Evropska komisija danas je iznijela nacrt uredbe o povratku ilegalnih migranata, kojim se otvara mogućnost osnivanja povratničkih centara izvan granica EU-a, kamo bi bili upućivani migranti kojima je odbijen zahtjev za azilom.

Ovim nacrtom stvara se pravni okvir za vraćanje migranata koji nezakonito borave u EU-u i koji su dobili konačnu odluku o povratku u treću zemlju, na osnovu sporazuma sklopljenog bilateralno ili na nivou EU-a. 

Takav sporazum može biti uspostavljen s trećom zemljom koja poštuje međunarodne standarde i principe ljudskih prava u skladu s međunarodnim pravom.

Države zadužene za centre

Prema prijedlogu, u te centre neće smjeti biti smještene porodice s maloljetnom djecom niti maloljetnici bez pratnje, a sprovođenje sporazuma mora uključivati nadzor, ističe Komisija.

Prijedlog ne predviđa da EU sama osniva povratničke centre, već tu obavezu prepušta državama članicama, koje moraju poštovati međunarodno pravo.

- Uvijek ćemo u potpunosti poštovati temeljna prava i međunarodno pravo, ali oni koji nemaju pravo na ostanak moraju biti brzo vraćeni i moraju biti jasne posljedice za one koji ne surađuju - izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula fon der Lajn.

"Komisija je dotaknula novo dno”

S tom ocjenom ne slaže se Amnesty International (AI). 

- Sama Komisija je 2018. odbacila koncept ‘povratničkih centara’ i duboko je svjesna da će ovi prijedlozi dovesti do kršenja ljudskih prava, rasipanja milijuna eura i otuđivanja saveznika – u vrijeme kada EU treba prijatelje - saopštila je ova organizacija za zaštitu ljudskih prava.

Direktorica ureda AI-a pri europskim institucijama Iv Geddi kaže da je današnjim prijedlogom Komisija “dotaknula novo dno”, te da se njime “postavlja temelj državama da šalju ljude u zemlje s kojima nemaju nikakve veze, da čame u pritvorskim centrima, s malo vjerodostojnih jamstava da će njihova prava biti poštovana”.

Jedinstveni nalog

Izvršna potpredsjednica Komisije Hena Virkunen naglasila je da bez efikasne politike povratka EU ne može imati pouzdan sistem upravljanja migracijama.

Trenutno samo 20 posto ljudi koji dobiju odluku da nemaju pravo na boravak u EU-u zaista napusti teritorij Unije.

- S novim sistemom vraćanja osigurat ćemo da oni koji nemaju pravo na ostanak u EU-u budu doista i vraćeni. To će znatno pojačati povjerenje u naš zajednički sustav azila i migracija - rekao je povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Bruner.

Prijedlog uvodi Evropski nalog za vraćanje, zamjenjujući sadašnjih 27 različitih sistema, te omogućava uzajamno priznanje odluka o povratku, što znači da će odluka izdana u jednoj državi članici vrijediti u svim ostalim bez potrebe za novim postupkom.

Do 1. jula 2027., godinu dana nakon početka primjene Pakta o migracijama i azilu, Komisija će provjeriti jesu li sve države članice uspostavile potrebne uvjete za izdavanje europskog naloga za vraćanje.

Mogućnost pritvoranja na dvije godine

Prijedlog predviđa prisilno vraćanje migranata koji nezakonito borave, odbijaju saradnju s vlastima, planiraju bijeg u drugu državu članicu, ne napuste EU u predviđenom roku za dobrovoljni povratak ili predstavljaju sigurnosni rizik. 

- Tim se pristupom potiče dobrovoljni povratak unutar roka koji su dobili - navodi Komisija.

Prijedlog nameće migrantima obavezu saradnje s nacionalnim vlastima tokom cijelog procesa povratka, a u slučaju nesuradnje predviđa se smanjenje ili ukidanje naknada ili oduzimanje putnih isprava.

Države članice moći će zahtijevati od migranata finansijska jamstva, redovno javljanje nadležnim tijelima i boravak na određenom mjestu. U slučaju rizika od bijega, moguće je zatvaranje migranata, a pritvor može trajati do 24 mjeseca, umjesto dosadašnjih 18.

Posebna pravila za sigurnosne rizike

Za osobe koje predstavljaju sigurnosni rizik predviđena su stroža pravila, uključujući obavezno prisilno vraćanje, dugoročnu zabranu ulaska i mogućnost produženja pritvora preko 24 mjeseca uz sudsku odluku.

Neke države članice snažno su zagovarale stroži režim povratka ilegalnih migranata, smatrajući da je to ključno za kredibilno upravljanje migracijama. 

S druge strane, Španija, gdje su na vlasti socijalisti, od početka se protivi, tvrdeći da povratnički centri neće osigurati poštovanje ljudskih prava.

Za stupanje uredbe na snagu potrebno je odobrenje država članica i Europskog parlamenta.