Armenski parlament danas je izglasao pokretanje procesa za pristupanje Europskoj uniji.
Zakon, usvojen u posljednjem čitanju s 64 glasa "za" i sedam "protiv", nalaže armenskoj vladi da započne pregovore o članstvu u Evropskoj uniji.
Armenija, nekadašnja sovjetska republika, već skoro godinu i po dana prkosi Rusiji, svom dugogodišnjem savezniku koji joj je isporučivao oružje i održava vojnu bazu na njenom tlu.
Zaokret nakon Nagorno-Karabaha
Erevan zamjera Moskvi što nije pružila podršku u odnosima s Azerbajdžanom, koji je u jesen 2023. vojnom silom preuzeo kontrolu nad Nagorno-Karabahom, azerbajdžanskom regijom s armenskom većinom, koju su tri decenije nadzirali separatisti.
Ruske mirovne snage u Nagorno-Karabahu nisu reagovale tijekom azerbajdžanske ofanzive. Baku i Erevan postigli su primirje 2020. nakon šestosedmičnog rata.
Nakon što je Azerbajdžan preuzeo potpunu kontrolu nad Nagorno-Karabahom, više od 100.000 Armenaca bilo je primorano napustiti to područje.
Od tog trenutka Erevan se sve više udaljava od Moskve.
Pristup ICC-u i vojne vježbe sa SAD-om
Krajem januara 2024. Armenija je i zvanično postala članica Međunarodnog kaznenog suda (ICC), uprkos upozorenjima iz Moskve, čime je preuzela obavezu da uhapsi ruskog predsjednika Vladimira Putina ako kroči na armensku teritoriju, na osnovu naloga za hapšenje koji je ICC izdao u martu 2023.
Na teritoriji Armenije i dalje postoji stalna ruska vojna baza, a Erevan je član Organizacije Sporazuma za kolektivnu sigurnost, vojnog saveza pod vodstvom Rusije.
U februaru 2024. armenski premijer Nikol Pašinjan izjavio je da je Armenija "u praksi" zamrznula svoje učešće u tom savezu.
U julu iste godine Armenija je ugostila zajedničke vojne vježbe sa Sjedinjenim Državama.
Armenija i Azerbajdžan u martu su objavili da su postigli nacrt "mirovnog sporazuma" kojim bi okončali sukob koji traje decenijama. Tekst, rezultat dugih i složenih pregovora, koji se uglavnom odnosi na razgraničenje, još uvijek nije potpisan.
