Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Kosta (Costa) pozvao je u ponedjeljak čelnike država članica EU-a, Velike Britanije i NATO-a na neformalni sastanak u blizini Brisela 3. februara na kojem će se razgovarati o evropskoj odbrani.
Kosta je još prije preuzimanja dužnosti predsjednika Evropskog vijeća najavio da želi povremeno organizirati neformalne sastanke šefova EU kako bi mogli na miru bez nazočnosti novinara i bez obveze donošenja bilo kakvih odluka ili zaključaka raspravljati o aktualnim temama.
- Vjerujem da dijelimo sličnu procjenu prijetnji s kojima se Evropa suočava - kaže se u pozivnom pismu predsjednika Evropskog vijeća upućenog šefovima 27 država članica, britanskom premijeru Keiru Starmeru i glavnom sekretaru NATO-a Marku Rutu (Rutte), prenosi Hina.
Na sastanku bi prvo razgovarali šefovi 27 država članica, zatim bi im se na radnom ručku pridružio glavni sekretar NATO-a Rut, a na večeri britanski premijer Starmer.
Sastanak će se održati u dvorcu Limont u blizini Liježa.
- Ruska agresija na Ukrajinu donijela je ponovo rat visokog intenziteta na naš kontinent - kršeći temeljna načela međunarodnog prava i prijeteći europskoj sigurnosti - zajedno s rastućim hibridnim i kibernetičkim napadima na države članice, njihovu ekonomiju i društvo. Mir u Evropi ovisi o tome hoće li Ukrajina dobiti sveobuhvatan, pravedan i trajan mir - napisao je Kosta.
Sastanak će se održati dvije sedmice nakon što novi američki predsjednik Donald Tramp (Trump) preuzme dužnost.
Kosta predlaže da se rasprava na tom sastanku temelji na dva načela. Prvo je da Evropa mora preuzeti veću odgovornost za svoju obranu, da mora postati otpornija, učinkovitija, autonomnija, te pouzdaniji sigurnosni i obrambeni akter.
Drugo načelo je da će države članice i dalje biti odgovorne za svoje oružane snage, ali istodobno imaju zajednički interes da tješnje surađuju na europskoj razini kako bi povećali ekonomiju razmjera, smanjili troškove, zajamčili interoperabilnost, osigurali stabilnu i dugoročnu potražnju, što bi europskoj industriji osiguralo veću predvidljivost i istodobno spriječilo dupliciranje.
Države članice pojedinačno nemaju potrebne kapacitete za potrebnu razinu ulaganja u istraživanje i razvoj, navodi Kosta.
- Povećano ulaganje u odbranu također mora pridonijeti jačanju ukupne konkurentnosti ekonomije i koheziji Evropske unije kroz industrijski sektor sposoban razvijati svoju tehnološku izvrsnost širom Evropske unije, te pridonijeti stvaranju radnih mjesta - kaže se u Kostinom pismu.
Kosta kaže da bi na sastanku trebalo pokušati definisati koje odbrambene sposobnosti treba razvijati zajedno kao prioritet s obzirom na njihovu važnost za kolektivnu sigurnost EU-a. Tražiće se i odgovor na pitanje žele li članice EU-a zajedno trošiti bolje i više na odbranu, kako se može ubrzati mobilizacija privatnog kapitala za finansiranje, kako za te svrhe najbolje koristiti evropski budžet u kratkom, srednjem i dugom roku.
