Na početku njegovog drugog mandata na mjestu predsjednika Sjedinjenih Država, Donald Tramp (Trump) je zaprijetio uvođenjem strožih carina.

BBC navodi da Tramp najavljuje da će uvesti carine od 25 posto na robu iz Kanade i Meksika sve dok vlade dvije zemlje ne zaustave priliv ilegalnih migranata i droge fentanila u SAD.

Također najavljuje uvođenje dodatne carine od 10 posto na uvoz iz Kine, kao i carine na proizvode iz Evropske unije.

Kina, Meksiko i Kanada su tri najveća trgovinska partnera SAD.

Carine bi mogle ozbiljno da pogode ekonomije ovih zemalja, ali istovremeno i da povećaju potrošačke cijene u SAD.

Ako firma koja uvozi u SAD prenese trošak carine na kupca tako što će povećati maloprodajne cijene, ekonomski teret carina snosit će američki potrošači.

Zašto Tramp favorizuje carine?

Donald Tramp često ističe da carine štite i otvaraju radna mjesta u SAD, te ih vidi kao način za rast američke ekonomije i povećanje poreskih prihoda.

- Prema mom planu, američki radnici više neće morati da brinu o gubitku posla zbog stranih zemalja - rekao je tokom predizborne kampanje 2024. godine.

- Umjesto toga, strane zemlje će brinuti o gubitku njihovih poslova zbog Amerike.

Ekonomski urednik BBC-ja Faisal Islam kaže da Tramp želi suštinski da promijeni ekonomsku kartu svijeta i smanji višak Kine i Evrope u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa SAD, što on vidi kao „iskorištavanje Amerike".

Tramp je također izjavio da carine, poput onih koje je uveo na čelik i aluminij 2018. godine dok je bio predsjednik, štite nacionalnu sigurnost SAD, jer su „osnova naše odbrambeno-industrijske baze".

Koje carine je Tramp uveo tokom prvog predsjedničkog mandata?

Donald Tramp je 2018. godine uveo carine i do 50 posto na veš mašine i solarne panele.

Vlada SAD tvrdila je da se američki proizvođači u ovim sektorima bore s nepoštenom konkurencijom iz inostranstva.

Također je uveo carine od 25 posto na čelik i 10 posto na aluminij.

Međutim, izuzeci su bili čelik i aluminij iz Meksika i Kanade, zahvaljujući sporazumu o slobodnoj trgovini između SAD, Kanade i Meksika, poznat kao Skevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA), koji je kasnije zamijenjen Sporazumom između Sjedinjenih Država, Meksika i Kanade (USMCA).

EU, koja je bila jedan od najvećih izvoznika čelika u SAD, uzvratila je uvođenjem carina na američku robu vrijednu više od 3 milijarde dolara, među koju spadaju farmerke, burbon i motori Harley-Davidson.

Tramp je također uveo carine na kineske proizvode, od mesa do muzičkih instrumenata, čija vrijednost je iznosila više od 360 milijardi dolara.

Kina je odgovorila uvođenjem carina na američku robu, u vrijednosti većoj od 110 milijardi dolara.

Za vrijeme prethodnog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden), većina carina na robu iz Kine je ostala na snazi, a uvedene su i nove na neke proizvode, kao što su električna vozila.

Kakav utjecaj su carine koje je Tramp uveo tokom prvog mandata imale na te zemlje?

Trampove carine su smanjile količinu robe koju SAD uvoze iz nekih zemalja, ali su povećale izvoz drugih zemalja u SAD.

Prije 2018. godine, udio kineske robe bio je veći od 20 posto ukupnog uvoza SAD, dok danas čini manje od 15 posto, pokazuju podaci američkog Zavoda za statistiku.

Do 2023. godine, Meksiko je prestigao Kinu i postao najveći izvoznik u SAD.

Sada u SAD izvozi robu vrijednu 476 milijardi dolara, dok je vrijednost uvoza iz Kine 427 milijardi dolara.

Ova promjena je djelimično zbog toga što su mnoge kompanije, posebno proizvođači automobila, preusmjerile proizvodnju u Meksiko kako bi iskoristile prednosti sporazuma o slobodnoj trgovini sa SAD i niske troškove proizvodnje u toj zemlji.

Meksiko je 2023. godine postao sedmi najveći proizvođač putničkih vozila na svijetu.

Zemlje istočne Azije također su zabilježile porast izvoza u SAD zahvaljujući Trampovim visokim carinama na kineske proizvode.

To je djelimično zato što je njihova roba postala jeftinija za američke potrošače u odnosu na kinesku, a djelimično zato što su mnoge kineske kompanije preselile proizvodnju u te zemlje da bi izbjegle američke carine.

Prema podacima američke Agencije za razvoj i promociju vanjske trgovine, zemlje članice Asocijacija nacija jugoistočne Azije (ASEAN), kao što su Indonezije, Filipini, Tajland, i Vijetnam, izvezle su u SAD robu u vrijednosti 158 milijardi dolara 2016. godine, dok je izvoz porastao na skoro 338 milijardi dolara u 2023. godini.

- Zemlja koju su carine uvedene 2018. godine najteže pogodile bila je Kina - kaže dr Nikolo Tamberi, ekonomista s Univerziteta u Saseksu u Ujedinjenom Kraljevstvu.

- Mislim da je Vijetnam vjerovatno bio jedan od najvećih dobitnika.

Carine su povećale proizvodnju čelika i aluminija u SAD, ali su takođet dovele do rasta cijena tih metala, smatra Institut Peterson za međunarodnu ekonomiju.

Institut navodi da je posljedica toga bio gubitak hiljade radnih mjesta u drugim proizvodnim sektorima.

Institut Peterson također ističe da su Trampove carinske mjere povećale cijene u svim sektorima što je pogoršalo položaj potrošača u SAD.

Koje carine bi Tramp mogao da uvede tokom drugog mandata?

Tramp je zaprijetio uvođenjem carina od 25 posto na proizvode iz Meksika i Kanade dok ove dvije zemlje ne zaustavi priliv migranata i ilegalno proizvedenog fentanila u SAD.

Takođet je najavio uvođenje "kaznene" carine od 10 posto na već postojeće carine na kinesku robu, tvrdeći da mnoge hemikalije koje se koriste za proizvodnju nezakonitog fentanila dolaze iz Kine.

Ove carine bi mogle da stupe na snagu već 1. februara.

Tramp je također zaprijetio da će uvesti carine na proizvode iz EU, rekavši da "nas tretiraju veoma, veoma loše".

Kanadski premijer Džastin Trudo (Justin Trudeau) obećao je da će uzvratiti kontracarinama na proizvode navodno vrijedne milijarde dolara, rekavši:

- Kanada će odgovoriti – i sve opcije su na stolu.

U odgovoru na najavljene dodatne carine na njihove proizvode, kinesko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da će „zaštititi svoje nacionalne interese".

Kako bi carine mogle da naštete Kanadi i Meksiku?

Ako bi najnovije carine stupile na snagu, one bi uglavnom nanijele štetu ekonomijama Kanade i Meksika, kaže profesor Stiven Milard iz britanskog Nacionalnog instituta za ekonomska i društvena istraživanja.

Obje zemlje su u velikoj mjeri zavisne od SAD.

Trenutno, SAD kupuje 83 posto ukupne robe koju Meksiko izvozi, kao i 76 posto kanadskog izvoza.

- Kanada prodaje velike količine nafte i mašina SAD, i carine od 25 posto bi mogle da smanje njen BDP za 7,5 posto tokom pet godina, što bi bio značajan udarac - kaže profesor Milard.

- Ako bi se Meksiku uvele carine od 25 posto, kompanije koje su otvorile fabrike automobila u toj zemlji mogle bi relativno lako da prebace proizvodnju u matične zemlje tih proizvođača. Carine bi mogle da smanje BDP Meksika za 12,5 posto tokom pet godina, što bi bio ogroman gubitak.

Lila Abed iz Meksičkog instituta pri američkom istraživačkom Centru Vilsonu, kaže da bi carine SAD bile „pogubne" za meksičke radnike.

- Otprilike pet miliona radnih mjesta u SAD zavisi od trgovine između SAD i Meksika... a nedavna studija pokazuje da oko 14,6 miliona radnih mjesta u Meksiku zavisi od trgovine sa sjevernoameričkim partnerima - kaže ona.