Ove godine će iz državne kase Crne Gore za povećanje plaća biti izdvojeno dodatnih 20 miliona eura, što je definirano rebalansom ovogodišnjeg budžeta koji je usvojen juče na elektronskoj sjednici Vlade Crne Gore, uz set zakona neophodnih za realizaciju programa “Evropa sad 2”.

Uvećane zarade

Tim programom od oktobra ove godine bit će uvećane zarade svim zaposlenima u Crnoj Gori jer je Vlada planirala da doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje (PIO) sa sadašnjih 20,5 posto prepolovi na način što će dio koji ide na teret poslodavca od 5,5 posto ukinuti, a za zaposlene će biti smanjen sa 15 posto na oko 10 posto. 

Kako bi se ova mjera sprovela na elektronskoj sjednici su jučer usvojene izmjene zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje. Ove izmjene iako se tiču poslodavaca i radnika nisu prošle Socijalni savjet što bi moralo da se desi. Prijedlogom rebalansa budžeta stavke doprinosa na teret zaposlenog i poslodavca nisu promijenjene u odnosu na važeći budžet i iznose 95 miliona (doprinosi na teret zaposlenog) i 55 miliona (doprinosi na teret poslodavca). Vlada je utvrdila i izmjenama i dopune Zakona o radu koje su potrebne za sprovođenje povećanja plata.

Programom “Evropa sad 2” minimalna zarada od 450 eura od 1. oktobra treba da bude povećana na 600 eura za zaposlene koji imaju završenu srednju školu i na 800 eura za one koji imaju visoku školsku spremu.

Rebalans budžeta

Prijedlogom rebalansa budžeta tekuća rezerva je povećana za 10 miliona i iznosit će ukupno 70 miliona eura, kapitalni budžet je smanjen za tri miliona i iznosi 237 miliona, dok je deficit budžeta projektovan na 236 miliona što je milion više u odnosu na važeći budžet.

- Izuzetno od člana 45 stav 1 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, ako zaposleni iz jedne potrošačke jedinice pređu u drugu potrošačku jedinicu, Ministarstvo finansija može između potrošačkih jedinica vršiti preusmjeravanje sredstava utvrđenih zakonom o budžetu države u visini do 10 posto od ukupno planiranih sredstava potrošačke jedinice za bruto zarade, ostala lična primanja i druga sredstva, ako zaposleni iz jedne potrošačke jedinice pređu u drugu potrošačku jedinicu, a shodno dobijenoj specifikaciji i pribavljenoj saglasnosti potrošačke jedinice iz koje se vrši prelazak - definisano je u prijedlog rebalansa.

Uz to, omogućava se i da Ministarstvo finansija može između potrošačkih jedinica vršiti preusmjeravanje novca utvrđenog Zakonom o budžetu države za 2024. godinu u visini do iznosa preostalih sredstava, u okviru programskog budžeta Uprave za inspekcijske poslove u korist potrošačkih jedinica koje preuzimaju nadležnosti i zaposlene Uprave za inspekcijske poslove, u skladu sa zakonom. 

Uprava za inspekcijske poslove je ukinuta nedavnim izmjenama Zakona o inspekcijskom nadzoru koji nije potpisao predsjednik države Jakov Milatović, već ga je vratio nazad parlamentu. Zbog toga je Vlada, kako je juče saopšteno, zatražila još jednu sjednicu Skupštine za 30. august, na kojoj bi na dnevnom redu bilo ponovno izjašnjavanje o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru.

Predlog rebalansa je tehničkog karaktera jer je nakon rekonstrukcije Vlade krajem jula došlo do povećanja broja ministarstava i nove organizacije rada izvršne vlasti.

Utvrđene su izmjene poreza na dobit po kojima dio dobiti koji se reinvestira neće biti oporezovan.

Izmjene zakona

Utvrđene su izmjene zakona o PDV-u koji treba da stupi na snagu od 1. januara naredne godine i kojim Vlada odustaje od prethodno planiranog povećanja ovog poreza sa 7 na 15 posto za dnevnu i periodičnu štampu, dok se na knjige, monografske i serijske publikacije, autorska prava i usluge iz oblasti obrazovanja, književnosti i umjetnosti, ulaznice za kina, pozorišta, povećava na 15 posto.

Uz to, 15 posto PDV-a plaćat će se i za usluge smještaja u hotelima, motelima, turističkim naseljima, pansionima, kampovima, turističkim apartmanima i vilama, kao i usluge pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, osim alkoholnih pića, gaziranih i negaziranih pića sa dodatkom šećera i kafe u objektima za pružanje ugostiteljskih usluga.

Vlada nije prihvatila prijedlog domaćih proizvođača vina da ne uvodi akcizu na “mirna vina”, pa je kroz izmjene zakona o akcizama jučer potvrdila svoju najavu o uvođenju akciza na ova vina od 25 eura po hektolitru, odnosno 25 centi po litru. Ova akciza ulazi u osnovicu za obračun PDV-a tako da će doći do značajnijeg rasta cijena vina u maloprodaji.