvenih radnika. U teškim financijskim vremenima UPREH u BIH na čelu sa prof. dr. Reuf Karabegom je uspio organizovati i okupiti značajna imena iz oblasti plastično-rekonstruktivne hirurgije u regiji dva puta u 6 mjeseci. Simpozij održan jučer u Sarajevu je bio odlična prilika za razmjenu iskustava i druženje koje svakako doprinosi uspostavljanju saradnje među plastičnorekonstruktivnim hirurzima - objasnila je.

Prof.dr. Katarina Anđelkov iz Beograda učestvovala je online na međunarodnom simpozijumu.- Međunarodni simpozij, organiziran u Sarajevu od strane Udruženja plastičnih, rekonstruktivnih i estetskih hirurga Bosne i Hercegovine, na čelu sa prof. dr. Reufom Karabegom, okupio je istaknute stručnjake iz regiona kako bi razmenili iskustva u rešavanju komplikacija u estetskoj hirurgiji. Imala sam čast da učestvujem online i predstavim naše iskustvo u tretmanu komplikacija nastalih usled injektovanja permanentnih filera.Moje predavanje bilo je fokusirano na primenu različitih oblika masnog tkiva, odnosno na tehnike korišćenja različito pripremljenih graftova masnog tkiva za rešavanje ovih izazova. Ova metoda se u našoj praksi pokazala kao bezbedna i efikasna u obnovi tkiva i vraćanju prirodnog volumena licu.Još jednom je dr. Karabeg uspešno okupio vodeće hirurge iz regiona koji su podelili svoje uvide i iskustva u rešavanju komplikacija u svojim oblastima. Tema simpozijuma bila je izuzetno aktuelna, a predavači su pružili dragocena znanja i perspektive. Sarajevo je još jednom pokazalo da hirurzi BiH udruženja prate savremene trendove i aktivno rade na unapređenju struke.Nadam se da ćemo se uskoro ponovo sastati, i to uživo, na sličnim skupovima koji doprinose razvoju plastične hirurgije i, što je najvažnije, unapređenju sigurnosti i kvaliteta tretmana za naše pacijente - poručila je.

Tuzlanka pomjera granice i inspirira druge: Ajla Karić je vozačica saniteta sa samo 22 godine

Harmonikaš Hazim Mehmedić: Najviše volim kafu s porodicom

Prof. dr. Reuf Karabeg za „Avaz“: Operacija nosa je nužna kod problema s disanjem

Dan žena: Sarajevske ulice ispunjene mirisima i obojene predivnim cvijećem

Elvir Halilović: Uzor su mi moji roditelji

Elvedin Uzunović: Nervira me čekanje

Glavni imam MIZ Srebrenica Damir ef. Peštalić za "Avaz": Islam treba živjeti svakodnevno

Dr. Reuf Karabeg odgovara na pitanja pacijenata: Bolesti šake i kako se liječe

Fra Mirko Majdandžić i derviš Salem Šehović za "Avaz": Lijepe stvari trebamo dijeliti s drugima bez obzira na vjeru

Psihologinja Dajana Rikanović za "Avaz": Važno je prepoznati znakove nasilja i pružiti podršku

Sajam Print21 ponovo u Radon Plazi: Najvažniji regionalni događaj za zaljubljenike u svijet printa

Latif Moćević: Prvi posao mi je bio pjevanje

Uspješni astrofotograf Jasmin Dolamić za "Avaz": Naša država ima veliki potencijal za astroturizam

Nora Šahinpašić, voditeljica vremenske prognoze na OBN TV-u, otvoreno za "Avaz": Na poslu se osjećam prirodno

Tuzlaci se smrzavaju, već treći dan nemaju grijanje: "Mi smo se porodično svi razboljeli"

Internacionalni simpozijum: Izazovni i rijetki slučajevi, inovacije i komplikacije u plastičnoj, rekonstruktivnoj i estetskoj hirurgiji

Tuzlanka pomjera granice i inspirira druge: Ajla Karić je vozačica saniteta sa samo 22 godine

Harmonikaš Hazim Mehmedić: Najviše volim kafu s porodicom

Prof. dr. Reuf Karabeg za „Avaz“: Operacija nosa je nužna kod problema s disanjem

Dan žena: Sarajevske ulice ispunjene mirisima i obojene predivnim cvijećem

Elvir Halilović: Uzor su mi moji roditelji

Elvedin Uzunović: Nervira me čekanje

Glavni imam MIZ Srebrenica Damir ef. Peštalić za "Avaz": Islam treba živjeti svakodnevno

Dr. Reuf Karabeg odgovara na pitanja pacijenata: Bolesti šake i kako se liječe

Fra Mirko Majdandžić i derviš Salem Šehović za "Avaz": Lijepe stvari trebamo dijeliti s drugima bez obzira na vjeru

Psihologinja Dajana Rikanović za "Avaz": Važno je prepoznati znakove nasilja i pružiti podršku

Sajam Print21 ponovo u Radon Plazi: Najvažniji regionalni događaj za zaljubljenike u svijet printa

Latif Moćević: Prvi posao mi je bio pjevanje

Uspješni astrofotograf Jasmin Dolamić za "Avaz": Naša država ima veliki potencijal za astroturizam

Nora Šahinpašić, voditeljica vremenske prognoze na OBN TV-u, otvoreno za "Avaz": Na poslu se osjećam prirodno

Tuzlaci se smrzavaju, već treći dan nemaju grijanje: "Mi smo se porodično svi razboljeli"

Internacionalni simpozijum: Izazovni i rijetki slučajevi, inovacije i komplikacije u plastičnoj, rekonstruktivnoj i estetskoj hirurgiji