Izložba "Stećci srednjovjekovne župe Vidogošća - faza 1 Stećci Ilijaša", autora Edina Buljaka, Adise Lepić i Zlatana Filipovića otvorena je u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine.

Projekat "Stećci srednjovjekovne župe Vidogošća – Faza 1 (Stećci Ilijaša)" realiziran je u drugoj polovini 2023. i 2024. godine, a finansiran je iz projektnih sredstava Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo.

Osnovni cilj projekta je utvrditi stanje stećaka na prostoru župe Vidogošće (u fazi 1 na prostoru Ilijaša), prezentirati bogato srednjovjekovno naslijeđe javnosti, te da se stvore pretpostavke za njihovo daljnje proučavanje i afirmisanje u naučne, edukativne i turističke svrhe.

Viša kustosica Zemaljskog muzeja BiH Adisa Lepić kazala je da se o stećcima puno govori i kroz naučnu, stručnu literaturu ali da "smo generalno u javnosti svjedoci negativnih vijesti po pitanju očuvanja stećaka".

- Neka moja evidencije je da smo samo u ovoj godini zabilježili uništavanje pet nekropola stećaka po cijeloj Bosni i Hercegovini. Sigurno je da je taj broj i veći. Kroz ovakve projekte nastojimo da ukažemo ljudima još više na značaj i specifičnost ovih spomenika - kazala je Lepić.

Edin Buljak sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Odsjek arheologija, kazao je da je evidentirano stanje registriranih nekropola sa stećcima, te da su prvi put stećci detaljno opisani i da su napravljeni precizni planovi nekropola.

- Ono što danas predstavljamo jesu rezultati terenskog rada na stećcima srednjovjekovne župe Vidogošća, odnosno u prvoj fazi stećcima Ilijaša. Veći dio općine smo završili, međutim pokazalo se da ovdje ima znatno više stećaka nego što smo predpostavljali i da je stanje na terenu i pristupačnost lokacija znatno drugačija i znatno teža. Danas znamo da se ovdje nalazi više od 650 stećaka na 45 nekropola i to je za oko 20 posto više u odnosu na ranije popise čiji su rezultati objavljeni prije 50 i više godina - istaknuo je Buljak.

On je kazao da su stećci ne samo na području Ilijaša, već u čitavoj Bosni i Hercegovini izuzetno ugroženi.

- Često se hvalimo kako su stećci sastavni dio našeg identiteta, kako su oni korijen naše države i šta sve ne. Međutim, kada pogledamo koliko se staramo za našu baštinu, zapitajmo se je li licemjerno tako govoriti posebno u dnevnopolitičke svrhe kada se naslijeđe najčešće otima iz svog okruženja i neopravdano zloupotrebljava - naglasio je Buljak.

Ovom prilikom istaknuta je i saradnja sa Fondacijom Srednjovjekovni grad Dubrovnik u Bosni, kod Ilijaša.

Najznačajniji stećci isprintani su u 3D formatu te su s fotografijama prezentirani na izložbi kao jedan od vidova promocije i evaluacije samog projekta.

Zlatan Filipović, koji je uradio digitalne kreacije, kazao je da je na videomaterijalima u sklopu izložbe predstavljeno 28 digitalnih 3D modela.