Rezolucija o genocidu u Šahovićima nije se našla na Dnevnom redu jučerašnjeg zasjedanja Skupštine Crne Gore.
U ime predlagača, ispred Kluba Bošnjačke stranke (BS), reagovao je poslanik u skupštini Jasmin Ćorović.
- Za ovaj zločin niko nije nikad odgovarao i nikad niko nije bio osuđen. Podsjetiću da je ovaj zločin počinjen u mirnodopskom periodu. Mi sa ovom rezolucijom ne želimo da upiremo prst ni u koga, ni u jedan narod, ali želimo kakvu takvu satisfakciju za ubijene i njihove porodice. Cilj ove rezolucije jeste da se zločin, poput ovoga koji se desio prije ravno 100 godina i o kome se ćutalo, u Crnoj Gori nikad više ne dogodi. Ovih dana čuli smo pitanje da li je bilo dosta rezolucija. Ne gospodo, bilo je dosta genocida, ubijanja, stradanja, a rezolucije su samo civilizacijski način da se suočimo sa tom prošlošću - poručio je Ćorović i dodao da je rezolucija "test zrelosti društva", te da je ona predložena na fomu "pomiriteljske politike".
Prijedlog da se Rezolucija o genocidu u Šahovićima nađe na dnevnom redu Skupštine nije uvršten, jer je za njega glasalo 24 poslanika, dok je 16 bilo protiv, a 20 suzdržano.
Šef parlamenta Andrija Mandić saopćio je da se u pisarnici te institucije nalazi veliki broj rezolucija.
- Neke od njih su pokrenute još 2007. godine. Da se prihvati rezolucija Savjeta Evrope o osudi totalitarnih režima, o Praškoj deklaraciji. Imamo grupe građana iz Vraneša koji traže osudu zločina koji se desio 1906. godine. Dakle, nije ovo jedna jedina rezolucija. Poslanik Nikola Camaj je predlagao jednu rezoluciju kojom bi se obuhvatili svi zločini. Nesumnjivo je da se 1924. godine u Vranešu desio težak zločin - kazao je i dodao da u proceduri ima "bar desetak rezolucija koje čekaju godinama da budu stavljene na dnevni red".
Nakon što predlog nije uvršten, Ćorović je konstatovao da to pokazuje da "kao društvo nismo sazreli", te da se nada da će građani "na nekim narednim izborima znati da cijene".
