NOVI TRAMPOV POTEZ

Nijedna zemlja nije pošteđena: SAD uvodi carine od 25 posto na sav čelik i aluminijum

Čak i prije srijede, izgledi za povećanje carina na čelik i aluminijum doveli su do naglog povećanja tržišnih promptnih cijena za metale

Donald Tramp. AP

A. O.

prije 7 sati 12 minuta

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) danas je uveo sveobuhvatnu carinu od 25 posto na sav čelik i aluminijum koji se uvozi u Ameriku, što je potez koji prijeti da poveća cijene širokog spektra potrošačke i industrijske robe za Amerikance.

To je najnovija salva u Trampovom višestrukom tarifnom ratu čiji je cilj ispravljanje uočenih trgovinskih neravnoteža i ponovno pokretanje domaće proizvodnje. Nekoliko sati prije nego što je uveo najnovije carine, Tramp je preokrenuo prijetnju da će udvostručiti stopu na čelik i aluminijum iz Kanade, najvećeg američkog izvora uvoza metala. Umjesto toga, čelik i aluminijum odatle podležu dažbini od 25 posto.

- Možda će porasti više - rekao je Tramp u utorak o carinama od 25 posto na čelik i aluminijum svih zemalja koje su poslate u SAD na događaju koji je organizovao Poslovni okrugli sto.

Novi pregovori

- Što više ide, veća je vjerovatnoća da će graditi - rekao je on, misleći na sve više kompanija koje svoju proizvodnju sele u SAD.

Tramp je odustao od svoje prijetnje da će udvostručiti tarife na čelik i aluminijum za Kanadu nakon što je premijer Ontarija Dag Ford pristao da pauzira doplate za struju za američke potrošače. Ford i američki ministar trgovine Hauard Lutnik najavili su da će se sastati u četvrtak, zajedno sa kanadskim ministrom finansija Dominikom LeBlanom, kako bi ponovo pregovarali o sporazumu o slobodnoj trgovini poznatom kao USMCA.

Carina na čelik i aluminijum je prvi put u Trampovom drugom mandatu da je carina primenjena na sve zemlje. Tramp je prije srijede donio samo tarife koje su se primjenjivale na Kinu, Meksiko i Kanadu ovog roka. U slučaju Meksika i Kanade, preduzeća mogu da izbjegnu plaćanje tarifa do 2. aprila ako se pridržavaju USMCA.

Neposredno prije nego što su stupile na snagu, australijski premijer Entoni Albanez (Anthony) kritikovao je tarife kao "potpuno neopravdane" i "protiv duha trajnog prijateljstva naše dvije nacije", ali je rekao da Kanbera neće uvoditi recipročne namete.

- Tarife i eskalacija trgovinskih tenzija su oblik ekonomskog samopovređivanja i recept za sporiji rast i veću inflaciju. Zato Australija neće nametati recipročne carine Sjedinjenim Državama - rekao je on u saopćenju.

Carine na čelik od 25 posto koje su pokrenute u prvoj Trampovoj administraciji i koje je nastavio bivši predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) dovele su do toga da su američki uvoznici prešli na druge izvore.

Značajan preokret

Međutim, Bajdenova administracija je dozvolila izuzeće od dužnosti saveznika SAD, uključujući Kanadu, Meksiko, Japan i Južnu Koreju. Trampova najnovija akcija preokreće to, bez izuzetaka na uvoz čelika iz bilo koje zemlje u SAD. Isto važi i za aluminijum, sa stopama koje se penju na 25 posto sa 10 posto.

Kina je jedina zemlja čiji će aluminijum i čelik biti tarifirani po stopama višim od 25 posto. To je zato što je sveobuhvatna carina od 20 posto na kineski uvoz već bila na snazi prije srijede, a carina od 25 posto na čelik i aluminijum će biti uvedena povrh toga, čime će ukupna tarifna stopa na čelik i aluminijum od tamo biti 45 posto.

Amerika uvozi veoma malo čelika direktno iz Kine, daleko najvećeg svjetskog proizvođača čelika. Ipak, kineski čelik ipak ulazi u Sjedinjene Države polovni. Neke od njih kupuju strane zemlje i ponovo šalju u SAD. A nešto od toga je pogrešno označeno i preprodato raznim kanalima.

Šteta i za SAD

Iako je Trampov cilj da naškodi kanadskoj ekonomiji tako što će im nametnuti veće carine na čelik i aluminijum, taj potez rizikuje da naškodi i američkoj ekonomiji.

Ukupno, SAD su prošle godine uvezle gvožđa i čelika u vrijednosti od 31,3 milijarde dolara i aluminijuma za 27,4 milijarde dolara, prema podacima američkog Ministarstva trgovine (vladni podaci grupišu gvožđe i čelik zajedno).

Kanada je bila najveći izvor gvožđa, čelika i aluminijuma koji je poslat u SAD prošle godine, a SAD su odatle uvezle aluminijuma u vrednosti od 11,4 milijarde dolara i gvožđa i čelika u vrijednosti od 7,6 milijardi dolara.

Sa aluminijumom, drugi vodeći strani izvori koji isporučuju u SAD uključuju Kinu, Meksiko i Ujedinjene Arapske Emirate. Sa čelikom, Brazil, Meksiko i Južna Koreja su glavni izvori, prema američkim trgovinskim podacima iz prošle godine.

Aluminijum i čelik se u velikoj mjeri koriste u opsežnoj listi robe. Carine na oba metala mogle bi značajno da podignu cijene za Amerikance.

Negativan efekat

Naprimjer, automobili sadrže stotine, ako ne i hiljade kilograma čelika i aluminijuma. Dakle, dok je Tramp rekao da će njegove "znatno" veće carine na automobile "ugasiti" auto industriju u Kanadi, veća je vjerovatnoća da će one imati negativan efekat na proizvodnju automobila u SAD, s obzirom na to koliko je isprepleten sjevernoamerički lanac snabdijevanja automobilima.

Aparati, mašine, infrastruktura, medicinski uređaji, konzerve i dalekovodi su među mnogim najčešće korištenim proizvodima koji se također oslanjaju na čelik i aluminijum.

- Čak i prije srijede, izgledi za povećanje carina na čelik i aluminijum doveli su do naglog povećanja tržišnih promptnih cijena za metale - rekao je Fil Gibs, analitičar kompanije KeiBanc.

Domaći čelik je poskupio za više od 30 posto u posljednja dva mjeseca, rekao je on, dok je domaća cijena aluminijuma porasla za oko 15 posto. Mnogi veliki industrijski kupci mogli bi biti zaštićeni od tih povećanja cijena u bliskoj budućnosti zbog dugoročnih ugovora koje su zaključili, ali ako tarife za čelik i aluminijum ostanu na snazi, mogu očekivati da plate više čak i ako proizvodi koje kupuju dolaze iz domaćih mlinova.

A carine će vjerovatno uticati ne samo na sirove proizvode koji se uvoze, već i na cijenu uvezenih dijelova napravljenih od metala. Naprimjer, cijena aluminijumskog branika ili hladnjaka koje je kupio proizvođač automobila od kanadskog ili meksičkog dobavljača dijelova bi vjerovatno porasla.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.