Talas izraelskih napada koji je u utorak rano ujutro ubio stotine Palestinaca širom Pojasa Gaze bio je kulminacija napora premijera Izraela Benjamina Netanjahua (Netanyahua) da izađe iz primirja s Hamasom na koji je pristao u januaru.

Od početka rata, Netanjahu se suočavao s dvobojnim, vjerovatno nespojivim pritiscima: porodice talaca žele da on sklopi dogovor s Hamasom kako bi ih oslobodio, dok njegovi krajnje desničarski koalicioni partneri žele nastaviti rat s ciljem uništenja militantne grupe, piše AP.

Odustajanje od primirja

U utorak se činilo da se odlučio, a administracija američkog predsjednika Donalda Trampa (Trumpa) podržala je Netanjahuovu odluku da jednostrano odustane od primirja za čije posredovanje je pripisana zasluga.

I Izrael i Sjedinjene Države krive za obnovljeno neprijateljstvo Hamasovo odbijanje da oslobodi još talaca prije nego što se počnu pregovori o okončanju rata — što nije bilo dio sporazuma o prekidu vatre. Izrael je optužio Hamas da se priprema za nove napade, bez pružanja dokaza. Militantna grupa je demantovala te navode.

Hamas — koji tek treba vojno odgovoriti na izraelske napade — proveo je sedmice pozivajući na ozbiljne razgovore o drugoj fazi sporazuma o prekidu vatre, koja poziva na oslobađanje preostalih živih talaca u zamjenu za još palestinskih zarobljenika, potpuno izraelsko povlačenje iz Gaze i trajni prekid vatre.

Ti razgovori su trebali početi početkom februara. Sada se možda nikada neće dogoditi.

Šta je pisalo u sporazumu o prekidu vatre?

Sporazum postignut u januaru, pod pritiskom odlazeće Bajdenove (Bidenove) administracije i dolazeće Trampove administracije, zahtijevao je fazni prekid vatre s ciljem oslobađanja svih talaca otetih u Hamasovom napadu 7. oktobra 2023. i okončanja rata koji je izazvao.

U okviru prve faze, koja je trajala od 19. januara do 1. marta, Hamas je oslobodio 25 izraelskih talaca i tijela osam drugih u zamjenu za skoro 1.800 palestinskih zatvorenika, uključujući starije militante koji služe doživotne kazne za smrtonosne napade. Izraelske snage su se povukle u tampon zonu, stotine hiljada Palestinaca vratilo se u ono što je ostalo od njihovih domova, a došlo je do navale humanitarne pomoći.

Svaka strana optuživala je drugu za kršenje, a izraelski udari su ubili desetine Palestinaca koje je vojska optužila da su se uključili u militantne aktivnosti ili ušli u zabranjene zone. Ali primirje je održano.

Ipak, druga faza se uvijek doživljavala kao daleko teža.

Kroz višemjesečne pregovore, Netanjahu je više puta dovodio u sumnju to, insistirajući na tome da je Izrael posvećen vraćanju svih talaca i uništavanju Hamasovih vojnih i upravljačkih sposobnosti - dva ratna cilja za koja mnogi vjeruju da su nepomirljiva.

U televizijskom intervjuu prošlog juna, Netanjahu je doveo u sumnju mogućnost trajnog prekida vatre prije nego što Hamas bude uništen.

- Posvećeni smo nastavku rata nakon pauze, kako bismo dovršili cilj eliminacije Hamasa. Nisam spreman odustati od toga - rekao je.

18. januara, uoči prekida vatre, rekao je "zadržavamo pravo da se vratimo u rat ako je potrebno uz podršku Sjedinjenih Država."

Zašto se Netanjahu povukao iz primirja?

Pristanak na trajni prekid vatre gotovo sigurno bi gurnuo Netanjahua u političku krizu koja bi mogla okončati njegovu gotovo neprekidnu 15-godišnju vladavinu.

Ministar finansija krajnje desnice Bezalel Smotrih (Smotrich) zaprijetio je da će napustiti koaliciju ako Netanjahu pređe na drugu fazu umjesto da ponovo započne ofanzivu. Opozicione stranke su obećale da će ga podržati u svakom sporazumu koji vraća taoce, ali bi njegova koalicija i dalje bila ozbiljno oslabljena, zbog čega bi prijevremeni izbori vjerovatni.

Nastavkom borbi, Netanjahu je osigurao Smotrihevu kontinuiranu podršku. Nakon udara, izraelski lider je povratio još jednog krajnje desničarskog partnera, Itamara Ben-Gvira, čija je stranka u januaru pobjegla zbog prekida vatre, ali se u utorak vratila u koaliciju.

Osim političkog nadmetanja, Netanjahuov cilj da uništi Hamas gotovo bi mu sigurno izbjegao da se držao sporazuma o prekidu vatre.

Hamas je preživio 15 mjeseci izraelskog bombardiranja i kopnenih operacija u kojima je ubijeno preko 48.000 Palestinaca, prema lokalnim zdravstvenim dužnosnicima, i uništeno veći dio Gaze. Kada je primirje došlo, militantna grupa je odmah ponovo potvrdila svoju vlast.

Ne postoji dogovor o tome ko bi trebao upravljati Gazom nakon rata, pa čak i ako bi palestinskim vlastima koje podržava Zapad dobila nominalna kontrola, Hamas bi imao snažan utjecaj na terenu i mogao bi obnoviti svoje vojne kapacitete.

Za mnoge Izraelce, posebno Netanjahuovu bazu jastreba i krajnje desničarske saveznike, to bi izgledalo kao poraz. To bi doprinijelo kritikama s kojima se već suočava zbog sigurnosnih propusta oko napada 7. oktobra, u kojem su militanti predvođeni Hamasom ubili oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i oteli 251.

Kako je Netanjahu prekinuo primirje?

Nakon završetka prve faze, Netanyahu je rekao da je Izrael pristao na ono što je opisao kao novi američki prijedlog u kojem će Hamas osloboditi polovinu preostalih talaca u zamjenu za sedam sedmica produženja primirja i nejasno obećanje da će pokrenuti pregovore o trajnom prekidu vatre.

Hamas je to odbio, ističući da je novi prijedlog drugačiji od onog na koji su se dogovorili u januaru i ponovo je pozvao na hitno pokretanje pregovora o Fazi 2.

Čak je ponudio da vrati Amerikanca-Izraelca i tijela još četiri taoca kako bi se pregovori vratili na pravi put, ponuda koju je Izrael odbacio kao "psihološki rat". Trampov izaslanik za Bliski istok, Stiv Vitkof (Steve Witkoff), rekao je da Hamas tvrdi da je fleksibilan u javnosti dok postavlja "potpuno nepraktične" zahtjeve.

U pokušaju da Hamasu nametne novi aranžman, Izrael je zaustavio uvoz sve hrane, goriva i druge humanitarne pomoći u Gazu. Kasnije je prekinuo struju, što je uticalo na vitalno postrojenje za desalinizaciju. Izrael je također rekao da se neće povući iz strateškog koridora na granici Gaze s Egiptom, kako je predviđeno sporazumom.

Proteklih dana Izrael je pojačao napade širom Gaze, ciljajući ljude za koje je rekao da postavljaju eksploziv ili sudjeluju u drugim militantnim aktivnostima. U utorak, oko 2 sata ujutro, pokrenula je jedan od najsmrtonosnijih talasa udara od početka rata.

Šta je Tramp rekao o prekidu vatre?

Tramp je preuzeo zasluge za posredovanje u prekidu vatre u januaru, ali se od tada činilo da mu se to pogoršava. On je upozorio da će nastati "pakao" ako Hamas odmah ne oslobodi taoce, dok je rekao da je to odluka koju treba donijeti Izrael.

Tramp je također predložio da se oko 2 miliona Palestinaca iz Gaze trajno preseli kako bi SAD mogle preuzeti vlasništvo nad Gazom i razviti je kao turističku destinaciju. Netanjahu je prihvatio plan, koji su univerzalno osudili Palestinci, arapske zemlje i stručnjaci za ljudska prava, koji kažu da bi prekršio međunarodno pravo.

Bijela kuća je saopćila da je konsultirana prije štrajkova u utorak i podržala odluku Izraela, piše AP.