U Trstu, na Jadranskom moru, započela je izgradnja mađarske luke, saopćio je prije nekoliko dana Levente Magjar, državni sekretar mađarskog ministarstva vanjskih poslova i trgovine, prenosi Hungary Today.
Radovi na mađarskoj luci, koja bi trebala biti u potpunosti funkcionalna do 2028. godine i služiti za izvoz robe, počeli su podizanjem velikog dijela morskog zida i nasipanjem 50.000 kubnih metara zemlje na području u sjevernoj Italiji, izjavio je Magjar na gradilištu.
U prvoj fazi bit će izgrađen obalni pojas dužine 250 metara, koji će kasnije biti proširen za dodatnih 400 metara, čime će Mađarska dobiti ukupno 650 metara obale na Jadranu.
Pored toga, na raspolaganju je površina od 30 hektara, gdje će biti podignut veliki logistički centar s objektima potrebnim za pomorske operacije, prenosi Hungary Today.
Mađarska je za ovo područje platila 31 milion eura u okviru koncesijskog ugovora na 60 godina. Vlada Mađarske povjerila je zadatak razvoja luke kompaniji Adria Port Zrt., trgovačkom preduzeću u potpunom vlasništvu mađarske države.
"Mađarska od 1918. nema more."
Državni sekretar je istakao da je vodio važne pregovore s predstavnicima italijanske vlade, uključujući zamjenika ministra za infrastrukturu i promet Edoarda Riksija, koji je bio ključni partner tokom cijelog procesa uspostavljanja luke.
- Mađarska godišnje izvozi robu u vrijednosti od oko 60.000 milijardi forinti (150 milijardi eura), od čega se najveći dio prevozi morem. Ako zemlja nema sopstveni izlaz na more i lučke kapacitete, uvijek će zavisiti o drugima. Želimo to promijeniti jer Mađarska, kao 34. najveći izvoznik na svijetu, mora imati efikasne kanale za povezivanje s globalnim lancima snabdijevanja kako bi se otvarala nova radna mjesta, unaprijedila efikasnost mađarskog izvoza i podržale mađarske kompanije u njihovom poslovanju - naglasio je Levente Magjar.
Podsjetio je kako je Mađarska ostala bez mora nakon Prvog svjetskog rata.
- Južnoslavenske trupe ušle su u Rijeku krajem 1918., i od tada Mađarska nema izlaz na more. To se sada mijenja - dodao je.
Trianonski sporazum
Nakon Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske Monarhije, došlo je do velikih teritorijalnih promjena u srednjoj Evropi. Trianonskim sporazumom iz 1920. Mađarska je izgubila oko dvije trećine stanovništva i teritorija koje je smatrala svojim.
Prije raspada Monarhije, Mađarska je imala pristup Jadranskom moru preko Rijeke. Ulaskom južnoslavenskih trupa u Rijeku krajem 1918. godine, Mađarska je ostala bez tog pristupa. Nakon raspada Austro-Ugarske, Rijeka i Sušak postali su dio Države SHS sa sjedištem u Zagrebu, ali ih je ubrzo okupirala Kraljevina Italija. S obzirom na to da Italija ranije nije zahtijevala Rijeku, već ju je prepustila Hrvatskoj, uslijedilo je prijelazno razdoblje: okupacija Gabriela D'Anuncija 1919. i osnivanje Slobodne Države Rijeka 1920., da bi 1924. Rijeka ipak pripala Italiji.
