"Možete li vjerovati Putinu?" - njemački brigadni general Ralf Hamerštajn pita sa ironičnim osmijehom. To je retoričko pitanje na koje bi većina Evrope dala isti odgovor – ne.

Dok Trampova administracija nastavlja da traži dogovor za okončanje rata u Ukrajini – koji bi mogao biti povoljniji za Moskvu nego za Kijev – Evropljani se, po prvi put u decenijama, fokusiraju na sopstvenu vojnu moć.

Nigdje taj zaokret nije toliko izražen kao u Njemačkoj. Njene oružane snage godinama su trpjele nedovoljna ulaganja, ali to će se promijeniti.

Kancelar Fridrih Merc odlučio je da je sada trenutak da Njemačka uloži u svoju vojsku. Takva ulaganja nisu viđena još od Hladnog rata. Njemačka je upravo usvojila veliku reformu svog ustavnog ograničenja duga, čime je oslobođeno više milijardi evra za finansiranje vojske. Prema jednom modelu koji je CNN dobio na uvid, tokom desetogodišnjeg perioda, uz izdvajanje od 3,5 odsto BDP-a, ta suma bi mogla da dostigne 600 milijardi evra (652 milijarde dolara).

Nepoznata lokacija

CNN je proveo dan sa Bundesverom na nepoznatoj lokaciji u centralnoj Njemačkoj, gdje su se pet NATO saveznika učestvovali u vojnim vježbama. Simuliran je napad "stranog protivnika" na drugog člana saveza.

- Njemačka je sposobna nacija u Evropi i mora biti partner drugim narodima. Mi smo odgovoran partner u Evropi i velika nacija. Moramo da preuzmemo odgovornost – i to ćemo učiniti - rekao je Hamerštajn.

Potpuna invazija na Ukrajinu u februaru 2022. bila je bitan trenutak za kontinent. Rat se vratio! U Berlinu je taj događaj pokrenuo period poznat na njemačkom kao "Zeitenwende" – ili "prelomni trenutak". U suštini, to je bio početak napora za ponovno povećanje vojnih izdvajanja.

Olaf Šolc, sada odlazeći kancelar, rekao je da je zemlji potrebna nova odbrambena i bezbjednosna politika – i da Bundesver zahtijeva posebnu pažnju.

On je uspostavio jednokratni fond od 100 milijardi evra za "sveobuhvatna ulaganja" u Bundesver. Da bi to učinio, Šolc je morao da izmijeni Osnovni zakon – u suštini, njemački ustav. Iako je taj fond bio dobrodošao, sprovođenje politike bilo je neefikasno, a unutrašnje nesuglasice u vladi dovele su do toga da Šolc izgubi svoju poziciju.

Sudha David-Vilp, viši saradnik Njemačkog Maršalovog fonda SAD, rekla je za CNN da "Merc i njegova koalicija moraju da ubrzaju ovaj proces... Sada postoji velika konkurencija moći, a tvrda moć je valuta međunarodne politike".

Dok je simulirani napad bio u toku, u Berlinu je Merc izlagao svoju novu viziju oružanih snaga.

- Najmanje deceniju, vjerovatno i mnogo duže, vjerovali smo u lažan osećaj bezbjednosti u našem društvu... Ovo je sada promjena paradigme u odbrambenoj politici koja nas čeka - rekao je Merc.

Od sredine Hladnog rata, njemački vojni izdaci kao procenat BDP-a drastično su opali. Najviši nivo od 4,9% dostignut je 1963. godine, dok je 2005. dostigao najnižu tačku od samo 1,1%.

Tek 2024. godine Njemačka je po prvi put u više od 30 godina dostigla NATO prag od 2% izdvajanja za odbranu.

Hamerštajn priznaje da "svaka vojska na svijetu, kroz historiju i u budućnosti, uvijek tvrdi da nema dovoljno sredstava".

Ali on stanje u Njemačkoj vidi kao oslanjanje na "dividendu mira" iz devedesetih, koja je dovela do smanjenja vojnih kapaciteta u čitavoj Evropi.

Pravi put

Ipak, on smatra da je Njemačka sada na pravom putu.

- Prošle godine smo po prvi put uspjeli da dostignemo NATO kriterijum od 2% BDP-a, dodatno ćemo ulagati sredstva, kao što smo to učinili sa 100 milijardi evra 2022. godine, i to će se nastaviti. Novi kancelar je apsolutno posvećen tome - rekao je Hamerštajn.

Izvještaj Parlamentarnog komesara oružane snage Eve Hegl navodi da Bundesver nije ispunio ciljeve regrutacije, da mu borbena snaga stari, a da su kasarne i osnovna infrastruktura u lošem stanju. Godine 2018. godine Njemačka je obećala da će povećati broj stalnih trupa na 203.000 do 2025. – ali je taj rok kasnije pomjeren na 2031. godinu.

Prema izvještaju, "Bundesver ponovo nije uspio da dostigne svoj prvobitni cilj".

Hegl navodi da Bundesver trenutno ima 181.174 pripadnika.

Na pitanje kako bi se mogao postići željeni broj, Hamerštajn, koji se vojsci pridružio kao regrut 1992. godine, pozvao je na uvođenje obaveznog vojnog roka. Njemačka je 2011. godine suspendovala obaveznu vojnu službu.

- Zakon me je naveo da se pridružim vojsci. Zato mislim da neka vrsta obaveznog služenja mora biti uvedena kako bismo povećali broj vojnika na željeni nivo. To se neće desiti preko noći, ali povećanje ćemo vidjeti... već od ove godine.

Izvještaj Hegl također upozorava na sve stariji vojni kadar. Prosječna starost vojnika 2019. bila je 32,4 godine, dok je sada porasla na 34 godine.

Nije sve u novcu

Možda najalarmantniji dio izvještaja odnosi se na finansiranje infrastrukture – procjenjuje se da je potrebno 67 milijardi eura za renoviranje kasarni i vojnih objekata, koji su opisani kao "i dalje u katastrofalnom stanju".

Za Hamerštajna, međutim, nije sve u novcu. On vjeruje da Njemačka već ima dobru osnovu: "Radi se o kvalitetu. Ono što ovdje vidim na vježbama pokazuje da imamo dobru osnovu. Imamo zaista visoko motivisane vojnike... i to me čini optimističnim".

Promjena u nemačkom društvu prema vojsci je primjetna. Anketa njemačke državne televizije ARD iz marta pokazala je da 66% ispitanika podržava povećanje izdvajanja za odbranu i Bundesver, dok je 31% reklo da bi izdaci trebalo da ostanu isti ili da se dodatno smanje.

Merc vjeruje da vodi Nemačku u pravom smjeru ka sigurnijoj budućnosti.

- Njemačka se vraća - izjavio je prošle sedmice u Berlinu.

- Njemačka daje značajan doprinos odbrani slobode i mira u Evropi - zaključio je Merc.