Centralna banka BiH objavila je preliminarnu procjenu godišnje stope rasta realnog BDP-a u iznosu od 2,6 posto, te procjenu inflacije od 3,9 posto za prvi kvartal 2025. godine. Značajno odstupanje u odnosu na ranije procjene, kada je o inflaciji riječ, posljedica je iznenadnog povećanja minimalne plaće za 2025. godinu, obrazloženo je, uz najavu da se i u drugom kvartalu 2025. očekuje značajan rast ukupne i temeljne inflacije.

Industrijska proizvodnja

Od ovakvih procjena, nakon višegodišnje borbe građana s poskupljenjima i padom životnog standarda, više brinu projekcije posljedica trenutne političke i sigurnosne situacije u državi. I Centralne banke navode kako postoji značajan rizik rasta inflacija i pada ekonomske aktivnosti u ovoj godini.

- U ovom krugu smo se morali značajno oslanjati na ekspertske procjene efekata promjena povećanja minimalne plate na tržište rada, a da nismo imali niti jedan šok slične magnitude u prošlosti za porediti. Dodatno, podaci za industrijsku proizvodnju nisu bili raspoloživi niti za januar, a trenutni lokalni i globalni politički trendovi, također, mogu rezultirati značajnim šokovima – navodi se u izvještaju CB BiH.

Profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Željko Šain kaže da političko, ekonomsko, pravno i sigurnosno okruženje u BiH, ali i regionu, Evropi, pa i svijetu, nije bilo teže u posljednjih dvije decenije. Zato logičnim smatra pad ekonomije i postepeni rast inflacije.

Nemiri u Srbiji

- Nestabilnosti koje imamo u BiH ne daju osnovu za kvalitetno privređivanje, pogotovo što smo otvorena ekonomija koja jako zavisi od susjeda, tako i od dešavanja u EU i globalno. Osim toga što imamo neriješeno stanje u BiH, pa još ne znamo ko je vlast, a ko opozicija, koje zakone može donijeti koji parlament, a koji se mogu provoditi, uz nemire u Srbiji i stanje u Njemačkoj, mi smo dezorijentirani u svakom pogledu – kaže profesor Šain.

Nesigurno područje

BiH se, dodaje, pretvara u nesigurno područje, što rezultira ovakvim projekcijama. Međutim, ni u ovakvoj situaciji nema jasne strategije za izlazak iz problema.

- Meni nikako nije jasno kako sve vlade, koje god imamo, ne uvedu krizne ekspertne timove. Mi nećemo da priznamo težinu situacije u kojoj se nalazimo. Ekonomske, na stranu politička. Sad je proljeće i po meni bi entitetske vlade, nadležne za kreiranje ekonomskih politika, trebale maksimalno pomoći proljetnu sjetvu svega što možemo proizvesti od hrane, biljnog i životinjskog porijekla. Ako bi država garantirala otkup, imali bismo veću zaposlenost, veću stabilnost, a imali bismo i veće robne rezerve. Ovo je posljednja sekunda u kojoj vlade to mogu uraditi – ističe prof. dr. Željko Šain.