Izbori u Njemačkoj nisu donijeli prevelika iznenađenja ukoliko napravite paralelu između predizbornih anketa i izbornih rezultata.
Unija CDU/CSU je pobjednik izbora sa 28,52 posto glasova, pa je izvjesno da će novi kancelar Njemačke biti Fridrih Merc (Friedrich Merz).
Ipak, uprkos pobjedi ovo je drugi najgori rezultat ove stranke u historiji, odmah iza fijaska koji su doživjeli 2021. godine. Ono što treba naglasiti je to da je u Njemačkoj sve veći broj stranaka koje su imale objektivne šanse za prelazak izbornog praga, što u historiji, pogotovo onoj nešto starijoj nije bilo tako.
Nove okolnosti
Izvjesno je da će koalicioni partner CDU i CSU biti i SPD, koji je također na historijski niskom rezultatom od mizernih 16,41 posto. Ipak, ta velika koalicija je sasvim izvjesna, iako je kroz prošlost znala praviti izbornu štetu SPD-u, no sada su u Njemačkoj nove okolnosti, a sve s namjerom kako radikalno desni AfD se ne bi ni u kakvim okolnostima ne bi približio vlasti.
Taj desničarski AfD je dobio 20,8 posto glasova, što prema projekcijama preliminarnih rezultata bi trebalo značiti 20,8 posto glasova, odnosno rast od 10,42 posto u odnosu na prethodne izbore.
Zeleni, koji su bili dio prošle vlasti sa SPD-om i Liberalima (FDP-om) doživjeli su pad od 3,11 posto u odnosu na prošle izbore i trenutno su 11,61 posto. Ispostavilo se da je njima vlast donijela najmanje štete. Oni se nameću kao mogući treći partner u koaliciji s CDU i SPD-om. No, prema trenutnim projekcijama većina se može praviti i bez njih, jer je ljevičarski BSW završio malo ispod praga, odnosno 4,97 posto glasova. Njima je za prelazak praga trebalo oko 13.000 glasova.
Ipak, oni se ne predaju. Europarlamentarac iz BSW-a Fabio De Masi izrazio sumnju da su se dešavale brojne nepravilnosti te uporedio stvari s "rumunskim uslovima". Inače, u Rumuniji su poništeni izbori u decembru 2024. godine.
Za De Masija je jasno da izbori nisu bili “jednaki” jer hiljade Nijemaca koji žive u inostranstvu zapravo nisu mogli glasati.
- Ako neki od 213.000 Nijemaca koji žive u inostranstvu na biračkom spisku nisu mogli glasati, onda ovo nisu ravnopravni izbori. I to ne zbog BSW-a, već zbog našeg ustava - rekao je De Masi.
Ukoliko neke od njihovih žalbi urode plodom i ukoliko eventualno nekim korekcijama pređu izborni prag, BSW bi dobio 35 zastupnika u Bundestagu, što bi se odbilo od drugih stranaka. U tom slučaju koalicija CDU/CSU i SPD-a ne bi bila dovoljna za pravljenje većine, nego bi bilo potrebno da se i Zeleni priključe većini.
Opoziciono djelovanje
Ono što je novost na ovim izborima je da su prvi put dvije stranke krajne ljevice se borile za naklonost birača. Osim već navedenog BSW-a, Die Linke se na mala vrata na političku scenu u Njemačkoj te su ostvarili ozbiljan rezultat 8,77 posto, pogotovo kada se uzme u obzir da prije četiri godine nisu bili ni parlamentarni.
Njihov rad je obilježilo povećano ulaganje u društvene mreže, pa su prema istraživanjima dobili najveći broj glasova među populacijom od 18 do 24 godine, iako su ranije te glasove znali često da uzimaju Zeleni. Oni su odmah najavili opoziciono djelovanje.
Kada se sabere rezultat ove dvije lijeve stranke one su 13,74 posto, pa se može reći da je ljevica ostvarila veliki rast od skoro devet posto podrške, što je svakako za njih veliki uspjeh.
Najveći gubitnik izbora su definitivno Liberali (FDP), koji su završili ispod praga, a njihov lider Kristijan Lindner je najavio političku penziju. Ova stranka je s dvocifrenog procenta glasova, pala na mizernih 4,33 posto, a značajan broj neoliberalnih glasova se prelio na AfD nakon što ih je milijarder Ilon Mask (Elon Musk) otvoreno podržao.
