Procijenjena vrijednost kompanija sistema Agrokor koja je raspoloživa za povjerioce tih društava kreće se ukupno u rasponu od 1,8 do 3,8 milijardi eura, navodi se u najnovijem dokumentu vanredne uprave objavljenom na internet stranici Agrokora.

Dva dokumenta

Agrokor je danas objavio dva dokumenta - Vodič kroz model namirenja (EPM) i Set sažetih informacija u skladu s Pravilnikom o korištenju informacija Privremenog povjerilačkog vijeća.

EPM predstavlja vodič kroz model namirenja, čija je svrha utvrđivanje tražbina dioničara i stopa njihovog namirenja od svakog društva u sistemu Agrokora koji je pod vanrednom upravom.

Model namirenja utvrđuje distributivnu odnosno raspodjeljivu vrijednost svakog društva te prava, redoslijed namirenja i prirodu svake tražbine, a objavljeni vodič na deset stranica tumači postavke tog modela.

Set sažetih informacija, također na deset stranica, sadrži informacije koje predstavljaju temelj na kojem je izrađen model namirenja te će omogućiti informiranje dioničara za predstojeće razgovore o raspodjeli vrijednosti.

Vanredna uprava pritom ističe da je većina objavljenih informacija preliminarna i podložna značajnim promjenama tokom nastavka pregovora o nagodbi s predstavnicima povjerilaca.

Najnoviji materijal prvi put donosi sažetu procjenu vrijednosti kompanija iz sistema Agrokor.

Distributivna vrijednost

Procijenjena vrijednost za svaku od kompanija izražena je u rasponu najniže i najviše procijenjene vrijednosti, a naznačeno je i kako zbog vrijednosti kapitala u ovisnim društvima, vrijednosti non core imovine i namirenja međukompanijskih zajmova, raspoloživa distributivna vrijednost za povjerioce može biti i veća od prikazanih vrednovanja.

Najviše se pritom procjenjuje vrijednost Mercatora, koji nije pod vanrednom upravom, i to između 763 miliona i 1,47 milijardi eura.

Slijedi Jamnica, s procijenjenom vrijednosti između 393 i 577 miliona eura, potom Ledo, između 224 i 348 miliona eura, Belje, između 150 i 368 miliona eura, te Konzum, između 140 i 336 miliona eura.

Set sažetih informacija koje su stavljene na uvid povjeriocima donosi i prikaz buduće pro-forma korporativne strukture tzv. Nove grupe.

Naime, ističe se, značajan korak u razduživanju postojećeg poslovanja i postizanju njegove održivosti u budućnosti je pretvaranje duga nastalog prije otvaranja postupka u kapital i strukturno subordinirane dužničke instrumente.

Stoga, materijal sadrži kratak prikaz nove holding strukture, čiji će konačni vlasnici biti povjerioci tražbina nastalih prije otvaranja postupka.

Na temelju trenutno dostupnih informacija, vanredna uprava objavila je i detaljnije procjene kapitalne strukture Agrokora nakon restrukturiranja po kompanijama.

Preliminarno se procjenjuje da do 530 miliona eura tražbina nastalih prije otvaranja postupka vanredne uprave ne bi bilo podvrgnuto otpisu te bi bilo ponovo utvrđeno u novoj grupi nakon restrukturiranja.

Trenutne procjene

Pritom se naglašava da su procijenjeni iznosi preliminarni te da se temelje na trenutnoj pretpostavci da je vrijednost zaloga barem jednaka vrijednosti tražbine za svaku osiguranu tražbinu.

S obzirom na to da su procjene vrijednosti zaloga u toku, trenutne procjene osiguranih tražbina koje neće biti podložne otpisu, i stoga će biti ponovo utvrđene, mogle bi se materijalno izmijeniti na temelju rezultata procjena vrijednosti, kaže se u materijalu.

Dio objavljenog sadržaja mjerodavnih informacija su i iznosi koji su ovisnim društvima prosljeđivani iz sredstava Ugovora o najstarijem zajmu (SPFA) i koji su generalno korišteni za plaćanje tražbina dobavljača nastalih prije otvaranja postupka, uključujući i granični dug te za finansiranje radnog kapitala nakon otvaranja postupka.

Dokument sadrži i informacije o tražbinama koje su osigurane garancijama drugih društava unutar sistema Agrokor, kao i već objavljene informacije o plaćanjima starog i graničnog duga dobavljačima.

Zaključno s krajem marta ove godine, predviđa se da će dobavljačima biti isplaćeno preko 490 miliona eura starog i graničnog duga, što uključuje očekivana daljnja plaćanja graničnog duga, preostala plaćanja starog duga iz alokacija grupe B te ispunjenja trgovinske tranše kredita s prednošću namirenja i refinansiranjem namijenjene dobavljačima.

Od tog iznosa oko 188 miliona eura se odnosi na plaćeni stari dug, a oko 302 miliona eura su plaćanja graničnog duga.

Riječ je o informacijama koje su bile prezentirane i stavljene na raspolaganje članovima Privremenog povjerilačkog vijeća i njihovim saradnicima, a koje se sada, u skladu s Pravilnikom o korištenju povjerljivih informacija, daju na uvid i svim drugim povjeriocima kako bi u skladu s navedenim pravilnikom bili upoznati s finansijskim i drugim pokazateljima koji će im pomoći u vrednovanju ključnih odredbi prijedloga plana nagodbe.