Hrvatska se, uoči drugog kruga predsjedničkih izbora koji će se održati ove nedjelje, suočava s izazovom suzbijanja stranog utjecaja na svoje demokratske procese.
Naime, prema izvještaju Centra za informacijsku otpornost (CIR), neovisne organizacije posvećene razotkrivanju prijetnji demokraciji i kršenja ljudskih prava, uočen je snažan utjecaj proruskih bot mreža na predsjedničke izbore u Hrvatskoj, piše Novi list.
Dva vala
Istraživanje objavljeno na web stranici ove organizacije poznate po istraživanju dezinformacija i zloćudnih aktivnosti u sukobima poput onih u Ukrajini, Sudanu i Mijanmaru, otkrilo je neautentično ponašanje računa na društvenim mrežama poput X-a, Facebooka, Reddita, TikToka i drugih društvenih mreža, a analizirane su i web stranice s vijestima u razdoblju od 4. prosinca 2024. do 4. siječnja 2025. godine. Ključni pojmovi koji su istraživani bili su "Zoran Milanović" i "Dragan Primorac", a cilj je bio razotkriti mrežu proruskih, anti-EU i anti-NATO botova.
U izvještaju CIR-a navodi se da su proruske mreže djelovale u dva vala - nakon Milanovićeve pobjede u prvom krugu i nakon njegovih izjava protiv potencijalnog hrvatskog uplitanja u ukrajinski rat. Te mreže sistemski hvale aktuelnog hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića i promoviraju sadržaje koji podržavaju njegove stavove. Istovremeno, šire poruke protiv Evropske unije i NATO-a, ciljajući pritom na Milanovićevog protivkandidata, Dragana Primorca.
Kako se navodi u izvještaju CIR-a, računi često koriste AI-generirane profilne slike, slogane proruskog sadržaja i imaju neobične obrasce objavljivanja. Aktivnosti su se intenzivirale nakon što je Milanović osvojio 49,1 posto glasova u prvom krugu izbora, dok je njegov protukandidat Dragan Primorac dobio 19,35 posto. Milanovića se u izvještaju opisuje kao "otvorenog kritičara zapadne vojne podrške Ukrajini", te podsjeća kako je ranije rekao da Hrvatska ne bi trebala zauzimati strane i da bi se trebala držati podalje od globalnih sporova, uprkos tome što je članica NATO-a i EU-a.
Koordinirani botovi
U izvještaju se navodi da su se unutar ovih mreža posebno istaknuli srpski elementi, koji su svojim objavama napadali Primorca dok su istovremeno promovirali Milanovića kao idealnog kandidata. Ta aktivnost nije ograničena samo na X ; botovi i slični računi pokazali su zavidnu razinu koordinacije i na drugim društvenim mrežama poput Facebooka.
Facebook stranice povezane s Milanovićem, uključujući one pod okriljem SDP-a, bilježe značajnu bot aktivnost, posebno u komentarima i dijeljenjima. Takvi računi često objavljuju repetitivne komentare podrške Milanoviću, što ukazuje na neautentično ponašanje, tvrde u CIR-u.
Osvrću se i na propagandne medije povezane s Kremljem, poput RT-a i Sputnika, koji su zauzeli povoljan stav prema Milanoviću. Njihova izvještaja, kažu, često ga prikazuju u pozitivnom svjetlu, dok istovremeno kritiziraju njegovog protukandidata. Ovi sadržaji dodatno su pojačani kroz mrežu botova i srodnih računa, čime se nastoji utjecati na javno mnijenje, navodi se u izvješću.
Proruski računi s botovskim karakteristikama šire Milanovićev sadržaj na više jezika, uključujući hrvatski, srpski, talijanski, engleski, španjolski i francuski. Njihova je aktivnost usklađena s ključnim trenucima u kampanji, poput Milanovićeve pobjede u prvom krugu izbora te njegovih izjava protiv uplitanja Hrvatske u rat u Ukrajini.
U CIR-u tvrde da su, osim međunarodnih medija, regionalni mediji poznati po širenju dezinformacija također su promovirali Milanovića te nastojale iskoristiti njegove kritike NATO-a i EU-a kako bi pojačale proruske poruke.
Poništeni izbori u Rumuniji
Ovakvo ponašanje nije novost u regiji. Tokom nedavnih predsjedničkih izbora u Rumuniji, drugi krug predsjedničkih izbora koji se trebao održati 8. decembra 2024. je otkazan zbog navodnog uplitanja Rusije u tok izbora što je bilo vidljivo u dokumentu koji je deklasificiran i u kojemu piše da je Rumunjska bila meta "agresivnih ruskih hakerskih napada" tijekom provedbe izbora što je utjecalo na njihov rezultat te je zbog toga Ustavni sud donio odluku o poništenju i ponavljanju izbora.
Prvi krug predsjedničkih izbora u Rumuniji održao se 24. novembra 2024. godine, te su u drugi krug ušli proruski kandidat Kalin Đorđesku (Calin Georgescu) i proevropska kandidatkinja Elena Laskoni (Lasconi). Sumnja u rusku upletenost u izbore nastala je nakon naglog skoka u popularnosti i broju glasova Đorđeskua, a potvrđena je deklasifikacijom dokumenta u kojemu je bilo vidljivo da je Rusija tokom izbora u Rumuniji sistemski reklamirala i promovirala Đorđeskua na društvenim mrežama, a pojavile su se i informacije da je ruskim novcem i finansirana njegova kampanja te se trenutno nalazi pod istragom.
Američki izbori
Valja se prisjetiti da je Rusija bila optužena i za uplitanje u predsjedničke izbore u SAD-u, posebno tokom kampanje 2016. godine. Razne istrage, uključujući one američkih obavještajnih agencija, otkrile su sofisticirane metode koje su koristile ruske državne i povezane organizacije kako bi utjecale na ishod izbora. Istrage su pokazale da su Rusi koristili su društvene mreže poput Facebooka, Twittera i YouTubea za širenje polarizirajućeg sadržaja. Cilj je bio potaknuti podjele u američkom društvu, demotivirati određene skupine birača, te promovirati određene političke kandidate ili agende.
Američke obavještajne agencije, uključujući FBI, CIA i NSA, u zajedničkom izvještaju iz 2017. godine zaključile su da je Rusija sistemski radila na tome da podrži Donalda Trampa (Trump) u njegovoj kandidaturi i oslabi povjerenje u američku demokratiju. Izvještaj iz 2019. godine potvrdio je opseg ruskog uplitanja, iako nije pronašlo dokaze o direktnoj zavjeri između Trampove kampanje i ruskih subjekata.
