EUROPARLAMENTARAC

Picula u EP-u o Srbiji: Osuda nasilja nad studentima i protjerivanje građana EU

Izvjestitelj Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula predstavio je svoje izvješće u kojem se osuđuju napadi na proteste i građane EU

Tonino Picula. Grgo Jelavic / PIXSELL

FENA

jučer

Izvjestitelj Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula predstavio je u četvrtak svoje izvješće u kojem se oštro osuđuju napadi na mirne demonstrante u zemlji i neutemeljene tvrdnje srbijanskih vlasti da su države članice EU-a bile uključene u organiziranje studentskih prosvjeda sa ciljem pokretanja ''obojene revolucije''.

U izvješću, koje je Picula predstavio na sastanku vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta, ''najoštrije se osuđuju nasilni napadi na mirne demonstrante'', te izražava zabrinutost što su neki od prosvjednika uhićeni.

- Snažno se osuđuju neutemeljeni navodi srbijanskih vlasti da su države članice uključene u organiziranje studentskih protesta s ciljem pokretanja obojene revolucije - kaže se u izvješću.

Nezakonita uhićenja

Također se osuđuju i nezakonita uhićenja i protjerivanja građana EU-a i javno otkrivanje osobnih podataka građana EU-a od strane osuđenih ratnih zločinaca.

Pravomoćno osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj iznio je u januaru u jednoj TV emisiji osobne podatke jednog hrvatskog novinara, uključujući i podatak o hotelu u kojem je boravio. U istoj emisiji prikazani su i dokumenti drugih hrvatskih državljana te podaci nekoliko građana SAD-a, Grčke i Velike Britanije.

Srbiju se poziva da se u potpunosti i bez odgađanja uskladi sa sankcijama koje je uvela Evropska unija protiv Rusije.

U izvješću se poziva Srbija da se bori protiv dezinformacija, uključujući manipulativne narative protiv EU-a, a posebno protiv kampanja dezinformiranja koje sponzorira država. Osuđuje se otvaranje ureda RT-a (bivši Russia Today) u Beogradu i pokretanje RT-ove internetskog servisa vijesti na srpskom jeziku.

Također se kaže da su dobrosusjedski odnosi i regionalna suradnja ključni elementi procesa proširenja te se poziva Srbiju da ''pojača napore na pomirenju, traži rješenja za sporove iz prošlosti, naročito kada je riječ o nestalim osobama''.

Traži se i puna suradnja s Kosovom kako bi se uhitili i priveli pravdi počinitelji terorističkog napada u Banjskoj 2023 i izražava žaljenje što krivci, u prvom redu Milan Radoičić, još nisu procesuirani.

Picula je istaknuo i da postoje dileme oko vanjskopolitičke orijentacije Srbije, koja kao zemlja kandidat za članstvo u EU-u zbog posebnih veza koje gaji s Kinom i Rusijom, izravnih geopolitičkih rivala EU-a.

''Srbija stagnira na evropskom putu''

U izjavi novinarima nakon rasprave Picula je rekao da se u svom izvješću skoncentrirao na razloge zašto Srbija, koja pregovara od 2014., praktički stagnira već neko vrijeme na europskom putu.

- Razloge vidim u kombinaciji unutarnjih političkih elemenata, ali jednako tako treba analizirati i vanjskopolitički aspekt. Prije svega kad je riječ o unutarnjoj politici, treba primijetiti probleme koji postoje u vladavini prava, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, ali jednako tako izdvojio bih i potragu za autentičnom slobodom izražavanja u Srbiji - rekao je Picula.

Izvjestitelj u sjeni Davor Ivo Stier rekao je da ambivalentna strategija Srbije još od prije 15-ak godina, koja traži savezništvo i s EU-om, SAD-om, Kinom i Rusijom, sada traži ozbiljnu reviziju te da je usklađenost s vrijednostima EU-a preduvjet za napredak na europskom putu.

Stier je rekao da je današnja situacija u Srbiji, obilježena studentskim protestima i nestabilnošću, "plod određenih društvenih procesa koji se odvijaju već duže vrijeme".

Reakcije sudionika rasprave

Svi sudionici rasprave pozdravili su Piculino izvješće kao nepristrano i objektivno osim Annamárie Vicsek, zastupnice iz Vojvodine, koja je u Evropski parlament izabrana na listi mađarske vladajuće stranke Fidesz.

Ona je rekla da je izvješće neuravnoteženo, pristrano, da pretežu negativne stvari, što nije slučaju u izvješćima za druge zemlje kandidate. Također je rekla da nije realno da se Srbija uskladi s vanjskom politikom EU-a u pogledu Rusije, kada o tome nisu jednoglasne ni zemlje unutar EU-a.

Na Piculino izvješće zastupnici mogu predlagati amandmane do 6. ožujka, o čemu će vanjskopolitički odbor glasati 23. travnja. Nakon toga o izvješću će raspravljati i glasati svi zastupnici Evropskog parlamenta na plenarnoj sjednici, vjerojatno u maju, prenosi Hina.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.