Jedna od tragedija Bosne i Hercegovine je što ni 35 godina nakon formalnog uvođenja kapitalizma ne postoji niti jedna stranka u izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti koja bi zagovarala "kapitalistički" princip uređenja društva, tj. sistem male i efikasne administracije, slobodnog tržišta, niskih poreza, digitalizovane javne uprave i slavljenja poduzetništva i privatne inicijative.Umjesto toga, naše političke stranke organizovane su kao interesne grupe glomaznog javnog sektora koji čini većinu stranačkog članstva, a borba za vlast je borba za to čiji klan će vladati nad tim glomaznim javnim sektorom - od ministarstava i agencije preko državnih kompanija do zdravstva i školstva.Ogromna većina tih ljudi ima izrazito socijalističke poglede na ekonomiju (jer su školovani i cijeli život rade u takvom ambijentu, ambijentu budžetske raspodjele, a ne rada i stvaranja), tržište i privatne firme posmatraju s velikim nepovjerenjem, predrasudama i prezirom te se fokus njihove političke borbe svodi na jačanje svog, državnog sektora nauštrb onog privatnog i realne ekonomije (to je ta filozofija kada bi ti pohlepnici plaćali više, nama u državi bi bilo puno bolje).Polupismena bitanga koja živi u vili i vozi automobil od 400.000 KM dok mu radnici skapavaju od gladi slika je koju većina tih umova ima u glavi kada im spomete riječ poduzetništvo.Da stvar bude gora, njihovo djelovanje potpomognuto je akademskom zajednicom, umjetnicima i velikim dijelom medijima koji tradicionalno gaje antikapitalističke poglede na svijet, te i sami najvećim dijelom žive od države.U tako skrojenom društvu privatni sektor, posebno onaj njegov najveći dio, mali i srednji, bukvalno je prepušten samom sebi bez glasa u javnosti i bez agenta koji zagovara njegove interese.Šta je mogao biti rezultat tranzicije s takvim stanjem svijesti i u takvom poretku stvari. Evo upravo ovo što sada živimo.

Ogromna većina ljudi u bh. politici ima izrazito socijalističke poglede na ekonomiju

Budžetski socijalizam

Može li se zemlja i dalje nazivati američkim saveznikom ako Amerika prijeti aneksijom dijela njene teritorije? Takvo pitanje nekad se moglo činiti zrelim za filozofa. No, dobilo je na aktuelnosti posljednjih sedmica kada je Donald Tramp (Trump) opetovano prijetio da će zauzeti Grenland, koji je trenutno autonomna regija Danske. Isprva su Evropljani sami sebe uvjeravali da su dizajni američkog predsjednika koji se vratio na otok samo dio njegovih planova, nešto što se može ignorirati jednako sigurno kao i njegov prijedlog 2020. da bi ubrizgavanje izbjeljivača moglo izliječiti covid. Sada niko više nije siguran. Nakon, navodno, vatrenog telefonskog razgovora s Trampom, Mete Frederiksen (Mette), premijerka Danske, proputovala je Evropu ove sedmice, kako bi dobila podršku u Parizu, Berlinu i Briselu. Francuski ministar vanjskih poslova dobrovoljno je poslao trupe na Grenland, za svaki slučaj. Kanalizirajući svog unutarnjeg Žan Pol Sartra (Jean Paul Sartre), jedan evropski diplomat duhovito je rekao: "Sa saveznicima poput Donalda Trampa, kome trebaju neprijatelji?"<h2>Razmatranje situacije</h2>Perspektiva rata između Amerike i saveznika u Evropi još se čini milosrdno dalekom. Ali povratak Trampa potaknuo je raspravu o tome kako bi se Evropa trebala braniti. Ponovno promišljanje "sigurnosne arhitekture" tog kontinenta, kako su to rekli tipovi iz NATO-a, bilo je pri vrhu dnevnog reda otkako je Rusija prije tri godine pokrenula svoju sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu. Ipak, povećanje vojne potrošnje širom Starog kontinenta do sada nije bilo praćeno velikom novom vizijom očuvanja sigurnosti Evrope. Čelnici Evropske unije sastat će se 3. februara u Biselu, kako bi razmotrili situaciju i iznijeli nove ideje.Pod svjetlima reflektora, sve strane će naglasiti da su jedinstvene. Iza zatvorenih vrata ponovo će doći do izražaja podjele koje su mučile blok tokom prvog mandata Trampa. Da biste razumjeli budući smjer Evrope, upoznajte se s njenim golistima, atlantistima, negatorima i putinistima.<h2>Četiri grupe</h2>Golisti su, kao što ime sugerira, intelektualni potomci francuskog vođe koji se bunio zbog američkog tutorstva nad Evropom i otišao toliko daleko da je izvukao Francusku iz NATO-ove vojne ruke 1966. Nasljednik Šarla de Gola (Charles&nbsp;de&nbsp;Gaulle) na mjestu francuskog predsjednika Emanuel Makron (Emmanuel Macron) ne želi napustiti vojni savez—ali je tokom prvog Trampovog mandata tvrdio da NATO doživljava "moždanu smrt”. Evropa stoga treba pronaći način da postigne "stratešku autonomiju", sposobnost da djeluje samostalno, ako se njeni interesi razlikuju od njenog velikog transatlantskog saveznika. Ko god sjedio u Bijeloj kući, Amerika se okreće drugim prioritetima, posebno Aziji. Atlantisti misle da je Evropa luda ako ide sama. Poljska je stjegonoša ovog kluba NATO-a, koji zauzima veliki dio sjeverne i srednje Evrope. Očuvanje odnosa s Amerikom njihov je glavni prioritet.I gaulisti i atlantisti su saglasni da će više izdvajanja za odbranu pomoći. Koliko god mimoilaženje da postoji između golista i atlantista, ipak su bolji od posljednjeg tabora. Niz putinističkih vođa spreman je osujetiti planove EU koji ljute Rusiju, čiji predsjednik poput Viktora Orbana u Mađarskoj i Roberta Fica u Slovačkoj, čini se, želi oponašati. Iako malen, njihov tabor raste i bilo ko od njih može poremetiti mjere EU koje zahtijevaju jednoglasnost, poput nametanja sankcija ili pomoći Ukrajini.<h2>Povećanje potrošnje</h2>Tramp želi da Evropa pređe s ciljne potrošnje od dva posto BDP-a na pet posto. Očekuje se da će čelnici NATO-a na sastanku u junu postići dugoročni cilj od 3,5 posto. Taj samit obećava da će biti neugodan trenutak za treći evropski tabor, negatore, čija se odbrambena strategija svodi na zabijanje glave u pijesak, u stilu noja.&nbsp;

Da biste razumjeli budući smjer Evrope, upoznajte se s njenim golistima, atlantistima, negatorima i putinistima

Evropska vojska: Ima li snage za odbranu?

Tramp natjerao je Stari kontinent da razmišlja o vlastitoj odbrani: Je li Evropa sposoban izgraditi vlastitu vojsku?

Prošli petak građani su širom BiH održali bojkot prodavnica zbog visokih visina koje nakon Nove godine dostižu nove rekorde. Ipak, sudeći prema podacima Porezne uprave FBiH, akcija „Bojkot u BiH“ nije dala očekivane rezultate, jer je očekivani promet trgovina bio čak i veći u odnosu na dan ili sedam dana ranije.&nbsp;<h2>Reagirao ministar</h2>Ipak, bojkot i pritisak građani donekle je polučio rezultat, pa je tako ministar trgovine Amir Hasičević donio odluku da snizi, a potom zaključa cijene za 50 osnovnih artikala.- Bojkot je ustvari regularan element slobodnog tržišta kojim kupci izražavaju svoje stavove. Mi smo kao Vlada dobili taj signal, sjeli za sto i pokušali da dogovorimo. Vjerujem da i jesmo – kazao je Hasićević.Ipak, ne slažu se svi da bojkot može značajnije utjecati na smanjivanje cijena. Profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Sabina Silajdžić smatra kako je rast cijena direktno uslovljen odlukom Vlade FBiH o naglom povećanju minimalca.- Ako pak govorimo o FBiH rast cijena uslovljen je direktnom interventnom Vladinom mjerom na tržištu koja definira trošak rada, s povećanjem 'luđačkih' razmjera! U takvim uslovima dolazi do rasta cijena po definiciji!, i moguće je spiralnog efekta. Zašto ? Trošak je stvaran i mjerljiv po svakom radniku na minimalcu, dok za sviju važi postavka da u uslovima neizvjesnosti i nesigurnost rast cijena može biti prolongiran. Psihologija uvijek igra ključnu ulogu, s ciljem preveniranja rizika od gubitka ili bankrota – objašnjava Silajdžić.<h2>&nbsp;Neće promijeniti puno</h2>Sličnog mišlenja je i ekonomist Faruk Hadžić koji u razgovoru za „Dnevni avaz“ da bojkot sam po sebi ne može.- Bojkot prodavnica neće ništa promijeniti. Ako ste se jučer podmirili, to neće promijeniti puno. Ako se građani masovno odazovu, past će promet za jedan dan, ali nešto se bitnije se neće promijeniti. Ovo može biti&nbsp; poruka da se građani bude i da su možda spremni značajnije reagirati u buudćnosti ako se situacija ne promijeni – objasno je Hadžić.Ipak, ono što je činjenica da se građani polako počinju buniti i dizati svoj glas, te da je i Vlada FBiH natjerana da reagira. Ostaje da se vidi da li će to dovesti do nižih cijena ili još većih problema.<h2>Kataloška akcija</h2>Ekonomski stručnjak, federalni zastupnik Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine kritikovao je odluku Vlade FBiH, naglašavajući da ona neće dati željeni rezultat.- Ranije su se kataloške akcije i katalozi sedmični dogovarali u okviru marketing odjela trgovinskih lanaca. Sada se oni dogovaraju i o njima se pregovora u okviru Vladinih institucija. To je prolem! Mislim da to nije dobro i to narušava tržišno-ekonomsku bilo kakvu praksu koja je sasvim očekivana i predvidljiva u ostatku svijeta – kazao je Čavalić.

Ministarstvo trgovine snizilo za zamrzlo cijene za 50 namirnica. Ekonomski stručnjaci istakli da bojkot sam po sebi ne može utjecati na cijenu 

Može li bojkot građana sniziti cijene namirnica?

U parlamentarnu proceduru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine koji sadrži skandalozne odredbe čije bi usvajanje i primjena mogli ograničiti pravo na slobodu izražavanja, te onemogućiti svakodnevni rad novinara i medija u interesu javnosti.Naime, član 193. A ovog zakona&nbsp;predviđa da će onaj ko “neposredno ili putem informaciono – komunikacionih tehnologija, objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj osobnog karaktera bez pristanka osobe koja je spis sastavila ili na koju se spis odnosi… ili bez pristanka osobe čiji se pristanak po zakonu traži”&nbsp;biti kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.<h2>Uvođenje cenzure</h2>Ovakve odredbe, dosta široko postavljene i nejasno fomulirane, zapravo, širom otvaraju vrata za uvođenje medijske cenzure i teror vlasti nad novinarima.Zamislite sljedeći scenarij: objavite prepiske okorjelih kriminalaca u kojima dogovaraju činjenje najtežih krivičnih djela. Ili objavite fotografije kriminalaca u počinjenju zločina. Kako vam nisu dali dozvolu da ih fotografirate uhvaćene na djelu, dobivate krivičnu prijavu i potencijalno vas osuđuju na zatvorsku kaznu. Ili, još bolji primjer, objavite prepiske iz Sky aplikacije koje dokazuju povezanost s narkokartelima i omogućavanja distribucije droge osoba iz policijskog, sigurnosnog, poslovnog i političkog života u BiH. Nisu vam to oni dozvolili, dobivate tužbu i krivičnu presudu.Avdo Avdić, Slobodan Vasković idu u zatvor, a „crne kravate“ i tuže i sude. Zvuči apsurdno, no upravo su to konsekvence do kojih ovakav član zakona može odvesti.Ovakva zakonska odredba može u potpunosti onemogućiti dnevno izvještavanje medija sa sjednica zakonodavnih i izvršnih organa vlasti, suđenja otvorena za javnost, uviđaje policije na mjestima incidenata i zločina, kao i sve druge javne događaje, ukoliko se usvoje odredbe o obavezi pribavljanja prethodne saglasnosti!<h2>Politički silnici</h2>Također, navedeni član je u suprotnosti s pravnim aktima i međunarodnim preporukama koje dozvoljavaju medijima i novinarima snimanje, fotografiranje i prikupljanje činjenica za potrebe medijskih tekstova bez traženja prethodne saglasnosti od pojedinaca i/ili institucija.&nbsp;Skandalozno je i sramotno što Vlada Federacije BiH poseže za krivičnim odredbama koje direktno ugrožavaju novinarsku profesiju, a istovremeno nije uzela u obzir brojne zahtjeve novinarske zjednice, državnih i nezavisnih institucija kao i Evropske unije da kroz krivično zakonodavstvo efikasnije štiti sigurnost novinara i medijskih radnika. Tako, primjerice, u&nbsp;članu 359. A&nbsp;Vlada Federacije traži samo zaštitu liječnika, ali ne i novinara ili pripadnika bilo koje druge profesije, svakodnevno izložene napadima i sigurnosnim rizicima, demontrirajući ovim činom diskriminaciju i nejednak tretman svih profesionalaca koji rade posao od javnog značaja. &nbsp; I dok su Nikšiću, Konakoviću i Forti puna usta demokratije, ljudskih prava i zapadnih vrijednosti, njihova vlast u praksi pokušava da provodi silu vlasti i samovolju kakva nije viđena ni u najcrnjim danima vladavine SDA – od upravljanja državom uredbama bez ikakvih konsultacija koje suštinski mijenjaju funkcioniranje cijelog ekonomskog sektora preko pokušaja oduzimanja ovlasti parlamentu, direktnih prijetnji novinarima od političkih aktera do stvaranja zakonskih pretpostavki za krivično gonjenje novinara.<h2>Pokušaj cenzure u KS</h2>Ovo nije prvi put da vlast Trojke pokušava sebi obezbijediti mehanizme za cenzuru i obračun s nepodobnim medijima. Tako je krajem maja Vlada Kantona Sarajevo utvrdila Nacrt zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira na području Kantona Sarajevo.&nbsp;Prvi put u Kantonu Sarajevo, ovim nacrtom zakona pokušano je da se regulira i ponašanje na internetu, kao i širenje lažnih vijesti koje “unose paniku i nemir” među građane.Ovaj član zakona trebao je dati direktnu mogućnost MUP-u KS, kojim rukovodi NiP-ov Admir Katica, da izriče prekršajne naloge kada procijene da je na internetu bio prisutan „govor mržnje“. Tek nakon velikih pritisaka i bunta novinarske zajednice, ovaj prijedlog je povučen.

Prema ovom prijedlogu zakona, novinari bi mogli završiti u zatvoru i do 3 godine nakon što ih „crne kravate“ tuže

"Veliki demokrati" namjeravaju se obračunavati s novinarima

Šta je cilj novog zakona o medijima: Umjesto narkosa, zbog Skya na robiju idu novinari

Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo jasno je poručilo da su održavanje i sanacija fasada primarna odgovornost etažnih vlasnika, a ne Grada Sarajeva. U dopisu upućenom Gradskom vijeću, Ministarstvo je naglasilo da zakon propisuje obavezu etažnih vlasnika da održavaju zajedničke dijelove zgrada, uključujući fasade, te da su oni dužni osigurati potrebna sredstva za sanaciju.- Etažni vlasnici snose troškove održavanja i poboljšanja zajedničkih dijelova zgrada, a ne Grad Sarajevo ili Kanton Sarajevo. Sredstva iz budžeta mogu se planirati samo za sufinansiranje u skladu s programima sanacije, ali ne kao preuzimanje pune finansijske obaveze od strane javnih institucija – navodi se u odgovoru Ministarstva.<h2>Pitanje zakonitosti</h2>Ovaj stav otvara pitanje zakonitosti ranijih ulaganja Grada Sarajeva u sanaciju fasada privatnih zgrada, jer su budžetska sredstva trošena na objekte koji nisu u vlasništvu Grada, već etažnih vlasnika. Upravitelji zgrada dužni su evidentirati stanje i predložiti sanaciju, ali zakonski teret finansiranja ne može biti prebačen na Grad.Praksa finansiranja kompletnih sanacija fasada iz budžeta Grada Sarajeva sada se može dovesti u pitanje, budući da zakon jasno propisuje da je to obaveza etažnih vlasnika. Postavlja se i pitanje kako su takva ulaganja opravdavana i da li su bila u skladu sa zakonskim procedurama o upravljanju javnim sredstvima.Ostaje da se vidi hoće li nadležni organi ispitati praksu Benjamine Karić i da li će Grad Sarajevo promijeniti način finansiranja ovakvih projekata u budućnosti, kako bi se poštovao princip zakonite upotrebe budžetskih sredstava.Podsjetimo, Karić je u svom mandatu gradonačelnice novcem poreskih obveznika obnavljala objekte u privatnom vlasništvu<h2>Obnova vlastite fasade</h2>Eklatantan je primjer obnova fasade na adresi Titova 29. Ta zgrada u vlasništvu je "Sarajevo-osiguranja“, većinski privatnog osiguravajućeg društva. Dakle, novcem građana saniran je objekt jedne privatne kompanije s višemilionskim prihodima. Lijep poklon od gradonačelnice Karić.Još gori je slučaj sa zgradom u susjedstvu, u Titovoj 19. Zgrada u kojoj će Karić kupiti stan nije čak bila ni na popisu koji je dostavljen gradu od strane Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa. Naime, ovu lokaciju je na popis zgrada za obnovu tokom gradonačelničkog mandata Karić naknadno dodala.&nbsp;Obnova fasade u kojoj živi Karić građane je koštala čak 113.000 KM.<h2>Kontradiktorna Karić</h2>- Da razjasnimo jednom zauvijek - održavanje fasada nije posao pojedinca na javnoj funkciji, već zakonska obaveza upravitelja i vlasnika stanova. Kao gradonačelnica, svjesna značaja kulturno-historijskog naslijeđa Sarajeva, uradila sam sve što je bilo moguće u okviru budžeta koji smo imali, ali nisam bila u mogućnosti da riješim sve probleme odjednom – ovo je prije nekoliko dana poručila Karić nakon optužbi stanara zbog obrušavanja fasade u ulici Ferhadije.No, ova objava načelnice Općine Novo Sarajeva istovremeno je i kontradiktorna. Naime, ako je održavanje fasade, kako je sama utvrdila, posao upravitelja i vlasnika stanova, zbog čega se onda novac građana trošio na obnavljanje fasada zgrada, posebno onih privatnih.

Eklatantan je primjer obnova fasade na adresi Titova 29, zgrade u vlasništvu "Sarajevo-osiguranja"

Kanton Sarajevo razjasnio stvari – održavanje fasada je obaveza etažnih vlasnika: Zašto je poreski novac trošen na privatne zgrade?

Prema podacima Imigracijske i carinske službe SAD (U.S. Immigration and Customs Enforcement - ICE), od 24. novembra prošle godine na popisu nepritvorenih osoba nalazi se 1.445.549 nedržavljana SAD s konačnim nalozima za udaljenje iz te države.Od toga broja, na listi za protjerivanje je čak 166 osoba s državljanstvom Bosne i Hercegovine. Bit će deportirano 126 državljana susjedne Hrvatske, Slovenije 16, Mađarske 294, a Srbije 50. Popis govori da će troje državljana Sjeverne Koreje biti deportirano iz SAD u svoju matičnu zemlju, a jedan u Monako. Zanimljivo je da je u planu povratak državljana i u nepostojeće zemlje. Tako će 845 osoba biti vraćeno u Jugoslaviju, 337 u SSSR i 254 u Čehoslovačku. Na popisu zemalja nalaze se sve zemlje svijeta, pa tako i zemlje koje bi trebale, prema planu predsjednika Donalda Trampa (Trump), postati savezne države SAD, poput Kanade, gdje se misli deportirati 1290 osoba, te Paname sa 662 ljudi.U najmnogoljudnije zemlje poput Indije bit će vraćeno 17.940 osoba te Kine njih 37.908. Bit će deportirano 1.862 Ukrajinaca i 1.148 Izraelaca.Vrlo je moguće da bi neke od osoba obuhvaćenih popisom mogle završiti u Guantanamu.

U najmnogoljudnije zemlje poput Indije bit će vraćeno 17.940 osoba te Kine njih 37.908. Bit će deportirano 1.862 Ukrajinaca i 1.148 Izraelaca

Za ilegalce pripremljena baza u Guantanamu

Čak 166 državljana BiH na listi za deportaciju: Da li će ilegalni bh. migranti završiti u Guantanamu

Gost ovosedmičnog FGR podcasta koji uređuje i vodi Danijal Hadžović je ekonomist Faruk Hadžić.

U ovom tekstu pratite najzanimljivije izjave.2' - Imate nas grupu progresivnih ekonomista koji neke ideje promovišu godinama unazad. Govorimo o progresivnim rješenjima. Možemo s pravom reći da je to i kritika njima. Ali sada je akademska zajednica bila ujedinjena.&nbsp; Nismo protiv povećanja bruto plate, niko nije ni spomenuo da ne treba biti 1.000 KM minimalna neto plata, problem je povećanje doprinosa.4' - Mnogi građani ne znaju šta je ne, šta je bruto plata. Mi smo na to upozoravali. Nas grupa ekonomista godinama upozoravamo kako pokrenuti ekonomiju, koje reforme provesti, itd.. U tom smislu vidjeli ste da se otvorilo ovo područje. Ovo područje se otvorilo i počela su se tematizirati ta pitanja.5' - Mi smo građani nepismeni. I ekonomski ste nepismeni. Kada bi radnik dobio 1.744 KM na račun, ali kada bi dobio samo 1.000 na račun, pa shvatio koliko država uzima, možda bi bila drugačija reakcija.6' - Slažem se da je minimalna plata koja je do sada bila simbolična spram troškova koje imamo u BiH, ali je trebalo razmisliti da se ne ide na varijantu povećanja i doprinosa. Svima je bio sporan ovaj dio koji ide prema državi.10' - Zašto je minimalna plata određena da bude baš 1.000 KM. Zato što im je to lijepa okrugla brojka. Da je konsultovana struka možda bi ta plata bila i veća, ali zasnovano na činjenicama. Ovo je politička odluka.13' - 2025. godina će biti vrlo izazovna za cijelu BiH. Struka je na to upozoravala, posebno akd su završeni izbori u SAD. Tramp je najavio da će intenzivno koristiti protekcionističke mjere. Interesantno je da će vrlo značajne posljedice takve politike imati Njemačka. To je vrlo značajna ekonomija posebno za nas, ako Njemačka na bilo koji način bude ispaštala zbog Trampovih politika, to će se osjetiti i kod nas. A 2026. nam dolazi karbonski porez, a dolazi nam i rekordna otplata duga.19' - Bojkot prodavnica neće ništa promijeniti. Ako ste se jučer podmirili, to neće promijeniti puno. Ako se građani masovno odazovu, past će promet za jedan dan, ali nešto se bitnije se neće promijeniti. Ovo može biti&nbsp; poruka da se građani bude i da su možda spremni značajnije reagirati u buudćnosti ako se situacija ne promijeni.27' - Dio struke od samog starta se nije puno upuštao u javnu diskusiju o neradnoj nedjelji, vrlo je teško tu biti na jednoj ili drugoj strani. Radnicama ta neradna nedjelja može puno značiti. Ali zašto radnicima koji su htjeli raditi nedjeljom nije omogućena dodatna zarada za taj dodatni rad. Prije nego što se zabranio rad nedjeljom, trebalo je izmijeniti Zakon o radu.36' - Još uvijek je rano reći da li će BH Telecom kupiti Telemach. Konkurencijsko vijeće treba da kaže svoju riječ treba da kaže da li BH Telecom uopće može kupiti Telemach.38' - Da ne bi došlo do prenapuhane cijene, uključivanje strana koje bi mogle to sve iskoristiti, detalji o eventualnoj kupovini Telemacha većinom se drže u tajnosti još uvijek.40' - Prihodi BH Telecoma rastu, ali ne toliko da bi se mogao održati ovaj nivo dobiti. U tom kontekstu vi svi znate koliko je BH Telecom značajan, iako je uvijek imao epitet zlatne koke za FBIH, ali nisam siguran koliko bi BHT u dugom roku bio održiv.42' - Sve će se uraditi vrlo transparentno, a ako Telemach ima dugove, to će sigurno utjecati na samu cijenu. To nije proces koji će tek tako biti urađen.43' - Ne razumijemo neke temeljne ekonomske teme. Radnici ne znaju šta im je bruto plata, znaju samo šta im je bruto plata. Ali zato znaju sve učesnike "Zadruge" i sastave fudbalskih timova.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV. </a>Intervju sa Farukom Hadžićem možete slušati i na streaming platformama: <a href="https://open.spotify.com/episode/7JQ7Qyfc1DZ53anA9bvdui?si=jfV2iFNcS-iOl5JPEBvcOA">Spotify</a>, <a href="https://podcasts.apple.com/ba/podcast/avaz/id1724721640?i=1000687933781">Apple Podcast</a>, <a href="https://deezer.page.link/Dw2ezYAnR9B65xYq8">Deezer</a>, <a href="https://soundcloud.com/avaztv/hadzic-ljudi-u-bih-ne-znaju-sta-je-bruto-placa-ali-znaju-sve-ucesnike-zadruge?si=a1145470c6ee48ebba240286b7ef17e3&amp;utm_source=clipboard&amp;utm_medium=text&amp;utm_campaign=social_sharing">Soundcloud </a>i <a href="https://www.patreon.com/posts/hadzic-ljudi-u-121282235?utm_medium=clipboard_copy&amp;utm_source=copyLink&amp;utm_campaign=postshare_creator&amp;utm_content=join_link">Patreon</a>.

Po ovom pitanju akademska zajednica je bila ujedinjena, ističe Hadžić

Faruk Hadžić: Telemach ima dugove, to će sigurno utjecati na samu cijenu

Sredinom prošle godine izbio je skandal nakon što je u javnosti procurila informacija da je bivša gradonačelnica i sadašnja načelnica Općine Novo Sarajevo Benjamina Karić ispod cijene kupila stan Titovoj ulici u zgradi koja je prethodno obnovljena novcem Grada Sarajeva na čijem je čelu bila.<h2>Novi obrat</h2>Ipak, skandal sada dobiva novi obrat. Prije nekoliko dana ponovno se desilo obrušavanje fasada u ulici Ferhadija i samo pukim čudom još nema stradalih. Stanari zgrade u Ferhadiji 27 već treći put svjedoče opasnosti od padajuće fasade, ali najnovija otkrića ukazuju na ozbiljan problem s načinom na koji su trošena javna sredstva u obnovi fasada.

Kako potvrđuje i dokument, ništa od onoga što je Karić izjavila o obnovi fasada tokom svog mandata nije tačno. Ona nije obnovila fasadu u Titovoj 19 gdje će kupiti stan iz prioritetnih razloga, jer ta fasada nije bila na popisu koji je dostavljen gradu od strane Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa.Naime, ovu lokaciju je na popis zgrada za obnovu tokom gradonačelničkog mandata Karić naknadno dodala. Sve ukazuje na to da su resursi Grada Sarajeva i građana od gradonačelnice zloupotrijebljeni u privatne svrhe.

<h2>Skoro 113 hiljada KM</h2>Dokumentacija Zavoda jasno pokazuje da fasada na zgradi u Titovoj 19 nije bila na spisku prioritetnih objekata za obnovu do decembra 2021. godine. S obzirom na to da je Karić imenovana u aprilu 2021., to znači da je tu zgradu na spisak za obnovu naknadno uvrstila, ne informišući čak ni Gradsko vijeće o svojim namjerama.

S druge strane, na listi se nije našla zgrada u Ferhadiji 27 koja se obrušava i čiji stanari već dugo upozoravaju vlasti na opasnost koju predstavlja stanje fasade. No, njihove apelacije nisu naišle na konkretne odgovore.I dok fasade padaju po glavnim ulicama grada i prijeti da koštaju glave nekoga, čak 112.990,62 KM potrošene su na obnovu fasade u kojoj živi Karić, a koja nije bila ni na spisku prioritetnih objekata.<h2>&nbsp;Lični motivi</h2>Nakon kritika zbog obrušavanja fasade u Ferhadiji na njen račun, Karić je tvrdila da obnova zgrade u Titovoj nije imala veze s ličnim motivima.- Priča o obnovi fasade na zgradi u kojoj sada imam stan krenula je godinama prije nego što je taj stan uopće oglašen kao nekretnina koja se prodaje. Fasada te zgrade je obnovljena prije nego što sam postala vlasnica stana, a ove priče su jeftini pokušaji da se naruši moj kredibilitet i šire laži iz sasvim ličnih interesa – jer se radi o ljudima čijim zahtjevima nisam udovoljila dok sam bila gradonačelnica – kazala je Karić.Ipak, dostupna dokumentacija govori nešto sasvim drugo.

Obnova fasade u Titovoj u kojoj je Karić kupila stan koštala čak 112.990,62 KM

Dok komadi fasade padaju po ulicama grada: Bivša gradonačelnica Karić svoju zgradu naknadno stavila na popis za obnovu

Prvog novembra prošle godine došlo je do urušavanja nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu. Ukupno 15 osoba je poginulo u toj stravičnoj tragediji.Srbija od tada ne miruje. Masovni studentski protesti, štrajkovi, blokade saobraćaja i traženje promjene vlasti, nova je svakodnevica u Srbiji. Bivši ministar građevinarstva Goran Vesić je uhapšen, kao i još cijeli niz osoba odgovornih za obnovu nadstrešnice. Predsjednik Vlade&nbsp;Miloš Vučević&nbsp;i gradonačelnik Novog Sada&nbsp;Milan Đurić podnijeli su ostavke. No, stvar nije stala na ovome. Srbija je u najvećoj političkoj krizi još od 5. oktobra 2000., a vanredni izbori sve su izvjesniji.<h2>Zaboravljena tragedija</h2>U oktobru prošle godine Bosnu i Hercegovinu su zahvatile razorne poplave, pri čemu je najteže bilo pogođeno područje Jablanice. Poginulo je 27 osoba. Ispostavilo se da je do tragedije ovakvih razmjera došlo zbog obližnjeg kamenoloma iznad stambenog naselja. Bujica vode nosila je kamenčuge koje su zatrpale kuće i ljude u njemu. Dječak Edi, učenik trećeg razreda osnovne škole, u tragediji je izgubio roditelje, djeda i nanu.Iako su nadležni negirali, ispostavilo se da je postojala dozvola za otkopavanje, i to od Vlade HNK.Nije bilo masovnih protesta građana. Nije bilo ostavki. Nije bilo uhapšenih. Niko nije odgovarao.U međuvremenu smo Jablanicu zaboravili. Vlast nakon debakla na lokalnim izborima 2022. na kojima su izgubili i Jablanicu, izmislila je nove zanimacije kojima će zabavati narod, pokušati sebi podići rejting i nadasve skrenuti pažnju s užasa u Jablanici.Bez bilo kakvih konsultacija, analiza i ozbiljnijih priprema, pred samu Novu godinu uredbom su podigli minimalnu plaću za blizu 700 KM bruto, istovremeno „pokrećući rat“ protiv „pohlepnih poslodavaca“ koji tvrde da ovo predstavlja preveliko opterećenje privrede. Na osnovu naglo povećanih doprinosa i dodatnih prihoda koje očekuju, najavljuju i povećanje penzija, pa da i penzioneri budu mirni i zadovoljni. I za inflaciju i vrtoglav rast cijena kojem su i sami doprinijeli povećanjem troškova privredi, tvrde da imaju rješenje. Oni će kao Vlada, najavljuju, vršiti kontrolu cijena. Sve, samo da ne govorimo o Jablanici.<h2>Hljeba i Dodika</h2>Zabava za narodne mase pronađena je i na državnom nivou. Nakon dvije godine koalicije, sada najavljuju izbacivanje SNSD-a iz državne vlasti i njihovo zamjenjivanje sa SDS-om i PDP-om, da otkoče evropski put, kako kažu. Ne remeti ih činjenica da na tom putu imaju problema s matematikom, kao i da SNSD ima mehanizam blokade u Domu naroda. Pomoći će im visoki predstavnik ako pokušaju blokirati, najavljuju samouvjereno, valjda jednako kao što ih je nametnuo na vlast u Federaciji BiH.Pritom, svoje pokušaje izbacivanja Dodika nastoje predstaviti kao nekakav epohalni politički podvig i neviđeni strateški potez političkih genijalaca. Jedino nije jasno što to onda ne učiniše odmah poslije izbora 2022., nego su nas ubjeđivali da oni umiju s Dodikom, te da će on postati konstruktivan, samo kad dovoljno utakmica pogledate s njim.Možda zato što tada nije bilo Jablanice. To je neugodna tema koju treba sahraniti i sakriti. I od očiju javnosti i od pravosuđa.<h2>Ogromna šteta</h2>Kantonalno tužilaštvo otvorilo je istragu, i to je sve što su uradili. Nikakvih pomaka u istrazi nema, jer da ima, javnost bi bila informirana. Sve se svodi na bacanje prašine u oči "stručnim geološko-geodetskim vještačenjima“. Istraga koja bi trebala utvrditi odgovornost za kamenolom koji je dvadesetak godina radio 500 metara od kuća u Donjoj Jablanici, nije čestito ni pokrenuta. Kamenolom od koga se nakon tragedije ograđuju svi nivoi vlasti, počeo je s radom 2002. Nalazi se na državnom zemljištu kojim raspolaže preduzeće u većinskom vlasništvu Kantonalne vlade, dok su njegov rad općinske vlasti 2006. okvalificirale kao "javni interes općine". Šteta od poplava i klizišta u Jablanici procjenjuje se na blizu 50 miliona KM. Oštećeno je gotovo 200 objekata od kojih 49 totalno.

Hoće li iko odgovarati što je dječak Edi ostao bez roditelja, nane i djeda. Četiri mjeseca nakon kataklizme javnost pojma nema šta se dešava

Dok Srbija gori, vlasti iz FBiH velo tajne bacaju na bh. tragediju: Priča o Dodiku pomaže ubicama u Jablanici

Politika Donalda Trampa (Trump), prema svemu sudeći, bit će mnogo konkretnija, direktnija i ekonomski liberalnija nego u prvom mandatu. Tramp najavljuje otpuštanje desetaka hiljada državnih službenika, te masovno rezanje regulacija i birokratije. Za ovo će biti direktno nadležan novosnovani Odjel za efikasnost vlade koji će voditi najveći inovator na svijetu Elon Mask (Musk). Tramp najavljuje smanjenje poreza. Pozvao je investitore i poduzetnike iz ostatka svijeta da dođu u SAD i investiraju, obećavajući da će imati neke od najnižih poreza. Neki milijarderi, poput najbogatijeg Evropljanina Bernarda Arnoa (Arnault), vlasnika luksuznih modnih brendova, već najavljuju i otvaranje proizvodnje u SAD. Tramp planira i ukidanje brojnih bespotrebnih programa američke vlade i rasipanja novca američkih građana.Nova era privatne inicijative i poduzetništva neopterećenih suvišnim regulacijama i besmislenim propisima je svijet koji najavljuje Tramp. Nažalost, taj princip, prema svemu sudeći, neće obuhvatiti i slobodnu trgovinu, u koju Tramp ne vjeruje, najavljujući dizanje carina na strane proizvode, da bi, vjeruje on, zaštitio američke proizvode i proizvodnju."Fašizam“, "sumrak civilizacije“, "ubijanje socijalne države“, uzviknut će ljevičari širom svijeta na ovakve politike. Njihove obrazovane intelektualne stjegonoše udobno su živjele u godinama nakon pada Berlinskog zida. Možda nisu bili vladajući, možda, od bruke i historijske blamaže, nisu mogli više otvoreno nuditi socijalizam kao realnu alternativu, ali su decenijama ugodno bili zbrinuti po fakultetima, nevladinim organizacijama, institucijama i kulturi, prodajući kao životni poziv, uglavnom za poreski novac, smišljanje besmislenih regulacija i programa te borbe protiv zala seksizma, rasizma, patrijarhata, socijalnih nejednakosti, transofobije, homofobije i drugih navodnih zala koje su pripisivali kapitalizmu.Ne znam kako će izgledati svijet koji će Tramp ostaviti iza sebe, no za ove kategorije je vrlo moguće da konačno stiže pad Berlinskog zida.

Ne znam kako će izgledati svijet koji će Tramp ostaviti iza sebe, no za ove kategorije je vrlo moguće da konačno stiže pad Berlinskog zida

Uhljebocidaš

BH Telecom je zvanično podnio zahtjev Konkurencijskom vijeću Bosne i Hercegovine za akviziciju kompanije "Telemach".Transakcija će biti upućena i na razmatranje nadležnom tijelu za konkurenciju u Crnoj Gori.Kako navode iz ove bh. kompanije, ovaj "strateški potez" ima cilj jačanje liderske pozicije BH Telecoma na telekomunikacijskom tržištu BiH i unapređenje kvalitete usluga za korisnike.Iako se ova vijest predstavlja kao veliki poslovni potez i početak regionalnog širenja BH Telecoma, postoje brojna pitanja na koja Uprava BH Telecoma i Vlada Federacije kao većinski vlasnik duguju odgovor građanima, prije svega: koliko će to sve da košta? Naime, neslužbene informacije govore da će kupovina "Telemacha" koštati nekoliko stotina miliona konvertibilnih maraka. Procjene stručnjaka, dobro upućenih, jesu da BH Telecom nema toliko novca, odnosno da će morati založiti cijelu imovinu kako bi uzeo kredit.Ovo se može vidjeti i po dobiti koju BH Telecom godišnje ostvaruje. Tako ostvarena bruto dobit BH Telecoma za 2023. godinu iznosi 52,7 miliona, godinu prije toga blizu 60 miliona, dok je u 2021. dobit iznosila 70,1 milion KM.S te strane, pitanje je li ovo zaista historijski uspjeh BH Telecoma ili kopanje vlastitog ekonomskog groba?<h2>Finansijska opravdanost</h2>S te strane, svakako je opravdano postaviti pitanje finansijske opravdanosti ovakvog poslovnog poteza i koliko godina će biti potrebno da BH Telecom vrati uloženu investiciju.I naravno, pitanje je kakvu će stvarnu korist građani Federacije imati od ovakvog poslovnog poduhvata.Za sada su sva ova pitanja prekrivrena velom tajne, jer, osim najave da vrše kupovinu "Telemacha", i to samo na prostoru BiH i Crne Gore, Uprava ne nudi više informacija o ovom poslovnom potezu.Naime, već duže vremena u regionalnoj javnosti se spekuliralo da će zbog ogromnih dugovanja Dragan Šolak prodati telekomunikacijski operater "Telemach" koji djeluje u okviru "United Grupe".Prije godinu "United Grupa" je otkrila kako će ići na prenamjenu dijela imovine "Telemacha", kako bi povećala svoje prihode .Ovo joj je predložila agencija "Moody‘s", snizivši kreditni rejting ključnoj kompaniji u sastavu Grupe, "Adriji Midco BV", iz stabilnog u negativni.- U skladu s trenutnom praksom na tržištu, planiramo monetizirati našu infrastrukturu mobilnih baznih stanica u nekim od zemalja u kojima "United Grupa" posluje, uključujući i Hrvatsku. Riječ je o tipičnoj "sale and lease" back transakciji (povratni lizing) u kojoj bi "United Grupa" prodavala bazne stanice, a "Telemach" Hrvatska ih uzimao natrag u zakup na temelju unaprijed ugovornih dugoročnih uvjeta – izvijestili su&nbsp; prošle godine iz "United Grupe" za "Jutarnji list".<h2>Astronomska dugovanja</h2>Kako bismo omogućili ovu transakciju, dodali su, izdvojili smo imovinu vezanu za mobilne bazne stanice i angažirali investicijsku banku "Goldman Sachs", koja će savjetovati o daljem procesu prodaje.- Neto novčane prihode od predstojećih monetizacija planiramo usmjeriti na otplatu obveza s dospijećem 2024. i 2025. - ističu u "United Grupi", vodećem telekomunikacijskom operateru u jugoistočnoj Evropi, čiji je "dragulj u kruni" "Telemach", treći po veličini operater na hrvatskom tržištu, koji posluje i u Sloveniji, Srbiji, BiH i Crnoj Gori.Ipak, upravo je i u Hrvatskoj "Telemach" zapao u velike probleme te su prošle godine podijeljeni deseci otkaza.Objavom monetizacije baznih stanica "United Grupa" praktički je primijenila preporuke "Moody‘sa", koji je, među ostalim, procijenio da Grupa s sadašnjim finansijskim pokazateljima neće moći iz redovitog poslovanja isplatiti dug od 525 miliona eura koji joj dolazi na naplatu iduće godine, kao i dug od 535 miliona eura koji joj dolazi na naplatu 2024., a da joj takve transakcije ne ugroze normalno poslovanje. Agencija je kao uzroke smanjenje kreditnog rejtina "Adrija Midco" označila oslabljenu likvidnost unatrag 12 mjeseci, troškove preuzimanja firme "Bulsatcom" EODD u Bugarskoj i pozajmice vlasniku kompanije.Medijska nagađanja da bi "United Grupa" mogla prodati neke od telekomunikacijskih biznisa "Telemacha" pojavile su se nakon izvještaja "Moody‘sa" koji se pak nadovezao na vijest da je Grupa za savjetnika angažirala banku "Goldman Sachs". <h2>Zavaljen u dugove</h2>Prema kreditnom izvještaju "Moody‘sa", godišnji prihod "United Grupe" u 2021. bio je gotovo 2,5 milijarde eura te je davala usluge približno 15,5 miliona aktivnih korisnika. Od 2019., napominje agencija, većinski vlasnik Grupe je investicijska kompanija "BC Partners" sa sjedištem u Londonu s 56 posto vlasništva, dok je 42 posto u vlasništvu menadžmenta Grupe. Najpoznatiji vlasnik i menadžer "United Grupe" je Dragan Šolak, koji je 2000. pokrenuo biznis s kabelskom televizijom u rodnoj Srbiji.Kada je riječ o finansijskoj situaciji "United Grupe", "Moody‘s" napominje kako kompanijama u sastavu Grupe na naplatu krajem 2025. dolaze tzv. PIK obveznice od 545 miliona eura. Bloomberg, analizirajući "United Grupu", procjenjuje da je dug te kompanije na kraju 2022. godine iznosio 4,1 milijardu eura.Uzimajući u obzir sve navedeno, jasno je da je Šolak zavaljen u ogromne dugove i neisplative poslove tražio šlauf za spasavanje koji će skinuti dio tereta i preuzeti dio njegovih poslovaca.Taj spasilac u konačnici se pojavio u vidu BH Telecoma i Federacije Bosne i Hercegovine.Ključno pitanje je zbog čega, preko koga i po kojoj cijeni?<h2>Ko je Dragan Šolak?</h2>Dragan Šolak je biznismen porijeklom iz Kragujevca, grada u centralnoj Srbiji, i suvlasnik "United Grupe", koja posluje u osam zemalja jugoistočne Evrope.Nalazi se na poziciji predsjednika Savjetodavnog odbora te kompanije, a odgovoran je za strateško vođenje i razvoj kompanije."United Grupu" je osnovao 2000., stoji u njegovoj biografiji na sajtu ove kompanije.Većinski vlasnik "United Grupe" od 2019. je međunarodna investiciona kompanija "BC Partners".U sastavu ove kompanije su danas, između ostalih, kablovski operator u Srbiji “Serbia Broadband – Srpske kablovske mreže” (poznat pod imenom SBB), telekomunikacioni operator "Telemach" u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.Dio "United Grupe" je i "United Media", medijska kompanija sa sjedištem u Luksemburgu koja ima više od 50 televizijskih kanala, među kojima je TV kanal N1 koji emituje program u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.Televizijski kanal Nova, u okviru kompanije, emituje se u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori u kojoj ima nacionalnu pokrivenost."United Media" je u martu 2021. kupila dnevni list "Danas", koji izlazi od 1997. godine, a u oktobru potpisala pismo o namjerama da otkupi 51 posto udjela u kompaniji Vijesti, novine, portala i televizije iz Crne Gore.Ova kompanija osnovala je i dnevni list “Nova” u Srbiji, koji je počeo da izlazi 30. juna 2021. godine."United Media" ima 28 web-portala, osam novina i časopisa, pet radiostanica, navodi se u Šolakovoj biografiji.Šolak je na početku svoje karijere 1990. osnovao firmu za proizvodnju i produkciju filmova VANS, ali se, prema pisanju medija, poslije dvije godine povukao iz tog posla.Kompaniju Kablovski distributivni sistem (KDS) osniva 2000. godine u Kragujevcu, a 2004. godine prerasta u danas poznatu kompaniju SBB.Trenutno živi u Ženevi u Švicarskoj.

Kontroverzni biznismen Dragan Šolak, koji je vlasnik "Telemacha", duguje stotine miliona KM, a u Hrvatskoj  je već podijelio desetke otkaza

Je li kupovina "Telemacha" historijski uspjeh BH Telecoma ili kopanje vlastitog ekonomskog groba?

Smatra se najgorim zločinom u modernoj historiji čovječanstva. Razmjeri zločina počinjenog u Drugom svjetskom ratu i 80 godina poslije lede krv u žilama i predstavljaju opomenu cijelom čovječanstvu.Šest miliona ubijenih Jevreja crni je bilans koji su za sobom ostavile snage nacističke Njemačke i njenih saveznika. U Bosni i Hercegovini je prije Drugog svjetskog rata bilo 14.500, od čega samo Sarajevu oko 12.500 Jevreja. Jevrejska zajednica u Sarajevu danas nema ni približno onoliko članova koliko je imala prije Drugog svjetskog rata.Danas u Bosni i Hercegovini živi ukupno između 500 i 1.000 Jevreja. Najviše ih je u Sarajevu.Odmah po ulasku Nijemaca u Sarajevo 15. aprila 1941. godine počeli su progoni i maltretiranja sarajevskih Jevreja. Već narednog dana 16. aprila počela je pljačka i razaranje velikog jevrejskog hrama u kojem je učestvovalo i domaće stanovništvo.Kako piše Eli Tauber u svojoj knjizi "Holokaust u Bosni i Hercegovini", Njemački vojnici mitraljezima su pucali u skupocjene lustere, a na oltar bacali ručne bombe. Zatim je nastalo pravo devastiranje hrama. Uz smijeh njemačkih oficira i vojnika i na očigled policijskih vlasti, rulja je puna dva dana pljačkala i demolirala hram, iznoseći iz svetišta skupocjene stvari, uključujući ćilime, lustere, svijećnjake, klupe, prozore i vrata.

U sklopu hrama se nalazila i zgrada Sefardske jevrejske općine, a njoj bogata arhiva, velika biblioteka i mali muzej. Sve je to uništeno i razrušeno, a u predvorju hrama spaljena je jevrejska sveta knjiga Tora, sva biblioteka, koja je imala mnoge knjige od velike historijske i kulturne vrijednosti, te čitava arhiva, koja je sadržavala mnogo originalnih, historijskih dokumenata.<h2>Početak horora</h2>Prema rasnim zakonima koji su usvojeni odmah po uspostavi NDH, Jevreji su stavljeni van zakona, oduzeta im je sva zakonska zaštita, morali su početi nositi žute trake sa crnom slovom Ž na njima, a pljačka jevrejske imovine bila je omogućena.Za sarajevske Jevreje počeo je period sistemskog terora i genocida. Preko noći su pretvoreni u besplatnu radnu snagu za najteže i najprljavije poslove. Poseban način ponižavanja Jevreja bio je prisilan rad. Odmah po okupaciji Sarajeva ustaše i policija počeli su sa prisiljavanjem Jevreja na teške radove. Na ulicama Sarajeva već ranim jutrom mogle su se vidjeti duge kolone Jevreja muškaraca i žena, starih i mladih, uz naoružanu pratnju ustaša ili policajaca, koji su te kolone vodili na prisilne radove.Nisu imali pravo da šetaju trotoarima, da borave u parku, da posjećuju bazen, da se kupaju u javnim kupatilima, da posjećuju kina, javne lokale, odlaze na izlete. Bili su lišeni prava na državljanstvo i drugih elementarnih građanskih prava. Također, bili su lišeni mogućnosti da se liječe u bolnicama, a kada su odlazili da sahrane svoje najbliže, hapšeni su na grobljima i upućivani u logore.

Jevrejima je zabranjen izlazak iz Sarajeva, kao i boravak u stanovima i kućama onih koji nisu Jevreji. Već 17. maja stigla je naredba o nošenju žutih traka."Od 1. lipnja nalaže se svima Židovima u dobi od 15-60 godina, nastanjenim u gradu Sarajevu da za vrijeme kretanja po gradu u već ranijem određenom vremenu moraju nositi oko ruke vrpce (trake) propisane od ovog ravanateljstva. Trake će biti od žute tkanine s plavo otisnutom židovskom šestokrakom zvijezdom u sredini, a s jedne strane šestokrake zvijezde pisat će latinicom Židov, a s druge strane na njemačkom Jude", pisalo je u naredbi ravnatelja Redarstvenog ravnateljstva Branka Džikovića.Užasavjući primjer kako je bilo ko mogao postupati prema Jevrejima tokom rata kako je htio je slučaj porodice Hereka. Imanje petočlane porodice je zapalo za oko vodniku Ismetu Čoliću, pripadniku Crne Legije koju je Jure Francetić formirao upravo u Sarajevu. Cijela porodica je likvidirana na njihovom imanju na Mejtašu, a 18-godišnja Gizele Hereka je prethodno silovana. Nakon što je ustanovljeno da je ih je ubio Čolić, uhapšen je ali je nakon intervencije Francetića pušten isti dan.Zeineba Hardaga drži za ruku Rifku Kabiljo kako bi sakrila žutu trakuSarajevski Jevreji su pokušavali stići do Mostara, koji je zbog Italijanske uprave bio mnogo sigurnije mjesto, no veći dio njih je uhvaćen na Ilidži.Najveća tragedija sarajevskih Jevreja počela je 3. septembra 1941. godine. Tog dana ustaške vlasti počele su sa odvođenjem Jevreja u koncentracione logore.<h2>Provedba genocida</h2>Te noći iz kuća su odvedeni svi Jevreji koji su stanovali u glavnim ulicama grada Sarajeva. Pored uništavanja Jevreja ustaške i njemačke vlasti htjeli su se domoći najboljih stanova u centralnom dijelu Sarajeva. Oko ponoći na vrata stanova u Aleksandrovoj ulici (današnja Titova), agenti su provaljivali u stanove, te naređivali Jevrejima da se spreme za logor dajući im najviše pola sata vremena za pripremu.Oni su odvođeni do Čengić-Vile, gdje su ih ustaše i policajci prvo temeljito pljačkali, kod svakoga su tražili zlato i nakit, a onda su ih strpali u stočne vagone i odvezli u Kruščicu.Jevreji počeli tražiti nadu u prelasku na drugu vjeru kako bi izbjegli sudbinu odvođenja u logore. Prema spisku koje je Gradsko poglavarstvo dostavilo Jevrejskoj opštini "istup iz jevrejske vjere" najavilo je od 10. aprila do 30. septembra 1941. godine 190 Jevreja, i to na rimokatoličku vjeru 75, na starokatoličku 4, na grčko-istočnu 6, a na islam 51.&nbsp;80 godina od početka progona sarajevskih Jevreja u gradu Sarajevu još uvijek ne postoji spomenik žrtvama Holokausta.

U novembru 1941. došlo je do prvog velikog progona Jevreja.Bez veća selekcije, Jevreji su širom grada hapšeni i vozovima prebacivanji u logore Loborgrad, Jasenovac, Stara Gradoška i Đakovo.U razgovoru za „Dnevni avaz“, britanska historičara Emili Grejbl (Emily Greble) koja je napisala knjigu o Sarajevu u Drugom svjetskom ratu istakla je da su u genocidu učestvovale i lokalne strukture vlasti u Sarajevu.- Lokalni službenici u Uredu gradonačelnika i ustaški režim sudjelovali su u uništavanju jevrejske zajednice. Bilo je nekoliko zajedničkih napora da se odgode deportacije i nekolicina lokalnih dužnosnika koji su Jevrejima pokušali dati kompenzaciju za izvlaštenu imovinu. Bilo je i slučajeva službenika koji su Jevrejima dopuštali prelazak na katoličanstvo ili islam iako to nije bilo legalno. Protiv genocidne agende ustaškog režima istupile su pojedine skupine, posebno ulemanska organizacija „El-Hidaje“. Ali ti napori nisu prerasli u masovni pokret za obranu Židova, ni u Sarajevu, ni u cijeloj Evropi – navodi Grejbl.

Prve deportacije sarajevskih Jevreja počeke su u septembru 1941., pri čemu je većina bosanskih Jevreja deportirana u Auschwitz (mnogi prvo u koncentracijski logor Kruščica) ili u koncentracijske logore u Hrvatskoj. Ustaše su podigle logore u Kerestincu, Jadovnu, Metajni i Slani. Najozloglašenije, gdje su nad jevrejskim i srpskim zarobljenicima počinjene okrutnosti nesagledivih razmjera, bile su Pag i Jasenovac. Samo u Jasenovcu ubijeno je blizu sto hiljada ljudi (od toga polovina Srba), među kojima 20.000 Jevreja.<h2>Stravičan epilog</h2>Do kraja rata ubijeno je 10.000 od predratnih 14.000 pripadnika jevrejske populacije u BiH. Većina od 4.000 koji su preživjeli učinili su to boreći se s jugoslavenskim, židovskim ili sovjetskim partizanima, i bijegom u talijansku kontroliranu zonu ((otprilike 1600 pobjeglo je u talijansku kontroliranu zonu na dalmatinskoj obali) ili skrivanjem u bošnjačkim i hrvatskim kućama. Jevrejski pripadnici Jugoslavenske armije postali su njemački ratni zarobljenici i preživjeli su rat.Nakon više od 80 godina od početka progona sarajevskih Jevreja u gradu Sarajevu još uvijek ne postoji spomenik žrtvama Holokausta.Među poznatim bh. Jevrejima koji su ubijeni u Drugom svjetskom ratu su umjetnik Danijel Ozmo, Kalmi Baruh,&nbsp;bosanskohercegovački filolog, pionir sefardskih studija i hispanistike u Kraljevini Jugoslaviji, Abraham Levi Sladić, vlasnik fabrike čarapa "Ključ" i brojni drugi.

Nakon više od 80 godina od početka progona sarajevskih Jevreja u gradu Sarajevu još uvijek ne postoji spomenik žrtvama Holokausta

Ustaši Ismetu Čoliću zapalo je za oko jevrejsko imanje, pa je Crna legija likvidirala petočlanu porodicu

Danas se obilježava Dan sjećanja na holokaust.&nbsp;Šest miliona ubijenih Jevreja crni je bilans koji su za sobom ostavile snage nacističke Njemačke i njenih saveznika.Krajem 2021. na poziv Ministarstva vanjskih poslova Republike Poljske novinar "Dnevnog avaza" boravio je u studijskog posjeti Poljskoj. Tokom svoje posjete posjetio je i mjesto zloglasnog nacističkog logora Aušvica. U nastavku donosimo njegov tekst iz oktobra 2021. mjestu najvećih užasa nacističkih zločina.&nbsp;<h2>Suština užasa</h2>Aušvic-suština užasa najmonstruoznijeg režima u prošlom stoljeću. Najzloglasnija „fabrika smrti“ nacističke Njemačke. Ako ste imalo učili historiju, odgledali „Pijanistu“, „Šindlerovu listu“, „Život je lijep“ ili neki od stotina dokumentaraca, onda znate o čemu je riječ. A, zapravo, ne znate ništa, ma koliko slika, statičnih ili pokretnih, da ste vidjeli.Rediteljska ruka Spilberga ili Polanskog umije maestralno prenijeti dubinu ljudske patnje na veliko platno. No, sve to je neuporedivo s osjećajem jeze koji osjetite čim prijeđete onu čuvenu kapiju na kojoj stoji mudri, a zastrašujući natpis - „Arbeit Macht Frei“ (Rad oslobađa), koji vas uvodi u središte pakla.

Ako ste laik, prizori koje zatječete nisu možda ono što ste gledali u filmovima. Dočekuje vas gomila ukusno poredanih zgrada od cigle, okruženih drvećem i uredno pokošenom travom.- Nemojte da vas ovaj prizor iznenadi. Znate, ove su barake izgrađene prije dolaska nacista, ovdje je boravila poljska vojska, Nijemci su po okupaciji ove objekte pretvorili u logore - govori mi vodič u Aušvicu Lukas Lipinski (Lukasz) kao da se pravda. Objašnjava da je logor prvo korišten za poljske zarobljenike, da bi nakon 20. januara 1942., kada je donesena odluka o „Konačnom rješenju“, tj. o potpunom istrebljenju Jevreja, bio ubrzano pretvaran u najveće jevrejsko stratište.Ipak, kada uđete već u prvu od baraka dostupnih za javnost, nećete imati nikakve dileme na kakvom ste mjestu. Prvo što prođete je muzejski hodnik, u kome se nalaze fotografije izgladnjelih, obješenih, strijeljanih ljudi ili fotografije ljudi koji u rukama nose kofere, šerpe, namještaj… Očigledno potpuno nesvjesnih da idu pravo u smrt.U sredini stoji mapa Poljske, s Aušvicom u sredini i ključnim centrima iz kojih su dovođeni zatvorenici. Neki su do Aušvica stizali za nekoliko sati, neki su putovali danima. Često uz malo vode i koru hljeba. Mnogi ne bi preživjeli sam put.Obilazimo barake, danas muzeje, koje svjedoče o suštini izopačenog i monstruoznog karaktera nacističke ideologije. Sve ih nastoje očuvati u originalnom stanju.Predmeti žrtava, kreveti, odjeća, koferi, gomila sačuvane obuće… Na koferima su žrtve ispisivale svoja imena, datume i mjesto rođenja. Vjerovali su da će jednog dana doći do njih, pa da ih prepoznaju i da se zna. Na jednom od njih piše Jena Bauman (Jenna Baumann), rođena 1939. Nije dugo poživjela.Fotografije, stotine fotografija. Na jednoj od njih nacistički ljekar stoji ispred grupe tek pristiglih zatvorenika. Pokazuje rukom nadesno. Razvrstava ih. S desne strane fotografije vidimo drugu grupu zatvorenika kako odlaze u plinsku komoru. Put nadesno je put u smrt.&nbsp;<h2>Fabrika smrti</h2>

Zatim nailazite na zid s fotografijama žrtava, s njihovim datumom rođenja, zanimanjem, datumom dolaska u logor i datumom smrti. Stotinama njih. Pedantni Nijemci su ažurno vodili podatke o svima koje su ubili ili će tek ubiti. Fotografirali bi ih po dolasku radi identifikacije. Logorska izgladnjivanja, šišanja naćelavo i mučenja potpuno su izobličila ove ljude, tako da ih uskoro više nisu mogli po fotografijama identificirati. Nacisti su se sjetili novog rješenja - da ih tetoviraju u svrhu identifikacije. Neki su preživjeli svega nekoliko dana, pojedini i nekoliko mjeseci. Rijetko ko da je premašio godinu.- Sve smijete fotografirati, osim jedne prostorije - napominje vodič na početku obilaska.- Šta je u toj prostoriji - upitah.- Vidjet ćete kada dođemo do nje - odgovara on.Dolazimo u tu prostoriju. Pokazuje na izlog s lijeve strane, svjestan da nije potrebno dodatno objašnjenje. Petnaestak metara prostora napunjeno je s nekoliko tona ljudske kose, mahom ženske. Primjećujem lijepo uvijene, plave pletenice? Kome li su pripadale? Nekoj djevojčici, djevojci, odrasloj ženi…? Ko li je u takvim stravičnim uvjetima razmišljao o uređivanju kose i želio biti lijep u najvećem paklu?Nijemci nisu ništa prepuštali slučaju. Odmah po dolasku u logor, žrtve bi ostavljale na gomilu gotovo sve predmete koje bi ponijele sa sobom.Nakon što bi ih ubili, revnosni njemački vojnici bi pregledali da nije kome eventualno ostao kakav prsten, lančić ili zlatni zub. I, dakako, ako bi plinsku komoru ili strijeljanje dočekali s kosom na glavi, ošišali bi je po ubijanju. Od kose su se pravili brojni predmet.Bila je to čitava „industrija smrti“. Vodeće njemačke korporacije, od kojih većina djeluje i danas, aktivno su učestvovale u toj industriji. Logoraši bi danju odlazili u njihove fabrike kao besplatna radna snaga. Nakon što bi ih fizički istrošili, poslije nekoliko sedmica, maksimalno mjeseci, bili bi ubijeni. To su oni koji su zbog toga što su bili sposobni za rad imali sreću da požive malo duže. Mnoge bi ubili nekoliko dana po dolasku. Bolesne i nesposobne za rad ubijali bi odmah. Naravno, vojnici su industriji prodavali sve što se od žrtava moglo iskoristiti za daljnju proizvodnju - od tekstila, proteza do kose.<h2>Srce pakla</h2>Odlazimo u zloglasni Blok 11. On je služio kao zatvor. Zamislite zatvor u paklu Aušvica? Svaki od zatvorenika koji bi napravio i „najmanji izgred“ bio bi poslan u zatvor. Iz njega, uglavnom, ne bi izlazio živ. Ćelije za izgladnjivanje, ćelije u kojima su pacijenti morali stajati uspravno svu noć nakon što bi danju radili… Unutra je bila i neka vrsta improviziranog suda, koji je vodio Gestapo.Presude su, uglavnom, bile smrtne. Ispred objekta je zid pred kojim su strijeljali žrtve u potiljak. To su bili oni sretni, koji su imali „lakšu“ smrt. Danas je tu spomen-obilježje na kojem se pale svijeće i ostavlja cvijeće. Posjetioci pred tim zidom stoje i mole se za ubijene.Dalje nam Lukas pokazuje prostorije u kojima su vršili medicinska istraživanja nad zatvorenicima. Objašnjava da im je glavna preokupacija bila što brže pronaći način sterilizacije jevrejskih žena. Nacistima u luđačkoj, izopačenoj mržnji ni fizičko istrebljivanje Jevreja nije bilo dovoljno. I sterilizacija je mogla zatrebati.

Izlazimo izvan prostora bodljikave žice. Malo dalje, s desne strane, nalaze se barake u kojima su boravili njemački oficiri, a još malo dalje vila u kojoj je stolovao upravnik Aušvica, zloglasni Rudolf Hos (Hoss).Ispred nas je plinska komora. Jedina sačuvana u cjelini. Ulazimo u nju. Razmišljam kako je desetinama hiljada ljudi to bio prvi, ali i posljednji ulazak. Kroz četiri otvora njemački vojnici ubacili bi otrovni plin ciklon B. Žrtve bi, usljed gušenja, trovanja i u najgorim mukama, umirale i po 20 minuta.

U Aušvicu je ubijeno više od milion ljudi.- Koliko je bilo stražara - pitam vodiča.- U početku oko hiljadu. Kasnije nešto više od četiri hiljade - odgovara on.Da, dobro ste pročitali. Tih 4.000 stražara ubilo je više od milion i po ljudi, nemoćnih pred silom oružja, straha, izgladnjivanja i mučenja.- Kao da sam došao u središte pakla - govorim vodiču.- Ovo je tek prvi krug - reče on.Ovo je bio tek Aušvic I, administrativni centar. Kompleks se sastajao od tri glavna logora. Najveći užas je bio u onom drugom logoru, Birkenauu.

Nakon posjeta Aušvicu I., administrativnom centru i prvom objektu u kompleksu nacističke industrije smrti, automobilom krećemo u nekoliko kilometara udaljeni Aušvic –Birkenau. Vrijeme je hladno, tmurno, oblačno....Stižemo pred nebrojeno puta viđenu veliku kapiju kroz koju prolaze vozne šine.

<h2>Hitlerova izopačenost</h2>Vodič Lukaš objašnjava da je direktna željeznička pruga do Aušvica i kroz njega napravljena tek 1944. Razlog je što su Nijemci, zbog panike uslijed vojnih poraza i gubitka teritorija, odlučili da proces istrebljenja Jevreja što je moguće više ubrzaju. Sistematični monstrumi koji su vodili nacističku industriju ubijanja zaključili da će genocid učiniti efikasnijim i uštedjeti na vremenu ako pruga bude vodila direktno do gasnih komora.Postoji li uvjerljivija i jasnija slika svog stepena izopačenosti Adolfa Hitlea i njegovog režima? U trenucima kada si već uveliko krenuo da nepovratno gubiš teritorije i rat, kao svoj glavni prioritet postavljaš to da što više ubrzaš proces istrebljenja jednog naroda, ne bi li uspio pobiti što je moguće više ljudi prije nego što izgubiš rat i budeš zaustavljen.

Ono što zatičete u Birkenau je ona slika koju većina nas ima kada pomislimo na Aušvicu – nepregledno prostranstvo s jednoličnim poredanim drvenim barakama s obje strane. Logor Aušvic-Birkenau bio je centralno mjesto nacističkog užasa u Aušvicu i u njemu je bio zatočen najveći broj ljudi. Bio je podijeljen na deset odjeljaka razdvojenih elektrificiranim ogradama od bodljikave žice. Poput Aušvica I, bio je potpuno pod kontrolom SS jedinica. U Birkenau su zatvorenici bili striktno podijeljeni. Logor je sadržavao posebne odjeljke za žene i muškarce, te poseban odjel za Rome.Stajemo negdje na sredinu puta. Na šinama stoji drveni željeznički vagon. U jednom ovakvom su žrtve dopremane u logor. U stočnim i teretnim vagonima. Često su putovali danima u prenapučenim vagonima bez vode, hrane ili toaleta. Koliko ćete vremena provesti u vagonu, zavisilo je uglavnom od udaljenosti mjesta iz kojeg su vas deportovali. Zbog velike gužve većinu putovanja se stajalo, a poneki su bili izgaženi na smrt kad bi pali pod noge. Po dolasku u logor obavljala se selekcija u kojoj je velika većina (do 75%) odmah preusmjerena na „tuširanje“ (gasne komore), dok je manji dio biran za robovski rad. „Robovima“ je od 1943. na lijevu podlakticu tetoviran broj na koji su se morali odazivati. Naravno, vaš vijek trajanja i kao roba u logoru bio je uglavnom oko nekoliko mjeseci, rijetki su preživljavali godinu, kada biste, bolesni, izgladnjeli i nesposobni za dalji rad i sami dolazili na red za gasnu komoru, a zamjenjivala bi vas nova, svježa radna snaga koja je svakodnevno pristizala.

<h2>Gasne komore</h2>Birkenau je sadržavao najveću populaciju zatvorenika, a u ovom logoru ubijen je i najveći dio ljudi.Idemo do gasnih komora koje se nalaze na kraju logora, izvan bodljikave žice. Iza njih već započinje šuma. Početkom septembra 1941. SS je u Aušvicu I proveo prve testove Ciklona B kao sredstva masovnog ubijanja. Prve žrtve na kojima su se izvršila ova genocidna testiranja bili su sovjetski i poljski zarobljenici. "Uspjeh" ovih pokusa doveo je do izgradnje prve gasne komore u Ašuvicu I u kojem su koristili ovaj ubojiti gas za masovna ubistva.No, kako su shvatali da im je jedna plinska komora premala za plan masovnog genocidnog istrebljenja, u prvoj polovini 1942. SS je premjestio ubilačke operacije u Aušvic-Birkenau, pretvarajući dvije seoske kuće neposredno izvan ograde logora u plinske komore. Bunker I počeo je s radom u proljeće 1942., a veći Bunker II sredinom ljeta 1942. godine.

Uskoro su se i ti prostori za gasne komore pokazali nedovoljnima za planirane razmjere masovnog istrebljenja. U razdoblju od marta do juna 1943. unutar Aušvic-Birkenaua izgrađene su četiri velike krematorije, svaka s plinskom komorom, područjem za isparavanje i krematorskim pećnicama. Istrebljenja su prestala u bunkerima I i II kada su krematoriji od II do V počeli s radom, iako je Bunker II ponovno stavljen u funkciju tokom deportacije mađarskih Jevreja 1944. Kada bi vam ubacili Ciklon B u gasnu komoru, u prosjeku biste čak oko dvadeset minuta umirali u najgorim mukama gušenja, trovanja i gorenja utrobe.Gasne komore danas stoje u ruševinama. Kada su se sovjetske trupe približile Aušvicu, snage SS-a su, u cilju prikrivanja vlastitih zločina, digli u vazdu sve gasne komore i veći dio baraka. Kamene ruševine danas svjedoče o najprepoznatljivijem simbolu jednog monstruoznog režima.

<h2>Historijska lekcija</h2>Vodič me odvodi do jedne od baraka. U trenutku posjete Aušvicu, mnoge od njih su u fazi reastauracije. Lukaš mi objašnjava da se ispod kompleksa nalaze velike količine vode, zbog čega imaju veliki problem s održavanjem baraka, ali nastoje sve sačuvati u izvornom stanju. Zemljani pod i mnoštvo spojenih daski poredano na spratove koje su predstavljali krevet, uglavnom su sav sadržaj ovih baraka. Zatvorenici su u početku spavali na podu, a kasnije sa porastom njihova broja spavali su na tim drvenim dvo- i trospratnim krevetima. Kupatila sa toaletima su bila vrlo primitivna i njihova je upotreba bila strogo ograničena. Odjeća i donji veš su se mijenjali svakih nekoliko mjeseci, a i čista je odmah bila prepuna uši i buha. Periodično se vršilo uklanjanje ušiju za logoraše, ali to je često bila još veća tortura. Ljeti su tuševi bili vrući, a zimi ledeni. Logoraši su po snijegu morali goli trčati do svojih baraka. „Nova“ je odjeća odmah bila prepuna nametnika koji su živjeli u slami i daskama u tzv. krevetima. Vodič ističe da je uši bilo toliko da se slamarica, u kojoj su spavali, micala. Redovni sustanari bili su Vam i pacovi.

Oni koji nisu umirali u gasnim komorima, umirali bi od bolesti i pothranjenosti. Nacisti su zatvorenike ciljano iznurivali teškim radom i gladovanjem. Doručak u Aušvicu obično se sastojao od pola litre mlake tekućine koju su SS-ovi zvali kafa. Večera se najčešće sastojala od komada hljeba sa nešto svinjske masti ili margarina i povremeno sa 100 grama slane svinjetine.Nakon posjete barakama iza bodljikavih žica, sporim korak krećemo prema izlazu. Poljski kolega me pita, pravdajući se kako ne želi biti nepristojan, da li sam, s obzirom da sam iz Bosne, imao možda gubitke u porodicu. Odgovaram mu potvrdno, opisujem mu iskustvo moje porodice, brutalno četvrogodišnj iživljavanje nad civilima u Sarajevu, genocidu u Srebrenici, masovnim zločinima u istočnoj Bosni....- Kako li nakon svih ovih užasa i dalje mogu postojati političari i ljudi koji vjeruju da na ovom svijetu postoje manje i više vrijedni ljudi, narodi, rase...., pita se Lukaš dok razgovaramo.Šutim. Razmišljam o Bosni. Nisam više siguran da li je kod nas 1941. ikada i prošla.Izlazimo iz logora. Tmurno vrijeme u tom trenu zamjenjuju zrake sunca koje je iznenada odjednom granulo.

<h2>Njemačko iskupljenje</h2>Koliko je današnja Njemačka odlučna iskupiti se i sa sebe trajno sprati sramotu nacističkog perioda, pokazuje i lista donatora Memorijalnom kompleksu u Aušvicu. Uvjerljivo na prvom mjestu najvećih donatora nalazi se Savezna Republika Njemačka, koja je kompleksa donirala čak 120 milion dolara. Na drugom mjestu su Sjedinjene Američke Države sa 17 miliona dolara, a na trećem Poljska sa 10 miliona.

Ispred nas je plinska komora. Jedina sačuvana u cjelini. Ulazimo u nju. Razmišljam kako je desetinama hiljada ljudi to bio prvi, ali i posljednji ulaz

"Avaz" u Aušvicu: Kome li su pripadale lijepe plave pletenice...

Možda vam izjave Donalda Trampa (Trump) često zvuče pretjerano. Ali on zaista ima priliku povesti Ameriku u zlatno doba koje je proglasio u svom drugom inauguralnom govoru.&nbsp;Historijske okolnosti, politička dinamika i vlastita odvažnost također bi mu mogle omogućiti da kao "mirotvorac“ i "ujedinitelj“ ostvari nasljeđe koje želi.<h2>Dobar temelj</h2>Dočekuje ga prilično dobar temelj. Američka ekonomija je predmet zavisti u svijetu. Amerika već izvozi rekordne količine plina i nafte. Ipak, početne uredbe predsjednika Trampa imaju za cilj učiniti više od pukih riječi U nekim slučajevima povlači drastične mjere, posebno u pogledu imigracije. Kao i s obećanjima o carinama, niko ne zna koliko daleko može ići sa svojom inicijativom za deportaciju. Ali postoji i veća mogućnost koja daje više nade: može li njegovo razmetljivo suzbijanje ilegalne imigracije biti dio velikog plana za zlatno doba?U prvom mandatu neki od njegovih saradnika vidjeli su potencijal povezivanja poboljšane granične sigurnosti sa širom reformom američkog imigracijskog sistema. Uprkos svom oštrom govoru o imigrantima, Tramp je ponekad zvučao suosjećajno, posebno kada govori o ljudima koji su dovedeni kao djeca.&nbsp;Prošlog oktobra rekao je uredništvu Wall Street Journala da ima praktičan razlog za svoj oštri govor o ilegalnoj imigraciji:&nbsp;"Što sam bolji, to više ljudi dolazi ilegalno“. (Bajdenova administracija naučila je tu lekciju na svoju žalost.) Ali, Tramp je također rekao:&nbsp;- Imamo puno dobrih ljudi u ovoj zemlji i moramo nešto učiniti u vezi s tim. Općenito, rekao je Tramp, koji je oženjen imigranticom, i to ne prvi put, "želim da puno ljudi uđe, ali želim da uđu legalno“. Tramp pokušava pridobiti svaku prostoriju u koju uđe, a to može objasniti njegove komentare urednicima Journala. Ali on također može priznati da je stekao više kredibiliteta kod tvrdolinijaša po pitanju imigracije nego bilo koji predsjednik u sjećanju, i stoga ima mogućnost postići ono što njegovi nedavni prethodnici nisu mogli.&nbsp;Sveobuhvatna imigracijska reforma izmiče predsjednicima od 1986., kada je Ronald Regan (Reagan) potpisao zakon o pojačanoj sigurnosti granica zajedno s amnestijom za gotovo 3 miliona ljudi u Americi koji su ušli ilegalno.<h2>Velike reforme</h2>Moguće su i druge velike dvostranačke pogodbe za Trampa. Nije pokazao interes za onu vrstu dalekosežne porezne reforme kakvu je postigao Regan, ali je u svom prvom mandatu pokazao bljesak ambicije za onu vrstu zakona o sigurnosti oružja za koju ankete pokazuju da želi većina Amerikanaca. „Neće biti samo priče kao što je bilo u prošlosti“, rekao je ožalošćenim roditeljima i učenicima nakon što je 19-godišnji napadač ubio 17 ljudi u srednjoj školi na Floridi 2018. „To, također, traje predugo, mnogo je slučajeva, i mi ćemo to učiniti.“ Prekorio je republikanske zastupnike jer su se „plašili“ Nacionalnog udruženja za oružje (NRA).Takvi potezi kod kuće ostvarili bi viziju Trampa da bude ujedinitelj. Njegove prilike da se dokaže kao mirotvorac, šireći američku zlatnu auru izvan njezinih obala, ne čekaju u Panami, već u istočnoj Evropi i na Bliskom istoku, gdje je rat možda umorio američke saveznike, ali je sigurno oslabio njihove protivnike, Rusiju i Iran. Test za predsjednika Trampa je može li insistirati na poštenim dogovorima za Ukrajinu i Palestince.<h2>Sa zlobom prema nekima</h2>Od Abrahama Linkolna (Lincolna) preko Frenklina Ruzvelta (Franklina Roosevelta) do Regana, predsjednici koji su postigli velike stvari više se pojavljuju kao ujedinitelji u očima historije nego u očima svojih savremenika.&nbsp;Svi su u jednom trenutku bili uzrok velikih podjela u društvu i osuda. Također su bili izloženi žestokim kritikama, pa čak i nasilnim napadima. Ali su u historiju ušli kao velikani u koje gledaju generacije koje su ih naslijedile.

Test za predsjednika Trampa je može li insistirati na poštenim dogovorima za Ukrajinu i Palestince

Šta drugi mandat Donalda Trampa znači za SAD i svijet: Amerika ulazi u svoje zlatno doba

Iako su zastupnici Predstavničkom doma Parlamentarne skupštine BiH u četvrtak izglasali smjenu Nebojše Radmanovića s mjesta predsjedavajućeg, a Trojka najavila raskid koalicije sa SNSD-om i rekonstrukciju Vijeća ministara, član V, tačka 4. Ustava Bosne i Hercegovine definira da predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo BiH na način da su potrebna dva od tri glasa njegovih članova. Aktuelna predsjedavajuća Borjana Krišto imenovana je glasovima Denisa Bećirovića i Željke Cvijanović, dok je Željko Komšić bio protiv.<h2>Oba doma</h2>Nakon toga potrebno je da Predstavnički dom potvrdi predsjedavajućeg. Nije potrebno da ga potvrdi i Dom naroda BiH.Ipak, nešto je drugačija situacija kada je riječ o smjeni Vijeća ministara i ministara pojedinačno.Naime, smjenu Vijeća ministara ili ministara pojedinačno moraju potvrditi oba doma PSBiH.Ako bi se stranke čiji su zastupnici u četvrtak smijenili Nebojšu Radmanovića držale zajedno, aktuelni saziv Vijeća ministara BiH bi teoretski mogao biti smijenjen, pod uslovom da delegati SNSD-a ili HDZ-a ne blokiraju donošenje odluke kroz kvorum. No, obje stranke su to u mogućnosti učiniti. SNSD i HDZ u Predstavničkom domu PSBiH imaju 12 zastupnika, što znači da je na drugoj strani ostalo 30 zastupnika. Dakle, SNSD i HDZ bi mogli biti preglasani u Predstavničkom domu. No, kada je riječ o Domu naroda, tu će stvari ići mnogo teže.Dom naroda PSBiH ima petnaest delegata. Deset delegata, pet Bošnjaka i pet Hrvata, dolazi iz Federacije, a pet delegata, Srba, dolazi iz Republike Srpske.Da bi ijedna sjednica Doma naroda bila održana, u sali moraju biti po tri delegata iz kluba Srba, Hrvata i Bošnjaka.<h2>Problem kvoruma</h2>Pod uslovom da bude kvoruma, te da sve stranke koje su glasale za smjenu Nebojše Radmanovića prate svoje glasanje iz Predstavničkog doma, SNSD-ovi ministri bi mogli teoretski biti smijenjeni. Naime, glasovima opozicionih delegata iz RS (dvojica) bila bi ispunjena entitetska većina iz RS, dok bi glasovima Kluba Bošnjaka i jednog delegata iz reda Hrvata bila ispunjena i entitetska većina (potrebna najmanje četiri glasa iz Federacije) iz FBiH. No, čak i kad bi kojim slučajem i HDZ prisustvovao sjednicama, a SDA i DF odlučili ponovo podržati smjenu vlasti, delegati SNSD-a bi smjenu svojih kadrova mogli odgađati unedogled prostim nedolaskom na sjednice, zahvaljujući čemu ne bi postojao kvorum.Ne samo da SNSD na ovaj način može spriječiti smjenu ministara u VM, nego i Nikole Špirića u Kolegiju Doma naroda PSBiH.Uz sve navedeno, Trojkina najava rekonstrukcije Vijeća ministara više djeluje kao pokušaj vraćanja poljuljanog kredibiliteta, nego što ima iole realne šanse da zaživi u praksi. No, vjerovatno će dodatno doprinijeti blokadi evropskog puta koju već mjesecima vrši SNSD.<h2>Nasljednik Radmanovića</h2>Da bi bio imenovan nasljednik Nebojše Radmanovića u Kolegiju Predstavničkog doma PSBiH, on mora dobiti podršku većine delegata u Predstavničkom domu PSBiH. Stranke Trojke imaju deset zastupnika, a opozicija iz RS ima pet. Dodamo li tome glasove Šemsudina Mehmedovića, te zastupnika NES-a i stranke Fuada Kasumovića, dolazimo do brojke od 19 zastupnika. To znači da je sudbina nove koalicije u Predstavničkom domu PSBiH u rukama zastupnika SDA i DF-a, jer bez njihovih glasova SDS ne može dobiti mjesto u Kolegiju.&nbsp;

Za razliku od imenovanja, smjenu Vijeća ministara ili ministara pojedinačno moraju potvrditi oba doma PSBiH

Rekonstrukcija Vijeća ministara: Kakve su opcije SNSD-a

Šta Ustav BiH predviđa o pitanju smjene ministara: Ima li Dodik razloga za strah?

Preuzimajući dužnost premijera Kantona Sarajevo, sada već daleke 2018., Edin Forto je najavio da će riješiti problem zagađenja u glavnom gradu BiH.- Ono što mogu reći je da će sigurno biti mjere koje će biti proaktivne – govorio je tada.Uz manji prekid, Forto je na ovoj funkciji ostao do 2023. godine kada ga je zamijenio stranački kolega Nihad Uk. Krajem godine Uk je, pomalo i skrušeno, priznao da rješenja nema prije 2026. godine.&nbsp;Struka je, pojasnio je, ocijenila da su faktori zagađenosti grubo podijeljeni u tri dijela: geografski položaj, saobraćaj i ložišta. Uk je kazao da geografski položaj ne mogu mijenjati, ali da ulažu u gradski saobraćaj, utopljavaju javne zgrade te mijenjaju individualna ložišta.<h2>"Najveći mozgovi"</h2>Naravno, ako možemo da se igramo predviđanja budućnosti, onda gotovo sa sigurnošću predviđamo da do 2026. problem neće biti ni približno riješen, a 2025. Sarajevo je dočekalo opet u vrhu svjetske liste po zagađenosti.

Pritom, mjere koje predlaže Uk na dugom su štapu i pitanje je kakve mjere mogu polučiti.Ono što premijer i ova Vlada izbjegavaju je usuditi se pristupiti rješenjima koja bi brže i efikasnije suzbila zagađenje u glavnom gradu.<h2>Upotreba dronova</h2>Damir Hanić, student na studijskom programu Mašinstvo (ME) na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) iznio je inovativni prijedlog za korištenje bespilotnih letjelica u borbi protiv smoga. Damirov inovativni pristup uključuje primjenu tehnologije raspršivanja aerosola, metode koja ima za cilj raspršivanje netoksičnih aerosola u atmosferu kako bi reagirali s česticama smoga, što uzrokuje njihovo aglomerisanje i precipitaciju na tlo. Ovaj proces efikasno smanjuje koncentraciju štetnih onečišćivača u zraku i poboljšava opću kvalitetu zraka te umanjuje zdravstvene rizike povezane s ovim problemom.<h2>Plinovod Sarajevo – Kakanj</h2>I naravno, tu je i projekt koji je u fazi ideje postojao još i prije rata, a koji je na političkoj sceni zagovarao predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić da se izgradi toplovod Kakanj – Sarajevo.- Gotovo 3.300 ljudi u BiH, prema međunarodnim zdravstvenim ispitivanjima, godišnje umre od posljedica zagađenosti zraka, pa, kako god okrenete, jedna trećina, ili blizu toga, umre u Sarajevu. SBB je imao projekt da se uradi toplovod Kakanj – Sarajevo. Nije to radio Fahrudin Radončić, mi smo reaktivirali tu ideju, a na projektu je radilo deset doktora nauka mašinstva i tri akademika. Smanjili bismo trovanje Sarajeva za 30 posto, projekt bi koštao oko 300 miliona KM, a povrat sredstava za 20 godina bio bi viši od 1,3 milijarde maraka – pojasnio je Radončić.Ipak, Vlada KS nije se odlučila ni na jednu odvažniju mjeru. Umjesto toga, čeka se da dođe do smanjenja broja automobila u Sarajeva. Nekad i nekako, ne znamo kako.<h2>Prijedlog dekana</h2>Tako je dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Nusret Drešković još 2017. godine iznio zanimljiv prijedlog koji "traži najveće mozgove“.

- U zoni Sarajevskog aerodroma da se razvije teorijski model, da se vidi koje su veličine grijne plohe i gdje bi trebale biti postavljene da bi se iniciralo uzdizanje zraka u više slojeve atmosfere, čime se javlja veći deficit zraka u prizemnim slojevima... Prva faza je razvoj teorijskog modela koji bi bio podloga za eksperimentalnu fazu. U trećoj fazi, ako bi se pokazalo učinkovito, išlo bi se na razvoj infrastrukture – objasnio je Drešković.Drešković je naveo da Vlada KS nikad ozbiljno nije uzela u razmatranje ovaj prijedlog, dok je za mjere koje se poduzimaju kazao da ne vidi kako rješavaju problem.

Od toplovoda Kakanj – Sarajevo do dronova stručnjaci su predlagali brojna rješenja, ali Vlada nije htjela da to uzme u razmatranje

Toplovod Kakanj – Sarajevo: Riješio bi probleme

Budžetski socijalizam

Tramp natjerao je Stari kontinent da razmišlja o vlastitoj odbrani: Je li Evropa sposoban izgraditi vlastitu vojsku?

Može li bojkot građana sniziti cijene namirnica?

Šta je cilj novog zakona o medijima: Umjesto narkosa, zbog Skya na robiju idu novinari

Kanton Sarajevo razjasnio stvari – održavanje fasada je obaveza etažnih vlasnika: Zašto je poreski novac trošen na privatne zgrade?

Čak 166 državljana BiH na listi za deportaciju: Da li će ilegalni bh. migranti završiti u Guantanamu

Faruk Hadžić: Telemach ima dugove, to će sigurno utjecati na samu cijenu

Dok komadi fasade padaju po ulicama grada: Bivša gradonačelnica Karić svoju zgradu naknadno stavila na popis za obnovu

Dok Srbija gori, vlasti iz FBiH velo tajne bacaju na bh. tragediju: Priča o Dodiku pomaže ubicama u Jablanici

Uhljebocidaš

Je li kupovina "Telemacha" historijski uspjeh BH Telecoma ili kopanje vlastitog ekonomskog groba?

Ustaši Ismetu Čoliću zapalo je za oko jevrejsko imanje, pa je Crna legija likvidirala petočlanu porodicu

"Avaz" u Aušvicu: Kome li su pripadale lijepe plave pletenice...

Šta drugi mandat Donalda Trampa znači za SAD i svijet: Amerika ulazi u svoje zlatno doba

Šta Ustav BiH predviđa o pitanju smjene ministara: Ima li Dodik razloga za strah?

Glavni grad BiH i u 2025. među najzagađenijima na svijetu: Postoje projekti da se očisti Sarajevo, ali Vlada KS ne vidi i ne čuje

Budžetski socijalizam

Tramp natjerao je Stari kontinent da razmišlja o vlastitoj odbrani: Je li Evropa sposoban izgraditi vlastitu vojsku?

Može li bojkot građana sniziti cijene namirnica?

Šta je cilj novog zakona o medijima: Umjesto narkosa, zbog Skya na robiju idu novinari

Kanton Sarajevo razjasnio stvari – održavanje fasada je obaveza etažnih vlasnika: Zašto je poreski novac trošen na privatne zgrade?

Čak 166 državljana BiH na listi za deportaciju: Da li će ilegalni bh. migranti završiti u Guantanamu

Faruk Hadžić: Telemach ima dugove, to će sigurno utjecati na samu cijenu

Dok komadi fasade padaju po ulicama grada: Bivša gradonačelnica Karić svoju zgradu naknadno stavila na popis za obnovu

Dok Srbija gori, vlasti iz FBiH velo tajne bacaju na bh. tragediju: Priča o Dodiku pomaže ubicama u Jablanici

Uhljebocidaš

Je li kupovina "Telemacha" historijski uspjeh BH Telecoma ili kopanje vlastitog ekonomskog groba?

Ustaši Ismetu Čoliću zapalo je za oko jevrejsko imanje, pa je Crna legija likvidirala petočlanu porodicu

"Avaz" u Aušvicu: Kome li su pripadale lijepe plave pletenice...

Šta drugi mandat Donalda Trampa znači za SAD i svijet: Amerika ulazi u svoje zlatno doba

Šta Ustav BiH predviđa o pitanju smjene ministara: Ima li Dodik razloga za strah?

Glavni grad BiH i u 2025. među najzagađenijima na svijetu: Postoje projekti da se očisti Sarajevo, ali Vlada KS ne vidi i ne čuje