Decenijama je vlada Južne Koreje kršila ljudska prava kroz sporni program kojim je najmanje 170.000 djece i beba poslano na usvajanje u inostranstvo, pokazala je opsežna istraga koju prenosi BBC.

Izvještaj navodi da je nedostatak vladinog nadzora omogućio masovni izvoz djece putem privatnih agencija čiji je jedini cilj bio profit. 

Pronađeni su dokazi o prevarama, falsifikovanju dokumenata i prisiljavanju. Od 1950-ih, Južna Koreja je poslala više djece na međunarodno posvojenje nego bilo koja druga zemlja, uglavnom u zapadne države.

Iako su procedure u Južnoj Koreji kasnije pooštrene, mnogi posvojeni ljudi i njihovi biološki roditelji kažu da ih posljedice tog procesa i dalje prate.

"Sramotan dio naše historije"

- Ovo je sramotan dio naše historije - rekla je Park Sun-jung, predsjednica komisije, na konferenciji za medije. 

- I dok su neki usvojeni imali sreću odrastati u obiteljima punima ljubavi, drugi su prošli kroz velika iskušenja i traume zbog loših procesa usvajanja. Čak i danas, mnogi se i dalje suočavaju s problemima - izjavila je.

Izvještaj je danas objavila nezavisna Komisija za istinu i pomirenje, nakon istrage započete 2022. godine. Od tada je 367 usvojenih osoba – poslanih u inostranstvo između 1964. i 1999. – podnijelo zahtjeve, tvrdeći da su u njihovim procesima usvajanja postojale nepravilnosti.

Do sada je pregledano oko 100 zahtjeva, a za 56 usvojenih utvrđeno je da su bili žrtve kršenja ljudskih prava. Komisija nastavlja istraživati preostale slučajeve, a istraga bi trebala biti završena u maju.

Usvajanja bez nadzora

Nakon Korejskog rata, Južna Koreja bila je među najsiromašnijim zemljama svijeta, a malo domaćih porodica bilo je spremno usvajati djecu. Tadašnja vlada pokrenula je program međunarodnog usvajanja, koji su sprovodile privatne agencije. Ovim agencijama dodijeljene su široke ovlasti putem posebnih zakona o usvajanju.

Međutim, izvještaj ukazuje na sistemski propust u nadzoru i upravljanju, što je rezultiralo brojnim nepravilnostima koje su počinile te agencije. Strane agencije zahtijevale su određeni broj djece mjesečno, a korejske agencije su to ispunjavale, omogućavajući masovna međunarodna usvajanja uz minimalnu kontrolu procedura.

Industrija vođena profitom

Kako nije postojala državna regulativa o naknadama, korejske agencije naplaćivale su visoke iznose i tražile donacije, čime su usvajanja pretvorile u profitabilnu industriju, navodi izvještaj. Među uočenim nepravilnostima su usvajanja bez pristanka bioloških majki i nedovoljna provjera podobnosti posvojitelja.

Agencije su falsifikovale izvještaje prikazujući djecu kao napuštenu i namjerno im davale lažne identitete. Zbog lažnih podataka u dokumentima, mnogi usvojeni danas teško pronalaze informacije o svojim biološkim porodicama i suočeni su s nedostatkom pravne zaštite, stoji u izvještaju.

Komisija je predložila da vlada uputi zvaničnu ispriku i uskladi procese usvajanja s međunarodnim standardima. Južna Koreja je posljednjih godina počela pooštravati pravila o usvajanju. Tako je 2023. usvojen zakon kojim će od jula sva međunarodna usvajanja biti pod nadzorom vladinog ministarstva, a ne privatnih agencija. Vlada Južne Koreje još nije komentarisala izvještaj.

"O psu su brinuli bolje nego o meni"

Inger-Tone Ueland Šin (60) jedna je od osoba čiji je slučaj istražen u okviru rada komisije. Usvojio ju je norveški par kada je imala 13 godina, a kasnije je otkrila da je njeno usvajanje bilo nezakonito.

Par, koji je tada bio u pedesetim godinama, prvo je podnio zahtjev za u Norveškoj, ali su odbijeni zbog starosti. Potom su otišli u Južnu Koreju, posjetili sirotište, odabrali Inger-Tone i odveli je u Norvešku. Zahtjev za usvajanje norveškim vlastima podnijeli su tek godinama kasnije. Vlasti su ga odobrile, iako su znale da je situacija nezakonita, uz obrazloženje da ona više nema veze s Korejom.

Inger-Tone je za BBC rekla da joj je prilagođavanje životu u Norveškoj bilo izuzetno teško, optuživši svog usvajatelja za seksualno zlostavljanje. 

O psu su brinuli bolje nego o meni. Bilo je strašno bolno. Nisam znala govoriti ni izraziti se, osim što sam noću plakala - prisjetila se.

"Moj život je bio bolan i jadan"

Godine 2022. uspješno je tužila svoju lokalnu samoupravu u Norveškoj i dobila odštetu. Također je dobila zvanično priznanje lokalnih vlasti da snose odgovornost zbog propusta u nadzoru njene usvojiteljske porodice. Njeni usvojitelji su u međuvremenu preminuli.

- Nikada nisu završili u zatvoru zbog onoga što su mi učinili. Protuzakonito su uzeli dijete iz druge zemlje i nitko nije odgovarao za ono što su mi napravili", rekla je.

Zadovoljna je rezultatima istrage komisije. 

- Cijeli život živim u pogrešnoj zemlji i moj život je bio bolan i jadan. Ne želim da se to ikome dogodi i iskreno se nadam da više nikada neće posvajati djecu iz Koreje - poručila je.