Jasmin Dolamić iz Tešnja bavi se astrofotografijom za koju kaže da nudi mogućnost da se svemir i pojave na nebu istraže na zanimljiviji način te prikaže sve što ljudsko oko ne može samo uočiti. Dolamić je o svojoj ljubavi prema svemiru pričao za "Avaz“ te otkrio kako je počeo snimati.

Siva mrlja

Astrofotografija je svako snimanje objekata na noćnom nebu. Može se snimati mobitelom, kamerom i teleskopom, ali prava astrofotografija nastaje kroz teleskop.

- Mene je svemir počeo zanimati još u osnovnoj školi, sve što smo učili o nebeskim tijelima mi je bilo jako zanimljivo. Kroz to se rodila želja da imam teleskop i kad sam ga kupio, počeo sam i sam da promatram, a kasnije i snimam kako bi s ostalima mogao podijeliti šta se vidi kroz teleskop – započeo je svoju priču Dolamić.

Prema njegovim saznanjima, Dolamić je jedini astrofotograf u Bosni i Hercegovini koji snima kroz teleskop. Objasnio je koja je razlika između vizuelne astronomije i astrofotografije.

- Jedan od razloga zašto sam se počeo baviti ovom vrstom fotografiranja jeste što je to jedini način da se predstavi sve što se može vidjeti kroz teleskop i čak jedini način na koji se može vidjeti još detaljnije. Vizuelna astronomija, promatranje kroz teleskop, malo je zahtjevnija u smislu da se mora otići na tamnu lokaciju, mnogo dalje od grada, da bi se vidjeli detalji, a opet naše oči ne mogu zabilježiti sve boje u objektima koje promatramo pa oni najčešće izgledaju kao sive mrlje. Veliki broj ljudi kada vidi te objekte se razočara, jer ne izgledaju kao na internetu. Oboje ima svoje čari, svakako, ali fotografija nudi više detalja – naveo je Dolamić.

Dodao je da većini koja se počne baviti astronomijom, prvi objekt posmatranja i snimanja bude Mjesec, pa je takva situacija bila i kod njega. Međutim, izdvojio je i najdraže snimke koje je uspio uhvatiti.

- Mjesec je najmanje zahtjevan za naciljati i snimiti, pa je to bio i meni prvi objekt. Nakon toga je uslijedila Velika maglica u Orionu. Najdraža fotografija koju sam uspio zabilježiti je Aurora u Mostaru. Te noći smo imali radionicu i ona se pojavila, što je jako rijetka pojava. Osim toga, posebno mi je drago bilo što sam snimio galaksiju NGC 7331 i u tom kadru ima Stefanov kvintet. Na nju sam potrošio više od 20 sati i zaista mi je ostala urezana u sjećanje – prisjetio se Dolamić.

Nastanak fotografije

Da bi nastala dobra fotografija, mora se proći kroz proces koji oduzima mnogo vremena, a odvija se u tri faze – planiranje, snimanje i obrada.

- Prije samog snimanja bude mnogo planiranja za koje koristimo i planetarijumske softvere, naprimjer Stellarium, pa se doslovno može isplanirati kadar kroz teleskop. Nakon toga, odlazi se na dosta tamnu lokaciju, pripremi se oprema i snima se. Snimljeni materijal se obrađuje, kako bi se istaknule boje i detalji, te kako bi prikaz objekta bio što realniji – objasnio je Dolamić.

Istaknuo je da naša država ima veliki potencijal za astroturizam, koji se praktikuje u svijetu.

- Mnogi astronomi idu u potragu za tamnim nebom, a kod nas postoje 2-3 lokacija gdje je najtamnije nebo u cijeloj Evropi, a da je pritom pristupačno. To su, naprimjer, dijelovi na planini Maglić i Glamočko polje. Čak i da se ne ide na ta mjesta, sasvim je dovoljno malo se odmaći od grada kako bi se stvorili sasvim solidni uvjeti za astronomiju – zaključio je Dolamić.

Izvori zagađenja

- Imamo sreću da nemamo mnogo velikih gradova koji su izvori svjetlosnog zagađenja. Veliki dio naše države nije pretjerano svjetlosno zagađen, tako da imamo baš povoljne uslove za bavljenje astronomijom. Dovoljno je da se odmaknete desetak kilometara od grada, gdje je tamno nebo i imate odličan pogled – kazao je.