Na današnji dan 1957. godine, u Kranju je rođen Bojan Križaj, jedan od najboljih slovenskih i regionalnih skijaša u tehničkim disciplinama 1980-ih godina. Ostvario je osam pobjeda u Svjetskom kupu, sve u disciplini slalom.
Kako je rođen u poznatoj skijaškoj porodici, Križaj je s tri godine naučio skijati. Prve bodove u Svjetskom kupu osvojio je 1976. godine, a na prvo postolje u karijeri popeo se u sezoni 1977./1978. Prvu pobjedu u karijeri ostvario je u švajcarskom Vengenu, 20. januara 1980. godine, što je bilo prvi put u historiji da je jedan skijaš tadašnje SFR Jugoslavije osvojio prvo mjesto u nekoj utrci Svjetskog kupa.
Križaj je predvodio jugoslavensku skijašku reprezentaciju i na Zimskim olimpijskim igrama u Sarajevu, 1984. godine, u čije ime je na svečanom otvaranju na stadionu Koševo (sada “Asim Ferhatović Hase”) održao govor.
Skijašku karijeru završio je u martu 1988. godine.
Rođen najpoznatiji rimski govornik Ciceron
106. pr. n. e. - Rođen najpoznatiji rimski govornik, pisac, filozof i političar Marko Tulije Ciceron, najveći stilist u rimskom pjesništvu. Bio je republikanac, protivnik Julija Cezara i Marka Antonija. Poslije ubistva Cezara 44. pr. n. e. uhapšen je zbog serije napada na Antonija (14 besjeda "Filipika") i ubijen 43. pr. n. e. Djela: "O dužnostima", "Besjede", "O besjedniku", "Rasprave u Tuskulu", "O starosti", "O prijateljstvu", "O krajnostima dobra i zla", "O prirodi bogova", besjede "Protiv Katiline".
1875. - Umro francuski leksikograf i enciklopedist Pjer Atanaz Larus (Pierre Larousse), izdavač "Velikog svjetskog rječnika XIX vijeka" u 17 tomova. Izdavačka kuća "Larus" nastavila je poslije njegove smrti izdavanje enciklopedijskih leksikona.
1892. - Rođen engleski pisac Džon Ronald Ruel Tolkin (John Reuel Tolkien), profesor anglosaksonskog i engleskog jezika i književnosti na Oksfordskom univerzitetu. Najpoznatije djelo mu je trilogija "Gospodar prstenova" o temi sukoba dobra i zla. Istom imaginarnom svijetu pripadaju i romani "Hobit" i "Silmarion". Ostala djela: kritičke studije "Beovulf: čudovišta i kritičari", "Bajke, kritička studija", "Čoser kao filolog".
1920. – U Rijeci rođen Milan Srdoč, srbijanski i jugoslavenski pozorišni, filmski i televizijski glumac. Amaterski se bavio glumom, a kao dijete je već glumio u Nušićevom remek-djelu komediji „Gospođa ministarka“. Odigrao je zapažene uloge u više od 40 filmova.
1924. - Engleski egiptolog Hauard Karter (Howard Carter) u Dolini kraljeva u blizini Luksora u Egiptu pronašao sarkofag faraona Tutankamona. Osim toga, u mnogim arheološkim iskopavanjima koja je vršio u Egiptu otkrio je još niz kraljevskih grobova (Amenofisa I, Tutmozisa IV, kraljice Hatšepsut). Objavio je više radova, a najpoznatiji je "Tutankamonova grobnica".
1926. - Umro češki pisac Jaroslav Hašek, koji je svjetsku slavu stekao humorističko-satiričnim romanom "Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svjetskom ratu". Švejk je čovjek iz naroda u kojem se pod maskom glupaka krije neiscrpan izvor narodnih mudrosti.
1929. - Rođen italijanski filmski režiser Serđo Leone (Sergio), tvorac "špageti vesterna", u kojima je u svom prepoznatljivom stilu izmjenjivao ekstremno krupne planove s ekstremno udaljenim scenama, kao što se može vidjeti u uvodnoj sceni njegovog filma „Dobar, loš, zao“. Leoneov film „Za šaku dolara“ iz 1964., bio je prvi u nizu njegovih špageti-vesterna. Film je postao poznat i po pojavi Klinta Istvuda (Clint Eastwood) u glavnoj ulozi. Serđova dva sljedeća filma – „Za dolar više“ (1965.) i „Dobar, loš, zao“ (1966.) - kompletirala su ono što će postati poznato kao "dolarska trilogija”.
Mel Gibson, američko-australski glumac, slavi 69. rođendan
1956. - Rođen Mel Gibson, američko-australski glumac, reditelj i producent. Nakon što se afirmirao kao glumac u serijalima „Pobješnjeli Max“ i „Smrtonosno oružje“, Gibson je režirao Oskarom nagrađeni film „Hrabro srce“. Godine 2004., režirao je biblijski spektakl „Pasija“ koji govori o Isusovim posljednjim satima života.
2015. - U 96. godini umro Edvard Bruk, američki političar i državnik, prvi crnac-senator u SAD. Prije njega je bilo crnaca na važnijim pozicijama, ali su ih tada birali parlamenti njihovih matičnih država. Bruk je bio prvi crni Amerikanac izabran na neposrednim izborima. Prije nego što je postao senator bio je državni tužilac Masačusetsa, također kao prvi crnac koji je obavljao funkciju tužioca u jednoj američkoj saveznoj državi.
