Britanski šef diplomatije Dejvid Lemi (David Lammy) izjavio je za Politico da rastuće napetosti u ovom dijelu Evrope pretvaraju regiju u novo žarište na kontinentu.

Dok je pažnja Europe posljednje tri godine usmjerena na rat u Ukrajini, situacija na Zapadnom Balkanu ostala je zanemarena. 

Ruski utjecaj i destabilizacija

Lideri u regiji i Britaniji strahuju da bi trenutna dešavanja u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i u Sarajevu ruski predsjednik mogao iskoristiti za produbljavanje podjela u zemljama bivše Jugoslavije, prema pisanju Politica. 

Napetosti u regiji eskalirale su, a Britanija zagovara pridruživanje svih šest država Zapadnog Balkana Europskoj uniji kako bi se suprotstavili ruskom utjecaju.

- S ratom u Evropi i gledajući dugu ruku ruskog uplitanja u regiji, bili biste budala kad biste skrenuli pogled sa Zapadnog Balkana, gdje još uvijek postoje pitanja nasljeđa koja tek treba prevladati - rekao je Lemi za Politico tokom posjete regiji prošle sedmice.

- Putinov interes je održati regiju destabiliziranom - držati zemlje Zapadnog Balkana na rubu, imati destabilizirano stanovništvo i voditi kibernetički i hibridni rat - procijenio je.

Politico ističe da se države Zapadnog Balkana suočavaju s ozbiljnim izazovima, kako unutar svojih granica, tako i u odnosima s komšijama. 

U Bosni i Hercegovini nastala je kriza jer Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva, izbjegava hapšenje zbog svoje separatističke politike. Srbija, s druge strane, optužuje Kosovo za diskriminaciju srpske manjine, dok Kosovo smatra Srbiju odgovornom za nasilje na svom tlu.

Put ka EU ili rusko igralište

Stručnjaci za vanjsku politiku upozoravaju da bi Kremlj mogao iskoristiti ove tenzije kako bi izazvao dodatne nemire na Balkanu, učvrstio svoje interese i stvorio probleme u susjedstvu EU-a. 

- Upravo sada moraju krenuti naprijed ili će i dalje biti rusko igralište - rekao je jedan anonimni britanski dužnosnik.

Lemi smatra da Srbija, uprkos demokratskom nazadovanju, bliskosti s Rusijom i upornom odbijanju da prizna Kosovo, iskreno teži članstvu u EU-u, procesu koji je započela 2009. godine. Ipak, napominje da postoje različiti pogledi na put do tog cilja.

- Postoji i alternativna vizija, a to je ona mračnija. To je pozicija koja se oslanja na oligarhiju, korupciju, tešku državnu kontrolu, puno više policijske države. Postoji i ta vizija, ali se takve stvari u ovom dijelu svijeta osporavaju - rekao je Lemi.