Italijanska premijerka Đorđa Meloni (Giorgia) u petak je izjavila da dijeli stav potpredsjednika SAD-a Džej Di Vensa (JD Vancea) o slobodi govora i demokratiji u Evropi.

- Evropa se pomalo izgubila - rekla je u intervjuu za Financial Times.

Prema njenim riječima, Vensove kritike nisu bile usmjerene na evropske građane, već na političku elitu i uvjerenje da se "umjesto analiziranja stvarnosti i traženja rješenja za ljude, može nametati ideologija."

"Djetinjasta ideja"

Na prošlomjesečnoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, Vens je izjavio da najveća prijetnja Evropi nije Rusija, već unutrašnja dekadencija – optužujući EU za gušenje slobode govora i odbijanje saradnje s desničarskim strankama.

Meloni je odbacila tvrdnje da Italija mora birati između SAD-a i Evrope, nazvavši takvu ideju "djetinjastom".

- Naš odnos sa SAD-om je najvažniji koji imamo - rekla je.

- Ja sam konzervativka. Trump je lider republikanaca. Sigurno sam mu bliža nego mnogim drugima, ali razumijem lidera koji brani nacionalne interese. Ja branim svoje - dodala je.

Đorđa Meloni, prva žena na čelu italijanske vlade, vodi desničarsku stranku Braća Italije od 2014. godine. Iako je poznata po čvrstim stavovima o migracijama i porodičnim pitanjima, stekla je kredibilitet među evropskim liderima zahvaljujući pragmatičnoj spoljnoj i ekonomskoj politici.

Trgovinske tenzije između SAD-a i EU

Govoreći o mogućem trgovinskom ratu između SAD-a i EU, Meloni je naglasila da bi blok trebao "ostati smiren" i tražiti rješenje kroz pregovore.

Istakla je da, iako su ukupni nivoi carina uglavnom uravnoteženi, pojedine takse na određene proizvode izazivaju napetosti.

- Postoje velike razlike kada je riječ o pojedinačnim proizvodima. Na tome moramo raditi kako bismo pronašli dobar, zajednički dogovor - rekla je.

Meloni je izrazila nadu da će Trampov "konfrontacijski" stav prema Evropi natjerati EU da preuzme veću odgovornost za vlastitu odbranu.

Kao otvoreni zagovornik Ukrajine i NATO-a, pohvalila je Trumpove napore za postizanje primirja, ali je naglasila potrebu za snažnim sigurnosnim garancijama kako bi se spriječio novi rat s Rusijom.

Izrazila je sumnju u prijedlog Francuske i Velike Britanije o evropskim snagama u Ukrajini. Umjesto toga, predložila je proširenje NATO-ovog člana 5 na Ukrajinu, ali bez njenog formalnog pristupanja savezu, tvrdeći da bi to bilo "lakše i efikasnije rješenje."