13 dekana koji su tražili da se održi vanredna sjednica Senata Univerziteta u Sarajevu kako bi se spriječila pravna nesigurnost na UNSA i kako bi se imenovao vršilac dužnosti rektora, jer Tarik Zaimović nije upisan u sudski registar i jer su KUIP KS i Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS donijeli rješenje kojim se poništava izbor rektora, rekli su da neće prisustvovati redovnim i vanrednim sjednicama Senata koje zakazuje Tarik Zaimović.- Naša odluka proizlazi isključivo iz obaveze poštovanja zakona i očuvanja integriteta Univerziteta u Sarajevu. Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo, u skladu s nadležnostima iz člana 155. stav (1) Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo ("Službene novine KS", broj 36/22), provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada Univerziteta. Ministarstvo je donijelo upravne mjere koje do danas nisu provedene.Prisustvovanje sjednicama Senata u trenutnim okolnostima, kada postoje jasne indikacije o odstupanju od zakonskih odredbi, za nas bi predstavljalo svjesno preuzimanje odgovornosti za nezakonito postupanje. Neslaganje s odlukama Ministarstva ne smije rezultirati narušavanjem temeljnih pravnih principa, naročito principa legalnosti. Princip legalnosti nije samo normativni zahtjev već i osnovni oslonac pravne države, koji garantira predvidivost, dosljednost i legitimnost u djelovanju svih aktera u pravnom sistemu.

13 dekana UNSA: Uputili smo poziv svim senatorima za održavanje vanredne sjednice, Zaimović ih dezavuira

Izraziti neslaganje s određenim odlukama Ministarstva sasvim je legitimno i poželjno u demokratskom društvu, jer doprinosi pluralizmu mišljenja i zdravom dijalogu. Međutim, to neslaganje mora ostati u granicama zakonom predviđenih procedura. Pokušaj da se osporavanje ili otpor prema odlukama provodi kroz nezakonite postupke ugrožava integritet pravnog sistema. Suprotno tome, poštivanje legalnosti, čak i u situacijama neslaganja sa odlukama, demonstrira odgovornost, principijelnost i posvećenost pravnim i institucionalnim okvirima.Stoga vas obavještavamo da, sve dok se naložene mjere Ministarstva ne izvrše i Univerzitet ne vrati u okvire potpunog zakonskog djelovanja, a time i funkcionalnog institucionalnog upravljanja, nećemo moći učestvovati u sjednicama Senata. Ovo nije čin opstrukcije, već izraz naše odgovornosti prema zakonu i akademskoj zajednici. Samo na taj način možemo zaštititi integritet naše institucije i povjerenje koje nam je ukazano - navodi se u pismu 13 dekana.Iza ovog saopćenja stoje sljedeći profesori: Muhamed Brka (Poljoprivredno-prehrambeni fakultet), Jasmin Velagić (Elektrotehnički fakultet), Arzija Pašalić (Fakultet zdravstvenih studija), Ifet Mahmutović (Fakultet sporta i tjelesnog odgoja), Fahir Bečić (Farmaceutski fakultet), Amina Valjevac (Medicinski fakultet), Muhamed Ajanović (Stomatološki fakultet sa stomatološkim kliničkim centrom), Haris Lulić (Mašinski fakultet), Sead Turčalo (Fakultet političkih nauka), Amel Kosovac (Fakultet za saobraćaj i komunikacije), Danijel Maleč (Pedagoški fakultet), Meliha Bašić (Ekonomski fakultet) i Kenan Šljivo (Filozofski fakultet).

Neslaganje s odlukama Ministarstva mora ostati u granicama zakonom predviđenih procedura

13 dekana koji traže imenovanje v.d. rektora neće prisustvovati sjednicama Senata UNSA koje zakaže Tarik Zaimović

Još na "ničijoj zemlji“, Bosna i Hercegovina je jedna od država zapadnog Balkana koja na različite načine plaća danak unutrašnjih podjela, blokada i političkih akrobacija kojima se veliki dio građana nastoji uvjeriti da ova zemlja svoju budućnost treba tražiti negdje drugdje osim u okrilju Evropske unije. Samo jedan detalj, aktuelan ovih dana, dovoljan je da razumijemo gdje treba biti ishodište svih politika na ovim prostorima, da alternative nema i da svako oklijevanje nosi posljedice koje bi u narednom periodu mogle biti još pogubnije.Nastranu sada ko je takve sporazume potpisivao i je li o posljedicama mogao na vrijeme razmisliti, ali svjedoci smo kako samo jedno pravilo, ono koje ne dozvoljava profesionalnim vozačima kamiona da se na prostoru EU zadrže duže od 90 dana tokom perioda od šest mjeseci, cijelu transportnu industriju u regionu baca na koljena. Stotine vozača je izvan stroja, suočeno s novčanim kaznama i mjerama zabrane ulaska u EU, a prema ovom pravilu i s ograničenjem da u jednoj kalendarskoj godini šest mjeseci ne mogu raditi. Osim što će ubrzati odlazak profesionalnih vozača iz BiH i ovo deficitarno zanimanje učiniti deficitarnijim, domaće prijevozničke firme sada mogu samo nijemo posmatrati kako konkurencija iz država EU preuzima njihov posao. Zato ne čudi reakcija asocijacija prijevoznika iz država regiona, koji su sada jedinstveno zatražili da se izuzmu iz primjene pravila 90/180, pa zaprijetili i blokadama saobraćaja iz i prema Evropi.Ako je jedan paragraf dovoljan da izazove ovakve štete, s kakvim se još posljedicama suočavamo samo zbog činjenice da smo još izvan dijela svijeta koji funkcionira prema jedinstvenim pravilima i djeluje u skladu s vlastitim interesima? Jasno je da nije riječ samo o fondovima i finansijskim sredstvima koja ne dobivamo, već čitavom nizu propisa koji će nam zadavati glavobolje sve dok ne napravimo reforme koje se od nas očekuju i prihvatimo pruženu ruku iz Brisela. Ako ništa drugo, pravila EU ujedinila su barem vozače zapadnog Balkana, ali i Turske, Moldavije i Ukrajine. Možda se konačno oko evropskog cilja ujedine i politike koje nas drže tu gdje smo.

Stotine vozača je izvan stroja, suočeno s novčanim kaznama i mjerama zabrane ulaska u EU

Transport na koljenima

Blokada Vijeća ministara Bosne i Hercegovine je prekinuta, a ministri su iskoristili posljednju šansu da naprave dugo čekani iskorak na evropskom putu.<h2>Politička volja</h2>Obaveza će svakako biti još, ali jučerašnje odluke o usvajanju zakona o zaštiti ličnih podataka i graničnoj kontroli BiH, mogle bi biti odlučujuće da BiH konačno dobije datum početka pregovora o članstvu u EU.- Ovi zakoni, koji su u paketu reformskih poteza, otvaraju put za usuglašavanje pregovaračkog okvira, da onda dođemo do međuvladine konferencije i početka pristupnih pregovora. To je ono što svi očekujemo i što svi želimo, jer je u interesu EU, ali i ogromne većine ljudi u BiH da započnemo s pregovorima. Ovo je dokaz da su dogovori i napredak mogući uz političku volju i rad - kazao je za “Avaz” Davor Ivo Stier, šef Delegacije Evropskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom.Naglasio je da je članstvo u EU strateški cilj BiH, te da se politika ne smije umoriti u traženju dogovora koji će omogućiti ostvarenje tog cilja.<h2>Konkretne koristi</h2>- Postignuti dogovor nije znak slabosti, nego znak zrelosti za dobrobit cijele zemlje. BiH kulturološki i povijesno pripada Evropi i njena budućnost jeste u EU, kao jednom od stupova zapadnih demokratija. Unatoč svim poteškoćama i preprekama, to je ono na čemu moramo i dalje raditi, pa i onda kad izgleda da je prepreka više nego snage. Na kraju smo godine u kojoj je BiH dobila šansu da otvori pregovore, ima mogućnost da koristi i Plan rasta, kao pripremu za članstvo, kako bi ljudi u BiH vidjeli konkretne koristi od evropskih integracija – poručio je Stier.<h2>Pregovarački okvir</h2>Stier je dodao da se, nakon odluke Evropskog vijeća u martu, očekivalo da će BiH brže napredovati, te da se i Delegacija Evropskog parlamenta i Delegacija EU u BiH zalažu da BiH što prije učini potrebne napore.- Ova dva zakona su u tom smislu vrlo važan korak koji nama u evropskim institucijama omogućava da radimo na tome da se što prije usvoji pregovarački okvir i sazove međuvladina konferencija. Po ovoj situaciji neće biti vremena 2024., pa moramo raditi da to bude što prije u 2025. godini – istakao je Stier.

Odluke o usvajanju zakona o zaštiti ličnih podataka i graničnoj kontroli BiH mogle bi biti odlučujuće da BiH konačno dobije datum početka pregovora 

Stier: Članstvo u EU strateški cilj BiH

Šef Delegacije Evropskog parlamenta Davor Ivo Stier za "Avaz": Dogovor nije znak slabosti, već zrelosti

Radna grupa za izradu Reformske agende BiH, čije su sjednice kao i u slučaju Vijeća ministara BiH odlagane zbog izostanka članova iz RS, danas je održala sjednicu na kojoj je usaglasila dvije od tri sporne mjere.&nbsp;Kako saznaje "Avaz", postignut je konsenzus o usklađivanju vizne politike sa EU i načinu odlučivanja u Konkurencijskom vijeću i Vijeću za državnu pomoć BIH, ali su članovi radne grupe, premijeri iz SDA iz četiri kantona u FBiH, zatražili dodatno vrijeme do sutra u 16 sati do kada će se izjasniti u pisanoj formi.S druge strane, sa obavezama vezanim za Ustavni sud BiH i imenovanje nedostajućih sudaca iz RS i dalje su nepremostiva prepreka za vlasti ovog entiteta, pa se ova mjera nije našla na dnevnom redu. U narednim danima bit će obavljene dodatne konsultacije po ovom pitanju. Za usaglašavanje Reformske agende, kako saznajemo, bit će potrebno dodatno vrijeme jer su u međuvremenu stigli dodatni komentari i primjedbe Evropske komisije na ranije usaglašene mjere. Njih će biti potrebno precizirati ili izmijeniti. Radi se o materijalu na 25 stranica, pa će radne grupe već tokom ove sedmice početi njihovo dodatno usaglašavanje.

Za usaglašavanje Reformske agende, kako saznajemo, bit će potrebno dodatno vrijeme jer su u međuvremenu stigli dodatne primjedbe Evropske komisije

S jedne od ranijih sjednica Vijeća ministara BiH

Radna grupa za izradu Reformske agende: Usaglašene dvije od tri mjere, premijeri iz SDA izjasnit će se do sutra

Vijeće Evropske unije usvojilo je zaključke o proširenju, među kojima su i oni vezani za Bosnu i Hercegovinu.&nbsp;U zaključcima objavljenim danas pozdravljena je odluka Evropskog vijeća od 21. - 22. marta 2024. da otvori pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom, nakon preporuka Evropske komisije od 12. marta 2024. - Vijeće očekuje da BiH poduzme sve relevantne korake navedene u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022. u cilju usvajanja pregovaračkog okvira od strane Vijeća u momentu kada ovi uvjeti budu ispunjeni.&nbsp;Potrebni su daljnji napori u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije o njenoj aplikaciji za članstvo u EU koju je odobrilo Vijeće 2019. i uzimajući u obzir zaključke Evropskog vijeća iz juna 2022.<h2>Opipljivi rezultati</h2>Vijeće pozdravlja posvećenost političkog vodstva koja je donijela opipljive rezultate i doprinijela martovskoj odluci o otvaranju pristupnih pregovora, ali napominje sa žaljenjem da je reformska dinamika od tada zastala. Vijeće apelira na sve političke aktere da obnove fokus zemlje na napretku na putu ka EU, te poduzmu odlučne akcije za sprovođenje neophodnih reformi. Bosna i Hercegovina bi trebala imenovati glavnog pregovarača i nacionalnog IPA koordinatora u okviru Instrumenta za pretpristupnu (IPA) III pomoć i izraditi nacionalni program za usvajanje acquis-a EU. Vijeće podsjeća na važnost osiguravanja usklađenosti svih usvojenih zakona sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima, uključujući preporuke Venecijanske komisije. 66. Vijeće pozdravlja što su lokalni izbori, održani u Bosni i Hercegovini 6. oktobra 2024. na osnovu državnog izbornog zakona, vođeni na konkurentan i efikasan način, uz adresiranje nekih dugogodišnjih preporuka ODIHR-a.&nbsp;Pozivajući se na institucionalne mehanizme koji su postavljeni Dejtonskim mirovnim sporazumom, Bosna i Hercegovina treba poduzeti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala ravnopravnost i nediskriminaciju svih građana, posebno provođenjem presude Sejdić-Finci i srodnih sudskih presuda Evropskog suda za ljudska prava. Vijeće ponavlja svoj poziv za inkluzivni proces ograničenih ustavnih i izbornih reformi, kroz istinski dijalog i u skladu sa evropskim standardima eliminirati sve oblike nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu. Vijeće također podsjeća da niz odluka Ustavnog suda tek treba da se u potpunosti sprovede. Ne treba preduzeti nikakve korake koji bi sprovođenje ovih odluka učinili izazovnijim ili dalje produbljivali podjele.Vijeće ponavlja svoju nedvosmislenu opredijeljenost za bosanskohercegovačku EU perspektivu kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje. Vijeće poziva sve političke aktere u Bosni i Hercegovini da se suzdrže i odreknu provokativne retorike i poteza usmjerenih na podjele, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje, da poštuju principe jednakosti i nediskriminacije svih građana koji pripadaju svim konstitutivnim narodima i drugima, te da se okonča veličanje osuđenih ratnih zločinaca kako bi se aktivno promoviralo pomirenje. Vijeće je i dalje ozbiljno zabrinuto zbog zakona i inicijativa u entitetu Republika Srpska koji su u suprotnosti sa EU putem Bosne i Hercegovine, uključujući secesionističku retoriku i dovođenje u pitanje ustavnog poretka zemlje. Suverenitet, teritorijalni integritet, uključujući i odluke Ustavnog suda, te međunarodni karakter Bosne i Hercegovine potrebno je poštovati. Bilo kakva akcija protiv ovih principa će dovesti do ozbiljnih posljedica. Konstatujući ograničen napredak postignut u oblasti pravosuđa, posebno usvajanjem amandmana na Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, Vijeće ističe potrebu za jačanjem vladavine prava, uključujući i usvajanje novog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Zakonu o sudovima. Odluke Ustavnog suda se moraju u potpunosti poštovati. Vijeće primjećuje da su učinjeni ograničeni napori u oblasti osnovnih prava i ponavlja svoj poziv Bosni i Hercegovini da značajno intenzivira napore u tom pogledu. Konstatujući da nije postignut napredak u pogledu slobode izražavanja i slobode medija i slobode zaštite novinara, Vijeće poziva Bosnu i Hercegovinu da osigura puno poštovanje, zaštitu i promociju slobode okupljanja, udruživanja i izražavanja i uzdržavanje od daljnjih radnji koje negativno utiču na njihovo upražnjavanje. Vijeće primjećuje da je postignut određeni napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, posebno donošenjem zakona o sprečavanju sukoba interesa i sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, kao i potpisivanjem Eurojust sporazuma o pravosudnoj saradnji sa EU. Vijeće poziva BIH da poduzme daljnje odlučne korake u ovim oblastima, uključujući i uspostavljanje evidencije istraga i presuda, pa i onih na visokom nivou, te donošenje Zakona o zaštiti ličnih podataka.Što se tiče ekonomskih kriterija, Vijeće potiče Bosnu i Hercegovinu da unaprijedi svoju sposobnost da se nosi s pritiskom konkurencije i tržišnim snagama unutar Unije i da sprovede neophodne strukturne reforme.Vijeće pozdravlja nastavak poboljšanja upravljanja migracijama i poziva zemlju da u potpunosti uskladi viznu politiku sa politikom EU i usvoji Zakon o graničnoj kontroli. Vijeće pozdravlja to što su pregovori o sporazumu o statusu Frontexa napredovali i poziva na njegovo brzo potpisivanje.Što se tiče implementacije Plana rasta za zapadni Balkan, Vijeće poziva Bosnu i Hercegovinu da bez daljnjih odgađanja podnese svoju reformsku agendu. Ovo je osnovni opći zahtjev za moguća plaćanja u okviru Instrumenta za reformu i rast, pa Bosna i Hercegovina rizikuje da izgubi važne beneficije u nedostatku napretka.EU je pokazala solidarnost s Bosnom i Hercegovinom nakon razornih poplava i klizišta 3. oktobra 2024. EU je pružila hitnu pomoć kroz EU Mehanizam civilne zaštite uz učešće deset država članica, kao i kroz EUFOR Althea. EU je spremna pružiti daljnju pomoć po potrebi.Vijeće pozdravlja obnovu mandata EUFOR-a Althea, koji i dalje ima ključnu ulogu u podršci vlastima u Bosni i Hercegovini u održavanju sigurnosti i sigurnog okruženja za sve građane. <h2>Puna usklađenost s EU</h2>Vijeće ponavlja važnost kontinuirane saradnje među međunarodnim akterima i izražava svoju podršku misiji Visokog predstavnika i njegovog Ureda u ispunjavanju Agende 5+2. Vijeće ponavlja svoj poziv Bosni i Hercegovini da brzo ratificira sve regionalne sporazume o mobilnosti u okviru Berlinskog procesa. Vijeće pohvaljuje punu usklađenost Bosne i Hercegovine sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, što je pokazatelj jasne posvećenosti EU putu i ohrabruje je da u potpunosti implementira restriktivne mjere, uključujući i one prema Rusiji i Bjelorusiji - navodi se u objavljenim zaključcima.

Pozdravljena je odluka Evropskog vijeća od 21. - 22. marta 2024. da otvori pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom

Vijeće EU: Reformska dinamika u BiH usporena, bez odgađanja usvojiti Plan rasta

Trinaest dekana Univerziteta u Sarajevu, koji pokušavaju već neko vrijeme imenovati vršioca dužnosti rektora, obratili su se medijima.Njihovu reakciju prenosimo u cijelosti.- Obavještavamo javnost, da je trinaest senatora članica Unverziteta u Sarajevu pokušalo zakazati vanrednu sjednicu Senata sa jednom tačkom dnevnog reda – Imenovanje v.d. Rektora Univerziteta u Sarajevu.<h2>Društveno odgovorno postupanje</h2>S obzirom, da trenutno nemamo ovlaštenu osobu koja može sazvati Senat, odlučili smo se da mi pošaljemo ovaj poziv svim članovima Senata, uvažavajući stav Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade, ko u ovoj novonastaloj situaciji čini Senat.Podneseni zahtjev za održavanjem vanredne sjednice sa naznačenom tačkom dnevnog reda smatramo, ne samo postupanjem koje za cilj ima provedbu konačnog i izvršnog naloga Inspektorata prosvjetne inspekcije, nego prije svega, društveno odgovornim postupanjem prema studentima i radnicima Univerziteta u Sarajevu.Smatramo da delegiranje dva termina za održavanje sjednice Senata Univerziteta od strane neovlaštenog lica ima za cilj dezavuisanje senatora, unošenje konfuzije i stvaranje pravne nesigurnosti, ali i izazivanje podjela među članovima Senata, što jasno potvrđuju i medijski istupi koji predstavljaju eklatantan primjer pritiska na članove Senata.U namjeri da svojim postupcima, na bilo koji način, ne sudjelujemo u izvršenju radnji i aktivnosti koje bi bile u suprotnosti sa Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom i drugim aktima Univerziteta u Sarajevu, da ne izazovemo animozitete, svađe i podjele među članovima Senata, ali istovremeno opredijeljeni da spriječimo daljnje urušavanje ugleda Univerziteta u Sarajevu, tražimo od nadležnih institucija da, svako u okviru svoje nadležnosti, hitno preduzme radnje i aktivnosti kako bi se zaštitio javni interes, ali i prava i interesastudenata i radnika Univerziteta u Sarajevu. <h2>Nesaglediva šteta</h2>Smatramo da bi zadržavanje postojećeg stanja moglo prouzrokovati nesagledivu štetu za javni interes i Univerzitet u Sarajevu čije posljedice bi se naknadno teško mogle sanirati. Oštro osuđujemo svaku izjavu da je naše postupanje usmjereno prema bilo kojem pojedincu, ili osporavanju bilo čijeg prava. Napominjemo, da fakulteti čiji su dekani pokrenuli sazivanje vanredne sjednice imaju 1.662 uposlenika i preko 15.000 studenta, te smatramo potpuno relevantnim i legitimnim da zastupamo interese našeg Univerziteta u Sarajevu - naveli su u saopćenju.Iza ovog saopćenja stoje sljedeći profesori:&nbsp;Muhamed Brka (Poljoprivredno-prehrambeni fakultet), Jasmin Velagić (Elektrotehnički fakultet), Arzija Pašalić (Fakultet zdravstvenih studija), Ifet Mahmutović (Fakultet sporta i tjelesnog odgoja), Fahir Bečić (Farmaceutski fakultet), Amina Valjevac (Medicinski fakultet), Muhamed Ajanović (Stomatološki fakultet sa stomatološkim kliničkim centrom), Haris Lulić (Mašinski fakultet), Sead Turčalo (Fakultet političkih nauka), Amel Kosovac (Fakultet za saobraćaj i komunikacije), Danijel Maleč (Pedagoški fakultet), Meliha Bašić (Ekonomski fakultet) i Kenan Šljivo (Filozofski fakultet).

Napominjemo, da fakulteti čiji su dekani pokrenuli sazivanje vanredne sjednice imaju 1.662 uposlenika i preko 15.000 studenta

Za razliku od prije desetak godina, kada su među osobama koje traže pomoć stručnjaka dominirali ovisnici o heroinu i srodnim supstancama, situacija se mijenja, kazao je za „Avaz“ dr. Tarik Hodžić, specijalista psihijatar u Zavodu za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo.<h2>Zajednički pribor</h2>Na osnovu iskustava starijih kolega, ali i vlastitog u posljednjih osam godina, koliko ovaj mladi ljekar radi u Zavodu, dodaje da, pokušavajući da svoj život dovedu u red, pomoć uglavnom traže ovisnici koji koriste amfetamin, na ulici poznatiji kao spid, ili kokain.- Posljednjih godina imamo možda nekoliko novih heroinskih ovisnika godišnje, a to je nekada bilo i više od 100. Takav trend je prisutan i u regiji i svijetu, jer ljudi sve više posežu za stimulansima, supstancama kao što je amfetamin. One su psiho-toksičnije od heroina. Mnogo više oštećuju psihološko funkcionisanje zdravog, a kamoli čovjeka koji ima neku psihijatrijsku podlogu ili poremećaj u svojoj anamnezi. Heroin je, s druge strane, opasan zato što stvara mnogo jaču fizičku ovisnost, vezan je za više kriminogenosti, kao i za prenos nekih bolesti preko zajedničkog pribora. S tim da i šmrkanjem kokaina ili spida s novčanicom također može doći do prijenosa hepatitisa i drugih bolesti – kazao je dr. Hodžić.

Upitnim smatra procjene da je broj ovisnika o drogama danas veći nego ranije, te ukazuje da je danas samo veća dostupnost takvih informacija, zbog većeg broja medija, ali i činjenice da je negativna vijest uvijek udarna.<h2>Veća svijest</h2>- Mislim da se djeca ništa više ne drogiraju nego ranije. Danas je svijest veća, roditelji imaju načina da prije saznaju, komunikacija je brža, pa neke stvari možda više primjećujemo. Danas imamo mnogo više tumora nego prije 300 godina, što ne znači da ih nije bilo već da danas imamo razne dijagnostike da ih otkrijemo – rekao je Hodžić.Podsjetio je da psihoaktivne supstance utječu na raspoloženje, ponašanje i percepciju te da treba obratiti pažnju na to kod djece.<h2>Dovodi do psihoze</h2>- Ako je dijete previše sretno, ima previše samopouzdanja, pratite ga detaljnije. Kod marihuane zjenice su široke, oči krvave, apetit porastao, dijete je u početku pomalo euforično, može se smijati bezrazložno, a i ne mora, ali nakon pola sata - sat lakše zaspe. S amfetaminom apetit značajno pada, zjenice su široke, ruke obično hladne, a znoj ima neki specifičan hemijski miris. Ako se ponaša drugačije, a posebno ako je percepcija drugačija, to su signali. Amfetamin dovodi do psihoze. Ako vidite dijete koje priča samo sa sobom ili se zagleda, ima osjećaj da ga neko prati, uplašeno je, definitivno se nešto dešava i treba ga odvesti ljekaru – istakao je Hodžić.

Mislim da se djeca ništa više ne drogiraju nego ranije, rekao je dr. Hodžić

Ljudi u našoj zemlji sve više posežu za stimulansima: Spid i kokain najpopularnije droge u BiH

Nakon duže pauze u radu, izazvane izostancima ministara iz RS, Vijeće ministara BiH danas je konačno bilo kompletno i u posljednjem trenutku usvojila dva važna zakona. Odluke kojima su usvojeni Zakon o graničnoj kontroli i Zakon o zaštiti ličnih podataka mogle bi biti ključne da naša zemlja već u januaru dobije datum početka pregovora o članstvu u EU.- Radi se o dva jako bitna, možda i najbitnija zakona u ovoj fazi evropskih integracija naše zemlje. Zakon o graničnoj kontroli je jako kvalitetan, a kod Zakona o zaštiti ličnih podataka malo rokovi nisu precizirani, ali je to u skladu sa zakonodavstvom EU. Zakon o zaštiti ličnih podataka uputili smo Parlamentarnoj skupštini po skraćenoj proceduri, tako da će i poslanici moći da utiču na određene izmjene, dok je Zakon o graničnoj kontroli upućen po hitnoj proceduri i zatvoren je, ali mislim da je u pitanju kvalitetan zakon. Oba su na dobrobit države BiH i ovo je veliki iskorak na evropskom putu naše zemlje. Nadam se da će nam predstavnici EU početkom januara odrediti datum početka pregovora o članstvu u EU – izjavio je za „Avaz“ ministar odbrane i zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Zukan Helez.S obzirom da su zakoni usvojeni dan uoči održavanja samita na vrhu EU – Zapadni Balkan i dva prije sjednice Evropskog vijeća, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto sada sa olakšanjem i određenim rezultatima putuje u Brisel.

Nadam se da će nam predstavnici EU početkom januara odrediti datum početka pregovora o članstvu u EU, dodao je

Zukan Helez za "Avaz": Ovo je veliki iskorak na evropskom putu BIH

Vijeće ministara BiH usvojilo je Prijedlog kolektivnog ugovora za zaposlene u institucijama Bosne i Hercegovine.Inače, ranije su iz Sindikata Granične policije BiH i Sindikata Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH govorili ako Vijeće ministara ne usvoji prijedlog, da će izaći na proteste.

Sve zavisi od današnje sjednice Vijeća ministara BiH: Državni policajci izlaze na proteste?


Sindikati godinama upozoravaju na loše uslove uposlenika u državnim institucijama, ali i na plaće koje su dosta niže nego njihovim kolegama koji rade u entitetskim institucijama.

Sindikati godinama upozoravaju na loše uslove uposlenika u državnim institucijama

Pronađeno rješenje za državne policajce: Vijeće ministara BiH usvojilo Prijedlog kolektivnog ugovora

Oba reformska zakona, koja su bila uslov Evropske unije, usvojena su na današnjoj sjednici Vijeća ministara BiH, saznaje portal "Avaza".Ovi zakoni su usvojeni nakon što su već dva puta ministri iz RS rušili kvorum za održavanje sjednica Vijeća ministara BiH zbog dolaska premijera Kosova Albina Kurtija u Sarajevo.Ipak, danas nije bilo blokada, pa su u zadnji tren usvojeni zakoni, svega dan uoči sastanka lidera EU-Zapadni Balkan u Briselu i dva dana uoči sjednice Evropskog vijeća.Inače, riječ je o zakonima o zaštiti ličnih podataka i zakonu o graničnoj kontroli BiH.

Riječ je o zakonima o zaštiti ličnih podataka i zakonu o graničnoj kontroli BiH

Dogovor u zadnjem trenutku: Vijeće ministara BiH usvojilo dva reformska zakona

Nakon što su prethodne dvije sjednice Vijeća ministara BiH otkazane zbog bojkota ministara iz RS, danas će biti održane dvije – vanredna sjednica, koja je upravo počela, te redovna koja je zakazana za popodne.&nbsp;Sjednici prisustvuju ministri iz RS, čime je prekinuta blokada rada Vijeća ministara BiH.Kako saznaje "Avaz" na dnevni red su uvršteni i zakon o zaštiti ličnih podataka i zakon o graničnoj kontroli BiH, koji su uvjet napretka BiH na putu ka početku pregovora o članstvu u EU

Sjednici prisustvuju ministri iz RS, čime je prekinuta blokada rada Vijeća ministara BiH

Počela sjednica Vijeća ministara BiH, na dnevnom redu i evropski zakoni

Ako Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas ne usvoji kolektivni ugovor za uposlene u institucijama Bosne i Hercegovine, Sindikat Granične policije BiH i Sindikat Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH će izaći na proteste ispred zgrade državnih institucija.<h2>Podržati zahtjeve</h2>To je za „Avaz“ potvrdio predsjednik Upravnog odbora Sindikata Granične policije BiH Dragan Matović.&nbsp;Sjednica Vijeća ministara BiH zakazana je za danas u 17 sati, nakon što su prethodne dvije otkazane zbog odsustva ministara iz RS.

- Odluka je bila da ova dva sindikata izađu na proteste, ako se u roku do 15. decembra kolektivni ugovor ne potpiše. Razumijemo da je sjednica dva puta odgađana, pa čekamo sutrašnju (današnju, op.a.) sjednicu da vidimo šta će biti. Ako se ogluše i ne potpišu kolektivni ugovor, ili ne odrede datum kada će to uraditi, mi ćemo u najkraćem roku sazvati sjednicu Upravnog odbora i odrediti datum kada ćemo izaći na proteste - rekao je Matović za „Avaz“.Sindikati Granične policije i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, koji broje približno 1.100, odnosno 500 članova, na proteste će pozvati i sve partnerske sindikate koji djeluju na nivou institucija BiH. Sindikat Agencije za istrage i zaštiti (SIPA) BiH neće pozivati članstvo na proteste, ali će rukovodstvo sindikata svojim dolaskom podržati zahtjeve kolega.<h2>Prosječne plaće</h2>- Policijske agencije i zaposleni u institucijama BiH su jedini u BiH, pa i regionu i Evropskoj uniji, koji nemaju potpisan kolektivni ugovor. U pregovorima koje su reprezentativni sindikati imali s našim poslodavcem Vijećem ministara BiH naš zahtjev je bio da osnovica ide na 680 KM. Međutim, u skladu sa zakonskim propisima, osnovica za buduću fiskalnu godinu je minimalno 50 posto prosječne plate u BiH, pa je to 631,5 KM. Zato tražimo potpisivanje kolektivnog ugovora, nakon čega osnovica ne bi mogla biti manja. To je minimum minimuma od kojeg ova dva sindikata neće odustati – pojašnjava Matović.

Ako se ogluše i ne potpišu kolektivni ugovor, ili ne odrede datum kada će to uraditi, mi ćemo u najkraćem roku sazvati sjednicu Upravnog odbora 

Bez obzira na više puta pomjerene rokove, vlasti BiH nisu ispunile preostale obaveze za otvaranje pregovora o članstvu u EU.&nbsp;Dva-tri zakona pokušat će usvojiti danas, dan uoči sastanka na vrhu EU – zapadni Balkan i dva prije sjednice Evropskog vijeća u Briselu. Na osnovu trenutnih dešavanja, ali i dugogodišnje prakse, evidentno je da evropska agenda nije istinsko opredjeljenje bh. stranačkih elita, kaže za „Avaz“ profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Šaćir Filandra.<h2>Dolazak Trampa</h2>- Evidentno je da su njihova zamišljena etnička pitanja nešto što je dominantno u odnosu na zajednički evropski put. Zapravo, svaka politika koja bi bila zajednička, a evropska bi morala biti i jeste zajednička, sustavno se dovodi u pitanje i sada nema nikakvih izgleda da se u tom procesu napravi neki preokret – kaže profesor Filandra.Dodaje da ni situacija na međunarodnom planu ne ide naruku evropskoj orijentaciji BiH, jer različiti akteri kalkuliraju s različitim, partikularnim interesima, od Južne interkonekcije do dešavanja na rusko – ukrajinskom frontu ili dolaska Trampa (Trump) na poziciju predsjednika SAD.- Naš zajednički evropski put je talac etnopolitičkih diskursa i postojeće političke garniture su očito svjesne da mogu nastaviti po cijenu dezintegracije države, što se, naravno, neće desiti. S druge strane, svjesni su da se, zbog geopolitičke pozicije, BiH ne može izostaviti iz evropskih integracija, bez obzira kada do toga došlo – dodao je Filandra.<h2>Lični interesi</h2>Komentirajući „rat“ zbog Južne interkonekcije, koji je pokušaje relaksacije političkih odnosa Mostara i Sarajeva gurnuo ustranu, Filandra kaže da je politika u BiH pretvorena u običnu trgovačku djelatnost, koju etničke politike profiliraju u skladu sa svojim ličnim i stranačkim interesima.- Pozicije se onda namjerno maksimaliziraju, stavovi radikaliziraju, stvari razjedinjuju iz čisto kalkulativnih razloga. Sve proizlazi iz zajedničke svijesti svih aktera da je proces evropskih integracija BiH neminovan, da će on doći željeli mi to ili ne i da li dovoljno radili ili ne. Zato su brojni politički akteri, iz različitih interesa, protiv toga puta ili nastoje da ga prolongiraju zarad etničkih stečevina – ističe profesor Filandra.Svaka strana u proces EU integracija, za koji znamo da je nužan i neizbježan, nastoji da uđe sa što boljom nacionalnom startnom pozicijom, da u novi zajednički okvir unese što bolju vlastitu etničku i političku poziciju, rekao je Filandra.

Svaka politika koja bi bila zajednička, a evropska bi morala biti i jeste zajednička, sustavno se dovodi u pitanje

Profesor Šaćir Filandra za "Avaz": Proces evropskih integracija je neminovan

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Muharem Karamujić trend enormnog uvoza vode vidi kao posljedicu „kratke pameti“ kod građana, ali i strateškog pristupa i marketinga od države kada je riječ o domaćim proizvodima, a posebno vodi.- Nama je u pitanju opstojnost, jer imamo neprijateljski nastrojeno okruženje. Ekonomski patriotizam je krucijalan, ali mi ga nemamo zato što smo biljka plitkog korijena. Ljudi su nam dobri, ali se s njima ne radi. Svaki put kad kupe strani, pored domaćeg proizvoda, uzimaju pare iz svog džepa i bacaju ih. Svaki put ćemo imati manje poreza, imat ćemo manje za penzije, manje ćemo zarađivati... S druge strane, država može i mora zaštititi domaće. Šta joj fali da reklamira naše proizvode svaki dan po pet puta. To mora doći od „glave kuće“, a kod nas vidite kakva je situacija – kaže profesor Karamujić.

. Svaki put kad kupe strani, pored domaćeg proizvoda, uzimaju pare iz svog džepa i bacaju ih, kazao je

Karamujić: Šta joj fali da reklamira naše proizvode svaki dan po pet puta 

Profesor Muharem Karamujić za "Avaz": Manje poreza i para za penzije

Profesor na Odsjeku za međunarodne finansije i bankarstvo na Internacionalnom univerzitetu&nbsp;Burch&nbsp;Sanel Halilbegović ne očekuje od banaka da olakšaju teret građanima. Tvrdi da su one tu u biznisu da prave novac sebi, a ne da olakšavaju klijentima.- A trebali bi, jer su u tzv. principal agent relaciji i trebale bi da razmišljaju o dobiti principala, odnosno njihovog klijenta. Međutim, živimo u takvom svijetu gdje banke, pod krinkom određenih bankarskih usluga, stavljaju sve više nameta. Jedan od najnovijih je da, ako želite da dobijete računčić s bankomata, trebate platiti od 25 do 45 feninga. Za komad papirića od pet centimetara. To je “ćapanje” na sitno, koje se nakupi na broj korisnika i transakcija – kaže Halilbegović.Podsjeća da BiH nije potpisnica SEPA ugovora, pa i na primjeru doznaka iz inozemstva banke ostvaruju profit.

Profesor Halilbegović ne očekuje od banaka da olakšaju teret građanima

Profesor Sanel Halilbegović za "Avaz": Banke u BiH razmišljaju samo o profitu

Činjenica da stotine miliona maraka godišnje dajemo za uvoznu, umjesto domaćih voda, koje su osvajale i svjetske nagrade, veoma negativno utječe na bh. ekonomiju, ali i budžet, fondove i radna mjesta, kaže profesor Internacionalnog univerziteta u Sarajevu Ognjen Riđić.Iako BiH ima bogate prirodne vodne resurse, dodaje, njenoj industriji flaširane vode nedostaju infrastruktura i tehnologija da zadovolji domaću potražnju, međunarodni brendovi imaju jaku prepoznatljivost brenda i percipiraju veću kvalitetu, a trgovinski sporazumi sa susjednim i zemljama EU smanjuju carine, čineći uvoz konkurentnijim.- Izuzetno jak, dobro organiziran i agresivan regionalni trgovački lobi ima direktan zadatak da uzme značajan dio tržišta BiH za njihove klijente.&nbsp;Bh. tržište pitke i mineralne ili gazirane vode bi se moglo štititi zaštitnim mehanizmima države, kroz ciljane ekonomske zaštitne mjere u formi dodatnog oporezivanja, tarifa, kvota i slično. To do sada nije slučaj zbog utjecaja lobiranja na ključne ekonomske i zakonodavne faktore u BiH, koji umjesto da brane strateške interese BiH, omogućavaju poplavu domaćeg tržišta s vodom iz inozemstva. Mnogo toga je i do nas, krajnjih potrošača i niskog nivoa svijesti o strateškoj potrebi kupovine domaće vode – ističe profesor Riđić.

Bh. tržište pitke i mineralne ili gazirane vode bi se moglo štititi zaštitnim mehanizmima države

Riđić: Trgovački lobi ima direktan zadatak da uzme značajan dio tržišta BiH 

13 dekana koji traže imenovanje v.d. rektora neće prisustvovati sjednicama Senata UNSA koje zakaže Tarik Zaimović

Transport na koljenima

Šef Delegacije Evropskog parlamenta Davor Ivo Stier za "Avaz": Dogovor nije znak slabosti, već zrelosti

Radna grupa za izradu Reformske agende: Usaglašene dvije od tri mjere, premijeri iz SDA izjasnit će se do sutra

Vijeće EU: Reformska dinamika u BiH usporena, bez odgađanja usvojiti Plan rasta

13 dekana UNSA: Uputili smo poziv svim senatorima za održavanje vanredne sjednice, Zaimović ih dezavuira

Ljudi u našoj zemlji sve više posežu za stimulansima: Spid i kokain najpopularnije droge u BiH

Zukan Helez za "Avaz": Ovo je veliki iskorak na evropskom putu BIH

Pronađeno rješenje za državne policajce: Vijeće ministara BiH usvojilo Prijedlog kolektivnog ugovora

Dogovor u zadnjem trenutku: Vijeće ministara BiH usvojilo dva reformska zakona

Počela sjednica Vijeća ministara BiH, na dnevnom redu i evropski zakoni

Sve zavisi od današnje sjednice Vijeća ministara BiH: Državni policajci izlaze na proteste?

Profesor Šaćir Filandra za "Avaz": Proces evropskih integracija je neminovan

Profesor Muharem Karamujić za "Avaz": Manje poreza i para za penzije

Profesor Sanel Halilbegović za "Avaz": Banke u BiH razmišljaju samo o profitu

Profesor Ognjen Riđić za "Avaz": Zaštititi domaće proizvođače

13 dekana koji traže imenovanje v.d. rektora neće prisustvovati sjednicama Senata UNSA koje zakaže Tarik Zaimović

Transport na koljenima

Šef Delegacije Evropskog parlamenta Davor Ivo Stier za "Avaz": Dogovor nije znak slabosti, već zrelosti

Radna grupa za izradu Reformske agende: Usaglašene dvije od tri mjere, premijeri iz SDA izjasnit će se do sutra

Vijeće EU: Reformska dinamika u BiH usporena, bez odgađanja usvojiti Plan rasta

13 dekana UNSA: Uputili smo poziv svim senatorima za održavanje vanredne sjednice, Zaimović ih dezavuira

Ljudi u našoj zemlji sve više posežu za stimulansima: Spid i kokain najpopularnije droge u BiH

Zukan Helez za "Avaz": Ovo je veliki iskorak na evropskom putu BIH

Pronađeno rješenje za državne policajce: Vijeće ministara BiH usvojilo Prijedlog kolektivnog ugovora

Dogovor u zadnjem trenutku: Vijeće ministara BiH usvojilo dva reformska zakona

Počela sjednica Vijeća ministara BiH, na dnevnom redu i evropski zakoni

Sve zavisi od današnje sjednice Vijeća ministara BiH: Državni policajci izlaze na proteste?

Profesor Šaćir Filandra za "Avaz": Proces evropskih integracija je neminovan

Profesor Muharem Karamujić za "Avaz": Manje poreza i para za penzije

Profesor Sanel Halilbegović za "Avaz": Banke u BiH razmišljaju samo o profitu

Profesor Ognjen Riđić za "Avaz": Zaštititi domaće proizvođače