Novi, 47. američki predsjednik Donald Tramp (Trump) započeo je svoj četverogodišnji mandat s velikim promjenama, a posljednja u nizu se smatra njegova izjava kako razmatra uvođenje carine od 10 posto na uvoz robe proizvedene u Kini, počevši od 1. februara, piše BBC.

U razgovoru s novinarima u Bijeloj kući, opravdao je ovu mjeru tvrdeći da Kina šalje fentanil – opioid koji potiče krizu droga širom svijeta – u SAD, preko Meksika i Kanade.

Opasnost od protekcionizma

Ova izjava uslijedila je nakon Trampovih prijetnji o uvođenju carina od 25 posto na uvoz iz Meksika i Kanade, optužujući ih za omogućavanje dolaska nedokumentiranih migranata i droga u Ameriku. 

Visoki kineski dužnosnik upozorio je na opasnost od protekcionizma, ističući to u trenutku kada Trampov povratak u Bijelu kuću ponovno otvara mogućnost trgovinskog rata.

Govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kineski potpredsjednik vlade Ding rekao je kako njegova zemlja traži "win-win" rješenje za trgovinske napetosti te želi proširiti svoj uvoz.

Tokom predizborne kampanje, Tramp je prijetio da će kineske proizvode opteretiti graničnim carinama do 60 posto, no nije poduzeo hitne mjere već u svom prvom danu mandata, već je naredio svojoj administraciji da prouči opciju.

Rast napetosti

Uvoz američke robe iz Kine stagnirao je od 2018., što ekonomisti djelomično pripisuju nizu eskalirajućih carina koje je Tramp uveo tokom svog prvog mandata.

Ta napetost završila je 2020., kada su dvije zemlje potpisale sporazum.

Tada je Tramp smanjio dio carina u zamjenu za kineske obveze o kupovini američkih poljoprivrednih i drugih proizvoda.

No, američki dužnosnici tvrde kako Kina nije ispunila svoj dio sporazuma.

Obraćajući se Kongresu prošle sedmice, Skot Besent (Scott Bessent), čije je imenovanje za ministra finansija prošlo ključnu fazu odobrenja u utorak, izjavio je kako namjerava insistirati na provođenju tih sporazuma te spomenuo mogućnost zahtjeva za "nadoknadnim" kupnovinama.

Tramp je također oštro kritizirao nejednakost u trgovini SAD i Kine, koja znatno više izvozi nego uvozi.

"Igra nulte sume"

U svom govoru u Davosu, Ding je izjavio kako je Kina ublažila ograničenja za strana ulaganja, želi povećati domaću potrošnju i ne teži "trgovinskom suficitu".

- Želimo uvesti više konkurentnih i kvalitetnih proizvoda i usluga kako bismo promovirali uravnoteženu trgovinu - rekao je.

Priznao je da globalizacija privrede može donijeti "neke napetosti i nesuglasice oko raspodjele," ali je dodao da ona nije "igra nulte sume, već univerzalno korisni proces od kojeg svi mogu imati koristi."

Dodao je: 

- Vjerujem da imamo mudrost i sposobnost potrebnu za pronalazak win-win i all-win rješenja. Trebamo ne samo povećati udio privredne globalizacije, već ga i bolje raspodijeliti.

MMF je prošle sedmice upozorio da bi val Trampovih carina mogao pogoršati trgovinske napetosti, smanjiti ulaganja i poremetiti opskrbne lance širom svijeta.

Sveobuhvatne carine bile su ključni Trampovo obećanje tokom kampanje, a on je tvrdio da će pomoći američkoj privredi. 

Međutim, analitičari smatraju da će vjerovatno dovesti do viših cijena za Amerikance i teškoća za kompanije pogođene stranom odmazdom.

Za razliku od Trampovog prvog mandata, takva bi odmazda stigla u delikatnom trenutku jer se čini da je dugotrajna ekonomska ekspanzija SAD u svojoj završnoj fazi.