Tokom proteklog vikenda malog dječaka, kojeg su na popularno osječko kupalište na Dravi doveli baka i djed, ubo je stršljen u glavu te je hitno odvezen u bolnicu, a prije nekoliko dana na istom mjestu u Osijeku jednog mladića je takođe ubo stršljen.

Opasno gnijezdo stršljenovi su svili na srednjoj od tri vrbe na zapadnom ulazu u "Kopiku", piše Glas Slavonije koji navodi da su kupači odmah zvali 112, no "nisu našli odgovornu osobu". Tada su u pomoć priskočili pčelar Ivica Mišin i voditelj RC Copacabana Miroslav Orešković, koji su uklonili gnijezdo stršljenova i tako spasili brojne Osječane od opasnih uboda.

Kad vide gnijezdo stršljenova ljudi zovu Centar 112, ali Mišin smatra da nisu upućeni u tematiku.

- Ljudi mi kažu da im savjetuju da kupe sprej protiv buba, ili da gnijezda polivaju vodom, ali tako se dobija sasvim suprotan učinak. Gnijezda ne bi uopće smjela da se diraju - kazao je i objasnio da su ovi stršljenovi došli iz Indije i to u uvezenim košnicama te su se ukrštali sa domaćim stršljenovima što je donijelo veliku otrovnost, zbog čega je gotovo svaki ubod koban.

- Bila je sreća u nesreći to što sam ih uništio u vrbi, jer su to bile male jedinke koje bi izišle za dva do tri dana. Dok sam polivao vrbu nakon paljenja gnijezda, osjetio sam da lete meni iza leđa i imao sam šta da vidim – na bazenima ih je bilo jako mnogo i odmah smo otišli tamo i sve riješili. Da se to nije dogodilo, u četvrtak bi na Kopiki bio masakr, to vam slobodno mogu reći, jer kao što mi volimo svoju djecu, tako i stršljenovi brane svoju i osjećaju se ugroženima. Tada napadaju sve što se miče, ali i sve što ima povišene tonove i tvrdim da bi napali mnoge kupače - rekao je Mišin, koji je uklonio brojna gnijezda ne samo u Osijeku, nego i u bližoj i daljoj okolini, i to sve volonterski.

Romano Kristić, osječki načelnik Upravnog odjelenja za socijalnu pomoć i zdravstvo kazao je da, nažalost, poslovi deratizacije, dezinfekcije i dezinsekcije ne pokrivaju uklanjanje opasnih gnijezda.

- Svojevremeno su to radili vatrogasci, ali to u opsegu njihovog posla nije moguće odrađivati na pravi način, pa je uklanjanje gnijezda palo na teret sugrađana koji o svom trošku finansiraju takve situacije - kaže Kristić.