Na pregovorima prošlog mjeseca održanim između visokih ruskih i američkih zvaničnika prenesena je ponuda od Rusije o privremenom primirju u Ukrajini, ali samo ako dođe do napretka ka konačnom mirovnom sporazumu.

Prvi dijalog

Da bi se postigao prekid neprijateljstava, mora postojati jasno razumijevanje osnovnih principa konačnog mirovnog sporazuma, kazale su dvije osobe upoznate s pitanjem. Rusija će, između ostalog, insistirati na definisanju parametara eventualne mirovne misije, uključujući dogovor o tome koje zemlje bi učestvovale.

Ove informacije ugledale su svjetlo dana sada kada se SAD i Ukrajina pripremaju za sastanak u Saudijskoj Arabiji, što će biti njihov prvi direktni dijalog nakon napete konfrontacije Donalda Trampa (Trump) i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog prošle sedmice u Bijeloj kući, piše Bloomberg. 

Američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof (Steve Witkoff) izjavio je da je cilj sastanka postizanje "okvira za mirovni sporazum i početni prekid vatre".

Govoreći iz Ovalnog ureda u petak, Tramp je rekao da se zalaže za sporazum o okončanju borbi i izrazio uvjerenje da i Putin to želi. 

- Mislim da će biti velikodušniji nego što bi morao biti. Mislim da nam ide jako dobro s Rusijom, ali trenutno oni nemilosrdno bombarduju Ukrajinu - kazao je Tramp.

Također je rekao da je teže pregovarati s Ukrajinom nego s Rusijom.

Nove sankcije

Njegovi komentari uslijedili su nakon objave na društvenim mrežama u petak ujutro, u kojoj je zaprijetio uvođenjem novih sankcija i tarifa Rusiji kako bi Kremlj privolio na mirovni dogovor.

Zelenski je, u svom dnevnom video obraćanju, izjavio: "Danas se odvija najintenzivniji rad s timom predsjednika Trumpa ikada, i to na više nivoa".

- Teme su jasne: mir što je prije moguće, sigurnost što je pouzdanija moguće. Ukrajina je vrlo konstruktivna - rekao je Zelenski.

Rusija je jasno stavila do znanja da neće prihvatiti prisustvo NATO trupa na ukrajinskoj teritoriji, odbacujući prijedlog evropskih zemalja o formiranju "koalicije voljnih" za nadgledanje bilo kakvog mirovnog sporazuma. Međutim, ne protivi se tome da neutralne zemlje, poput Kine.

Brzo okončanje

Od svog inauguracionog govora 20. januara, Tramp je preokrenuo američku politiku prema ruskoj invaziji na Ukrajinu, nastojeći brzo okončati trogodišnji rat koji je najgori sukob u Evropi u posljednjih 80 godina.

Prošlog mjeseca je telefonom razgovarao s Putinom, pri čemu su se dvojica lidera složila da održe samit, iako datum još nije određen. Tramp je povukao američku podršku eventualnom ulasku Ukrajine u NATO, a njegovi visoki zvaničnici su izjavili da nije realno očekivati povratak svih teritorija koje je Rusija zauzela od 2014. godine.

Nakon sukoba sa Zelenskim u Bijeloj kući, Tramp je pauzirao vojnu pomoć Ukrajini i suspendovao dio obavještajnih podataka koji su dijeljeni s Kijevom, što je šokiralo evropske saveznike koji tvrde da SAD time nagrađuje rusku agresiju iz februara 2022.

Putin je više puta odbacio Trampove pokušaje brzog prekida rata. 

- Ne treba nam primirje — treba nam mir: dugoročan, održiv i sa garancijama za Rusku Federaciju i njene građane - rekao je tokom svoje godišnje konferencije za medije u decembru.

Rusija je u četvrtak odbacila francusko-britanski plan za djelimično jednomjesečno primirje koje bi obuhvatilo vazdušne i pomorske operacije, uključujući obustavu napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.